DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 45 <-- 45 --> PDF |
a pod »javnom gospodarskom službom državnu djelatnost, kojoj je svrha da primjenom stručno- gospodarskih mjera sustavno promiče gospodarstvo putem oblasti i ustanova, kao i njihovih djelatnika«. Kako iz ovog tumačenja vidimo, u ovoj zakonskoj odredbi radi se zapravo o poljodjelskoj proizvodnji (u najširem smislu t. j . o ratarstvu, stočarstvu, vinogradarstvu i uobće o cjelokupnoj proizvodnji ljudske hrane). Prema tome radi se samo o jednom dielu narodnog gospodarstva, pa prema tome za djelatnost u smislu nacrta ove zakonske odredbe rieć »gospodarstvo« upotrebita bez pobliže oznake ne daje pravi pojam o biti propisa, koje ona sadrži. »Zemaljsko gospodarsko vieće« osniva se kao savjetodavni organ ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane odnosno glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo (seljačkog gospodarstvo). Kao redovni članovi ovog gospodarskog vieća predviđaju se gospodarski (agronomski) stručnjaci, živino-liečnici (veterinari), zemljištno-pravni i kulturno-tehnički stručnjaci, kao i napredni gospodari. U vieću nisu predviđeni šumari, koji su doduše samostalna grana narodnog gospodarstva, ali koji po svojem zvanju i svojoj dužnosti isto najuže surađuju sa selom i seljačkim gospodarstvom. Zar nije seljačko gospodarstvo organski povezano sa šumom, koja je seljaku šuma potrebna jednako, kao i njegova njiva ili livada? No u Hrvatskoj postoji još i posebna povezanost između poljodjelstva i šumarstva i to u stočarstvu, te u gospodarstvu na kršu. Iz svega toga sliedi, da je »zemaljsko gospodarsko vieće« ne- pođpuno, ako u svom članstvu ne će imati i predstavnika šumarstva. Na osnovu izloženog bilo bi potrebno Ministarstvo seljačkog gospodarstva upozoriti na ove dvie nepodpunosti nacrta, kako bi se u konačnom tekstu izpravile: 1. đa se ne upotriebi rieč »gospodarstvo« ili, ako se već upotriebi, đa ta upotreba ne bude bez pobliže oznake o kojem se gospodarstvu radi, dakle o »poljodjelskom gospodarstvu« ili o »seljačkom gospodarstvu «, (jer pred seljačkom poljodjelskom proizvodnjom druga je poljodjelska proizvodnja mala); 2. da se u »zemaljskom gospodarskom vieću« kao barem jedan član predvidi šumarski stručnjak. Zaključak : izvještaj se uzima na znanje i zaključuje đa se po njemu postupi. IV. Povećanje broja šumarskog osoblja Tajnik izvješćuje: Hrvatsko šumarstvo među inim patilo je i pati i na oskudici stručnog osoblja. Ova oskudica nakon završetka rata bit će još i veća 1 to s dva razloga: 1. u ovom ratu nastradalo je i vjerojatno, da će nastradati, znatan broj šumara i time će se i onako mali broj još više smanjiti; 2. tokom rata izostaje pridolazak novih šumara, jer su i studenti najvećim đielom pod puškom. Stoga je potrebno najozbiljnije pozabaviti se ovim pitanjem i nastojati pronaći način, kojim bi se ovaj nedostatak što moguće bolje i što, moguće kraće vrieme, razumljivo nakon rata uklonio, odnosno manjak upodpunio. Upođpunjavanje stručnog kađera samo po šumarskim inžinjerima može se u jačoj mjeri računati tek nekoliko godina nakon rata t. j . kada će se moći u šumarskoj studiji posvetiti veći broj svršenih maturanata tako, da se jači priliv šumarskih inžinjera u službu može računati tek s 4 do 5 godina iza rata. A i tada se mladi inžinjeri ne mogu odmah upotriebiti u punom obsegu bez predhođne, donekle zadovo ljavajuće prakse, u kojoj se još smije izkoristiti jednostrano t. j . u kao jedna radna jedinica, jer tako zaposlenje dovodi do nepodpunog formiranja budućeg gospodara — inicijatora. Jedan od daljnjih puteva je razumna upotreba razpoloživih šumarskih stručnjaka, a koja se temelji na tome, da se oni oslobode svi ili barem većine onih poslova, koji se mogu povjeriti drugim stručno-pomoćnim osobama tako, da se oni mogu posvetiti prvenstveno vodstvu gospodarenja, a po tom, da mogu imati pod svojom upravom i veće površine i obsežnije poslove, dok bi većina reproduktivnih poslova trebalo biti povjereno pomenutom stručno- pomoćnom osoblju. Danas ovakovog stručno. pomoćnog osoblja´ nema, niti ima oslonca da se ono obrazuje. Trebalo bi izraditi jedan kadar, nekoliko godišta već prema izkazanoj potrebi, pomoćnih stručnih sila, nazovimo ih podšumarima, koji bi ove neproduktivne poslove mogli uspješno obavljati sve dok se ne bi mogle stvoriti manje upravne ili radne jedinice (šumarije ili režijske manipulacije), kojima bi na čelu stajali šumarski inžinjeri. Obrazovanje ovih podšumara moglo bi se izvršiti na osnovu četiri godine srednje škole (gimnazije, obće niže srednje škole) uz dvogodišnji stručno teoretsku i dvogodišnju stručnu praktičku (na radovima) obuku. Prema tome s obrazovanjem ovakovog osoblja moglo bi se, obzirom na učenike, započeti odmah i u jednom kraćem vremenu doći do stručno pomoćnog osoblja. Predsjednik dodaje, da je u međuvremenu ovo pitanje načelno već rješeno u Ministarstvu šumarstva i rudarstva na taj način, da se izobrazi i stanoviti broj stručnog šumarskog pomoćnog osoblja kao srednjoškolaca. Ipak se o tome pitanju razvila razprava u kojoj su sudjelovali svi odbornici, a razprava se svršila z a- k 1 j u č k o m, da je potrebna i svrsishodna izobrazba određenog broja stručnog pomoćnog osoblja na osnovici srednje šumarske škole. Napose neka se u stručnu šumarsku pomoćnu službu uzmu u obzir sadašnji polaznici drvarskog odjela srednje tehničke škole u Sarajevu, odnosno ovogodišnji absolventi, kako bi se što prije došlo do ovog osoblja. V. Promjene u članstvu a) U članstvo Hrvatskog šumarskog družtva primaju se: 1. Za članove utemeljače: Ing. Ante A b r am o v i ć, pročelnik odjela i družtveni predsjednik; Ing. Konstantin M. Bula, šumarski inžinjer, redovni članovi kao i tt. »S .. v e k s« đ. d., Zagreb. 2. Za redovite članove šumarski inžinjeri: Zvonimir špoljarić , asistent sveučilišta Zagreb; Martin S u b o t i ć, šumarski inžinjer Zagreb; Dr. Oton Köstler , profesor veterinarskog fakulteta Zagreb; Aleksander La j er, šumarski savjetnik u m. Zagreb; Ujdenic a Franjo, šumarski inžinjer Vinkovci. 3. Za izvanrednog člana: Franjo Schnei der, ravnatelj t. t. Slaveks d. d. Zagreb. 4. Za članove podmlatka: Silvije Ivančić , stud, forest Zagreb, N e i ž e r Ladislav, absolvent šumarstva Zagreb. b) Prestali su biti članovi: Ing. Josip Alić, Ing. Dragan Belašković, čebašek Stanko, Ing. Mihajlo Hvorostin, Milan Knežević, Ing. Heim Ivan, Ing. Rubčić Nikola i Ing. Sgurić Mihovil, jer su umrli. 119 |