DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 5 <-- 5 --> PDF |
TABELA IH. ^- Trajanje pokusa u danima (svježe sjeme munike) Opaska . 51 . | 7 8 | 9 jlO Il|12|l3|l4|l5|l6!l7|l8|l9|20|2l[22l23,,24|25 2.|27 2829´30 2 s °/o proklijalih zrna I 1 _ 1. — 1 9 7 7 10 8 12 6 2 4 — 3 — 4 — — 2 — — --— 1 — 76 Steinerovo klijalo 2. — — — . 3 11 3 4 5 3 2 — 3 — 4 1 1 2 2 — 2 — 4 — — 1 56 „ i 1 1 3. — -— 2 4 9 12 710 5 — 2 3 2 — 2 2 1 — — 3 — — 2 — -66 « 4. 8 -16 12 7 8 -6 — 3 — — — 4 -8 — — — — -— 1 3 — — 76 Prethodno grijano 5. -— 4 5 3 5 12 3 2 — 3 6 — — — 4 8 5 — — 7 — — 4 3 — 74 Steinerovo klijalo 6. 6 5 9 6 10 7 3 14 4 -— 10 -3 2 — 1 — — -— 2 — — 1 83 Predhodno močeno 7. -— — 1 -4 2 4 8 1 4 — — 1 — — — — — — 7 5 8 — -40 Na vlažnom posušalu 8. — — 1 1 6 4 5 5 8 3 4 5 3 7 2 1 3 1 3 4 2 -— 1 — -64 Na vlažnom piesku 9. -— 1 2 3 3 1 4 1 4 . 6 1 4 2 — 1 2 1 1 3 1 — 2 1 — 49 Na vlažnoj zemlji sporo. Naši pokusi, kao što ćemo malo dalje vidjeti, sasvim su sigurno utvrdili ovu za praktične potrebe vrlo važnu činjenicu. Pokusi Dimitrova, koji su provedeni u mjesecu travnju i svibnju 1926. godine trajali su 49 dana. Tim je pokusima ustanovljen srednji postotak klijanja munikovog sjemena okruglo 80%. Minimalne, maksimalne i srednje vriednosti rezultata ovih pokusa prikazane su u tabeli I. K tome je potrebno objašnjenje u toliko, što je nakon pokusa ostalo u pojedinim klijalima stanoviti broj zdravih, ali neproklijalih zrna, koja su kao takva pribrojena k postotku onih, koja su normalno proklijala. Na taj način, uz predpostavku da će ta zrna u najskorije vrieme proklijati, dobivamo jednu obćenitu vriednost, koja nam pokazuje srednju vjerojatnu sposobnost klijanja. Ostatak od približno 20% sjemena bila su gluha i trula. Ovaj prilično visok postotak nesposobnih zrna navodi Dimitrova, da muniku dovede u vezu sa drugim našim paleogenim reliktom — molikom (Pinus peuce Griseb.). Naši pokusi sa svježim sjemenjem provedeni su iz tehničkih razloga u manjem broju i za nešto kraće vrieme, a prikazani su u tabeli III. Kao posljedak dobivamo nešto manji srednji postotak klijavosti (71,8%), ali koji s obzirom na dulje trajanje pokusa kod Dimitrova, ima jednaku vriednost. Prem a tom e srednj i postotak od 80% klijavosti za svježe sjeme munike može se uzet i ka o obć a vriednost . Prebrojavanje preostalih zdravih neproklijanih zrna u našim pokusima potvrđena je ova vriednost. Tvrdnja Dimitrova da se sjeme munike ponaša slično kao i sjeme crnog bora nije posve izpravna. Kontrolni pokus sa svježim sjemenom crnog bora iz okoline Višegrada dao je sliedeće rezultate: Pet dana nakon ulaganja u klijalo izklijalo je 19 zrna; šestog dana 40; sedmog dana 11; osmog dana 5; devetog dana 4 tako, da je već nakon osam dana izklijalo 75% sjemenja. Kod munike je za to vrieme (prema Dimitrovu) izklijalo samo 17,43%. Prema tome sjemenje jedne i druge vrste međusobno se znatno razlikuje po aktivnosti klijanja. Aktivnost klijanja svježeg sjemena munike, koju je Dimitrov izračunao iz rezultata svojih pokusa, prikazuju tabele IV. i V. U tabeli IV. izračuna je postotak TABELA IV. Obći postotak proklijalih zrna nakon 7 dana 14 dana 21 dan 30 dana 49 dana maksimalno 19 52 81 87 88 minimalno 1 15 52 64 64 srednje 6.50 36.14 70.24 74.26 78.19 79 |