DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I ako bi prema napried navedenim podatcima bila mogućnost proizvodnje celuloznog drveta u našim šumama teoretski vrlo velika, ipak će se, kad dođe do izkorišćivanja tog drveta, naići u prvo vrieme na mnoga ograničenja i zaprieke, zbog kojih će se njegova proizvodnja morati ograničiti na manju mjeru. Ova će se ograničenja i zaprieke moći ipak postepeno ukloniti i tako proizvodnju u budućnosti povećati. Da uzmognemo pravilno ocjeniti mogućnost proizvodnje celuloznog drveta na području naše države i odrediti mjesta, koja bi došla u obzir za podizanje tvornica celuloze, razmotrit ćemo gdje, kako i u kojem su obsegu u pojedinim našim prirodnim šumsko-gospodarskim oblastima razprostranjene sastojine za tu proizvodnju najvažnijih vrsta drveća. Radi objašnjenja biti će potrebno, da o našim prirodnim šumsko-gospodarskim oblastima kažemo u kratko sliedeće: Našu zemlju možemo obzirom na geoložku podlogu, dobrotu tla, klimu i razprostranjenost vrsta drveća (dendrografiju) razdieliti sa šumsko-gospodarskog stanovišta u šest prirodnih šumsko-gospodarskih oblasti: I. Sjevernu oblast cine ovi kotarevi: Banja Luka sa gradom Banja Lukom, Bjelovar sa gradom Bjelovarom, Bosanska Gradiška, Bosanska Krupa (40°/o), Bosanski Novi, Cazin, Cakovac sa gradom Čakovcem, Čazma, Daruvar, Donja Stubica, Dugo Selo, Dvor, Garešnica, Đurđevac, Glina, Grubišno Polje, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac sa gradom Karlovcem, Koprivnica sa gradom Koprivnicom, Kostajnica, Krapina, Križevci, Kutina, Ludbreg, Nova Gradiška sa gradom Novom Gradiškom, Novi Marof, Novska, Bakrač, Petrinja sa gradom Petrinjom, Pisarovina, Podravska Slatina, Požega sa gradom Požegom, Pregrada, Prelog, Priedor, Samobor, Sisak sa gradom Siskom, Sv. Ivan Zelina, Varaždin sa gradom Varaždinom, Velika Gorica, Virovitica sa gradom Viroviticom. Vojnić, Vrgin most, Zagreb sa gradom Zagrebom i Zlatar. Ukupna površina ovih 49 kotareva sa 13 gradova iznosi 28.146,16 km2. To je oblas t hrasta, bukve i pitomog kestena sa vrlo malo crnogoričnog drveta. II. Sjeveroiztočnu oblast čine kotarevi: Bieljina, Brčko, Brod sa gradom Brodom, Derventa, Đakovo, Donji Miholjac, Gradačac, Hrvatski Karlovci sa gradom Hrvatski Karlovci, Hrvatska Mitrovica sa gradom Hrvatska Mitrovica, Ilok, Irig, Našice, Osijek sa gradom Osijekom, Petrovaradin, Ruma, Stara Pazova, Sid, Valpovo, Vinkovci, Vukovar sa gradom Vukovarom, Zemun sa gradom Zemunom i Županja. Ukupna površina ova 22 kotara i 7 gradova iznosi 14.962,07 km2. To je oblast mješovitih šuma bjelogoričnih vrsta drveća sa hrastom lužnjakom te tipičnim cerom i hrastom sladunom — bez crnogorice. III. Iztočnu oblast čine kotarevi: Bugojno, Cajniče, Doboj,, Foča, Fojnica, Gacko, Glamoč, Gračanica, Jajce, Kladanj, Konjice, Kotor Varoš, Maglaj, Ntevesinje, Prozor, Rogatica, Sarajevo sa gradom Sarajevom, Srebrenica, Teslić,, Tešanj, Travnik sa gradom Travnikom, Tuzla sa gradom Tuzlom, Varcar Vakuf, Visoko, Višegrad, Vlasenica, Zenica, Zvornik i Zepče. Svega 29 kotareva i 3 grada sa površinom od 27.649,53 km2. U toj su oblasti jela, smrek a i bor, te bukv a najjače zastupana. U IV. sjeverozapadnu krašku oblast svrstani su kotarevi: Bihać sa gradom Bihaćem, Čabar, Bosanska Krupa, Bosansko Grahovo, Brinje, Crikvenica, Bakar sa gradom Bakrom, Delnice, Bosanski Petrovac, Gospić, Gračac, Kastav, Ključ, Korenica, Novi Vinodol, Ogulin, Otočac, Perušić, Senj sa gradom Senjom, Slunj, Sušak sa gradom Sušakom, Udbina, Vrbovsko i Sanski Most. Ukupno 23 kotara sa 4 grada sa površinom od 15.808.02 km2. Ovo je oblas t mje šovitih šuma jele i bukve, izuzev uzki primorski pojas hrasta medunca i bjelograba. V. Južnu krašku oblast čine kotarevi: Benkovac, Bileća, Duvno (Tomislav Grad), Imotski, Knin, Kotor sa gradom Kotorom, Livno, Ljubuški, Mostar sa gradom Mostarom, Sinj, Sto. lac i Trebinje. Svega 12 kotareva i 2 grada sa površinom od 12.976,48 km2. U toj su oblasti najviše razprostranjene sastojine hrasta medunca i bjelograba, dok crnogoričnog drveća ima malo. VI. Oblast čine dalmatinski obalni kotarevi sa Jadranskim otocima, i to: Biograd na moru, Brač, Dubrovnik sa gradom Dubrovnikom, Hvar, Korčula, Krk, Makarska, Metković, Preko, Rab, Split sa gradom Splitom i Šibenik sa gradom Šibenikom. Ukupno 12 kotareva i 3 grada sa površinom od 7.339,23 km2. To je oblast sa stoj ina mediteranski h vrst a drveća , zadruge crnike, a od crnogoričnog drveća zastupani su alepski i dalmatinski bor. Konačno određivanje granica i proučavanje tih prirodno šumsko-gospodarskih oblasti, vrši se u novo osnovanom državnom zavodu za šumarska iztraživanja i pokuse, pa će se posij edci zajedno sa opisom tih oblasti — odmah po završetku tih radova objaviti. Nacrt tih šest prirodnih šumsko-gospodarskih oblasti naše zemlje predočen je i u priloženom grafikonu izrađenom po Ing. I. Jakovljevu. U svrhu približnog obračuna površine drvnih gromada i godišnjeg prirasta pojedinih vrsta drveća, koje su uporabive za proizvodnju celuloze, stoje nam na razpolaganje brojitbeni podatci bivšeg ministarstva šuma i ruda u Beogradu iz godine 1938. Na temelju tih podataka prikazane su u preglednom iskazu površine sastojina u svakoj od tih šest oblasti — razvrstane — po glavnim vrstama drveća. 128 |