DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 45     <-- 45 -->        PDF

a pod »javnom gospodarskom službom državnu
djelatnost, kojoj je svrha da primjenom stručno-
gospodarskih mjera sustavno promiče gospodarstvo
putem oblasti i ustanova, kao i njihovih
djelatnika«. Kako iz ovog tumačenja vidimo,
u ovoj zakonskoj odredbi radi se zapravo


o poljodjelskoj proizvodnji (u najširem smislu
t. j . o ratarstvu, stočarstvu, vinogradarstvu i
uobće o cjelokupnoj proizvodnji ljudske hrane).
Prema tome radi se samo o jednom dielu narodnog
gospodarstva, pa prema tome za djelatnost
u smislu nacrta ove zakonske odredbe
rieć »gospodarstvo« upotrebita bez pobliže
oznake ne daje pravi pojam o biti propisa,
koje ona sadrži.
»Zemaljsko gospodarsko vieće« osniva se
kao savjetodavni organ ministarstva seljačkog
gospodarstva i prehrane odnosno glavnog ravnateljstva
za poljodjelstvo (seljačkog gospodarstvo).
Kao redovni članovi ovog gospodarskog
vieća predviđaju se gospodarski (agronomski)
stručnjaci, živino-liečnici (veterinari),
zemljištno-pravni i kulturno-tehnički stručnjaci,
kao i napredni gospodari. U vieću nisu
predviđeni šumari, koji su doduše samostalna
grana narodnog gospodarstva, ali koji po svojem
zvanju i svojoj dužnosti isto najuže surađuju
sa selom i seljačkim gospodarstvom. Zar
nije seljačko gospodarstvo organski povezano
sa šumom, koja je seljaku šuma potrebna jednako,
kao i njegova njiva ili livada? No u
Hrvatskoj postoji još i posebna povezanost između
poljodjelstva i šumarstva i to u stočarstvu,
te u gospodarstvu na kršu. Iz svega toga
sliedi, da je »zemaljsko gospodarsko vieće« ne-
pođpuno, ako u svom članstvu ne će imati i
predstavnika šumarstva.


Na osnovu izloženog bilo bi potrebno Ministarstvo
seljačkog gospodarstva upozoriti na
ove dvie nepodpunosti nacrta, kako bi se u konačnom
tekstu izpravile: 1. đa se ne upotriebi
rieč »gospodarstvo« ili, ako se već upotriebi, đa
ta upotreba ne bude bez pobliže oznake o kojem
se gospodarstvu radi, dakle o »poljodjelskom
gospodarstvu« ili o »seljačkom gospodarstvu
«, (jer pred seljačkom poljodjelskom
proizvodnjom druga je poljodjelska proizvodnja
mala); 2. da se u »zemaljskom gospodarskom
vieću« kao barem jedan član predvidi šumarski
stručnjak.


Zaključak : izvještaj se uzima na znanje
i zaključuje đa se po njemu postupi.


IV. Povećanje broja šumarskog osoblja
Tajnik izvješćuje: Hrvatsko šumarstvo među
inim patilo je i pati i na oskudici stručnog
osoblja. Ova oskudica nakon završetka rata bit
će još i veća 1 to s dva razloga: 1. u ovom
ratu nastradalo je i vjerojatno, da će nastradati,
znatan broj šumara i time će se i onako
mali broj još više smanjiti; 2. tokom rata izostaje
pridolazak novih šumara, jer su i studenti
najvećim đielom pod puškom. Stoga je
potrebno najozbiljnije pozabaviti se ovim pitanjem
i nastojati pronaći način, kojim bi se
ovaj nedostatak što moguće bolje i što, moguće
kraće vrieme, razumljivo nakon rata uklonio,
odnosno manjak upodpunio.


Upođpunjavanje stručnog kađera samo po
šumarskim inžinjerima može se u jačoj mjeri
računati tek nekoliko godina nakon rata t. j .
kada će se moći u šumarskoj studiji posvetiti
veći broj svršenih maturanata tako, da se jači
priliv šumarskih inžinjera u službu može računati
tek s 4 do 5 godina iza rata. A i tada se
mladi inžinjeri ne mogu odmah upotriebiti u
punom obsegu bez predhođne, donekle zadovo


ljavajuće prakse, u kojoj se još smije izkoristiti
jednostrano t. j . u kao jedna radna jedinica,
jer tako zaposlenje dovodi do nepodpunog
formiranja budućeg gospodara — inicijatora.


Jedan od daljnjih puteva je razumna upotreba
razpoloživih šumarskih stručnjaka, a koja
se temelji na tome, da se oni oslobode svi ili
barem većine onih poslova, koji se mogu povjeriti
drugim stručno-pomoćnim osobama tako,
da se oni mogu posvetiti prvenstveno vodstvu
gospodarenja, a po tom, da mogu imati
pod svojom upravom i veće površine i obsežnije
poslove, dok bi većina reproduktivnih poslova
trebalo biti povjereno pomenutom stručno-
pomoćnom osoblju. Danas ovakovog stručno.
pomoćnog osoblja´ nema, niti ima oslonca
da se ono obrazuje. Trebalo bi izraditi jedan
kadar, nekoliko godišta već prema izkazanoj
potrebi, pomoćnih stručnih sila, nazovimo ih
podšumarima, koji bi ove neproduktivne poslove
mogli uspješno obavljati sve dok se ne bi
mogle stvoriti manje upravne ili radne jedinice
(šumarije ili režijske manipulacije), kojima bi
na čelu stajali šumarski inžinjeri.


Obrazovanje ovih podšumara moglo bi se
izvršiti na osnovu četiri godine srednje škole
(gimnazije, obće niže srednje škole) uz dvogodišnji
stručno teoretsku i dvogodišnju stručnu
praktičku (na radovima) obuku. Prema
tome s obrazovanjem ovakovog osoblja moglo
bi se, obzirom na učenike, započeti odmah i
u jednom kraćem vremenu doći do stručno pomoćnog
osoblja.


Predsjednik dodaje, da je u međuvremenu
ovo pitanje načelno već rješeno u Ministarstvu
šumarstva i rudarstva na taj način, da se izobrazi
i stanoviti broj stručnog šumarskog pomoćnog
osoblja kao srednjoškolaca. Ipak se o
tome pitanju razvila razprava u kojoj su sudjelovali
svi odbornici, a razprava se svršila z a-
k 1 j u č k o m, da je potrebna i svrsishodna
izobrazba određenog broja stručnog pomoćnog
osoblja na osnovici srednje šumarske škole.
Napose neka se u stručnu šumarsku pomoćnu
službu uzmu u obzir sadašnji polaznici drvarskog
odjela srednje tehničke škole u Sarajevu,
odnosno ovogodišnji absolventi, kako bi se što
prije došlo do ovog osoblja.


V. Promjene u članstvu
a) U članstvo Hrvatskog šumarskog družtva
primaju se:


1. Za članove utemeljače: Ing. Ante A b r am
o v i ć, pročelnik odjela i družtveni predsjednik;
Ing. Konstantin M. Bula, šumarski
inžinjer, redovni članovi kao i tt. »S .. v e k s«
đ. d., Zagreb.
2. Za redovite članove šumarski inžinjeri:
Zvonimir špoljarić , asistent sveučilišta
Zagreb; Martin S u b o t i ć, šumarski inžinjer
Zagreb; Dr. Oton Köstler , profesor veterinarskog
fakulteta Zagreb; Aleksander La j er,
šumarski savjetnik u m. Zagreb; Ujdenic a
Franjo, šumarski inžinjer Vinkovci.


3. Za izvanrednog člana: Franjo Schnei der,
ravnatelj t. t. Slaveks d. d. Zagreb.
4. Za članove podmlatka: Silvije Ivančić ,
stud, forest Zagreb, N e i ž e r Ladislav, absolvent
šumarstva Zagreb.
b) Prestali su biti članovi:
Ing. Josip Alić, Ing. Dragan Belašković,
čebašek Stanko, Ing. Mihajlo Hvorostin, Milan
Knežević, Ing. Heim Ivan, Ing. Rubčić Nikola
i Ing. Sgurić Mihovil, jer su umrli.


119