DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 6 <-- 6 --> PDF |
TABELA V. Od klijavih zrna Postotak proklijalih zrna proklijali su kroz kroz kroz 5°7o 7t° ´ 7) 0 8 dana i6 dana 32 dana za dana za dana 32 74 87 20 36 6 44 64 10 18 17.43 60 33 76 43 13 29 klijanja za razmake od svakih 7 dana. Ovaj način najčešći je u praktičnoj upotrebi. U tabeli V. izračunat je °/o klijanja za razmake od 8 dana, prema metodi, koju je Eng l e r proveo kod iztraživanja klijanja sjemena bielog bora. Istovremeno je izračunato i srednje vrieme, koje je potrebno za proklijanje 50% i 75°/e od ukupnog broja zrna. Naši pokusi pokazuju vrlo zanimljive razlike u aktivnosti klijanja sjemena munike pri raznim postupcima. Sasvim je sigurno, da je sjemenje u pokusima Dimitrova uloženo podpuno suho uu klijalište, pošto nije ništa zabilježeno o kakvom drugom postupku. Suho uloženo sjeme međutim pokazuje mnogo slabiju aktivnost klijanja od onog, koje je predhodno močeno 24 sata u običnoj vo di ili od onog, koje je stanovito vrieme prije ulaganja držano u umjerenoj toplini. U tabeli VI. vidi se jasno ova razlika, TABELA VI. Proklijano nakon dana u °/o Postupak sa sjemenjem 7 14 21 suho 3,5 44,75 58.0 20,0 64.0 80,0 grijano 24,0 60,0 72,0 koja je izračunata iz samo nekoliko informativnih pokusa. Bez svake sumnje, da bi veći broj pokusa samo potvrdio ovu činjenicu i dao za svaki postupak njegovu srednju vriednost. Prema tome namakanje sjemena munike prije sijanja ima praktičnu prednost, što se na taj način ubrzava klijanje, a djeluje i na razvitak ponika. U prirodi nalazimo sličnost sa ovim postupkom kod sjemena, koje namočeno u kišnici ili sočanici (koja nastaje od proljetnog kopnjenja sniega), odpočinje svoj razvitak. Nadalje su naši pokusi pokazali, da je za klijanje sjemenja munike potrebna stalna i obilna vlaga. Istodobno mogli smo se uvjeriti, da sa primitivnim klijalištima, kakva su većinom u upotrebi u našim šumarijama, činimo znatne pogreške kod izpitivanja klijavosti sjemenja naročito onih vrsta, koje za to traže veliku količinu vlage. Taj pokus proveden je u jednom primitivno sastavljenom klijalištu, koje se je sastojalo od posude sa vodom u kojoj se je nalazio nadvišen stalak sa umjereno navlaženom bugačicom. Sjemenke su samo polovinom svoje površine dodirivale vlažnu podlogu. Klijanje tog sjemenja odvijalo se je vrlo lagano, sve do doba od kada je ono pokriveno vlažnom bugačicom, čime se je postigla znatno veća vlaga. Snaga i sam tok klijanja iz ovog pokusa bez pokrivala dovela bi nas sigurno u zabludu o sposobnosti klijanja sjemenja munike. Sjemenje u ovom pokusu bilo je sasvim normalno, a o tom smo se uvjerili kod prebrojavanja nakon pokusa preostalih zdravih sjemenki. Uz proklijala zrna preostalo je još 33 takvih koja su imala potpuno zdravu jezgru, te je na taj način obća vjerojatnost klijanja iznašala u ovom pokusu 73%. Dva paralelna pokusa (tabela III. pokus br. 8. i 9.), jedan na podlozi čistog pieska,a drugi na običnoj vrtnoj zemlji, pokazali su, da i podlog a u stano vitoj mjeri može utjecati na tok klijanja, a donekle i na postotak 80 |