DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ZAPISNIK sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva, održane dne 3. travnja 1944. godine u Zagrebu Sjednica je održana prema pozivu broj 94./1944., a istoj su prisustvovali: predsjednik: Ing. Ante Abramović , podpredsjednik: Ing. Petar Ostojić , tajnik: Ing. Oskar P i š k o r i ć, blagajnik Oskar D r e m i 1, urednik Hrvatskog šumarskog lista: prof. Dr. Ing. Josip B a 1 e n, te odbornici šumarski inžinjeri: Rasim Bećiragić, Ivo G o d e k, Mihovil M a r k i ć. Brzojavno su se izpričali odbornici: Ing. Ivan Asančaić, Ing. Vladimir Bosi1 j e v i ć, a preko prisutnih odbornika Ing. Makso Fischer, i Ing. Josip J o z i ć. Otvarajući sjednicu družtveni predsjednik pozdravlja sve prisutne, a naročito urednika prof. dr. Ing. Josipa Balena. Zatim komemorira umrle članove i to: Ing. Josipa Alić a i Ing. Nikolu R u b č i ć a, koji su poginuli na braniku svoje domovine; Ing. Ivana He im a, koji je poginuo u vršenju šumarske službe, te umrle članove Ing. Dragana Belaškovića, Stanka Cebašeka, Ing. Mihajla Hvoros t i n a, Milana Kneževića i Ing. Mihovila S g u r i ć a. Dnevni red sjednice izcrpit je prema ovom dnevnom redu: I. Izvješće tajnika, blagajnika i urednika Hrvatskog šumarskog lista. II. Povišenje članarine i pređplate za šumarski list. III. Uređenje gospodarske službe. IV. Povećanje broja šumarskog osoblja. V. Promjene u članstvu. VI. Možebitnosti. A. TAJNIČKI IZVJEŠTAJ 1. Posljednja sjednica održana je dne 15. siečnja 1944. godine, a zapisnik je odtisnut u Hrvatskom šumarskom listu broj 1—2. Za ovjeru ovog zapisnika izabiru se odbornici: Iilg. Ivo Godek i Ing. Petar Ostojić. 2. Prema zaključku pod t. V. sjednica upravnog odbora od 15. siečnja 1944. o tiskanju Hrvatskog šumarskog priručnika pristupilo se pregovorima s tiskarama. Tiskare, navedene u tom zaključku, zbog pomanjkanja radnika i težine posla odustale su od svoga rađa. Tako se i ostale tiskare, koje se bave tiskanjem knjiga, nisu htjele zaci u ovaj posao, koji je s njihove strane označen kao težak. Ponovo će se pokušati još kod državne tiskare. U priručniku bit će obrađen i materia´ pastrvnog ribarstva. Kako pisac ovog djela g. M. -Drnić nije mogao dobiti posebno gradivo — naredbe od Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane, to je sa strane Hrvatskog suza marskog družtva isto zatraženo. Na ovo traženje Hrvatskog šumarskog družtva preko Glavnog ravnateljstva za šumarstvo primilo je odgovor, da se traženju ne može udovoljiti zbog poremećen ja redovitog rada i preobterećenosti službenika (br. 139.|1944.). Prof. Dr. J. Baie n upozorava, da se u priručniku treba posvetiti posebna briga kemijskoj preradbi drveta (celuloza, tanin, suha destilacija), kao i upotrebe za pogon motora. Zaključak: Uzima se odobrenjem na znanje i stavlja u dužnost, glavnom uredniku Hrvatskog šumarskog priručnika, da organizira suradnju prema priedlogu Dr. Balena. 3. Prema dopisu Narodne tiskare od 28. XII. 1943. odnosno 3. ožujka izmienite su ciene tiskarskim radovima, te za 1944. godinu do daljnjega vriedi kao temeljna ciena po 1 arku običnog sloga 13.000 Kuna (naprama 7.050 Kuna krajem 1943. godine). List se tiska u 1.000 primjeraka. (Broj 80./1944.). Zaključak: Uzima se na znanje. 4. Glavno ravnateljstvo za promičbu kod predsjedničtva vlade zamolilo je, da se za knjižnicu »Unije nacionalnih novinarskih družtava u Beču« dva primjerka Hrvatskog šu marskog lista pokloni (broj 148./1944.). Zaključak: Odobrava se. 5. Iz knjižnice su preniete važnije i značajnije knjige u podrum radi veće sigurnosti od zračnih napadaja. Od posljednjeg izkaza družtvena knjižnica dobila je ove prinove: a) Zemljopis Hrvatske I. i II. dio (br. 1787.), b) Kolo, naučni zbornik XXIII, u kojem je prikaz Dr. Ing. M. Marinovića: Naše šume (br. 1788.), c) Dr. A. Barbery: Die Pappel, ihre Nützlickeit und die Ausdehnung ihres Anbaus in der Schweiz (br. 1789.), d) A. Henne: Festscrift zum hundertjährigen Jubileum des Schweizerischen Forstvereine (br. 1790.). Zaključak : Uzima se na znanje. B. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ 1. Blagajna: Gotovina: U blagajni nalazi se gotovog novca Kn 78.610.47 Efekti : čekovni račun kod Poštanske štedionice 107.456.60 Kod Grad. šted. ul. br. 114015 90.292.— Kod Grad. šted. ul. br. 114016 11.504.26 Kod I. hrv. šted. ul. br. 308614 103.989.98 U efektima ukupno . . . Kn 313.242.84 Zaklade : Pripomoćna Kreškenjijeva zaklada u efektima Kn 211.976.96 Literarna Borošićeva zaklada . ,, 3.861.16 2. Predlažem zaključne račune za godinu 1943. t. j . obračun primitaka, izdataka, bilancu, stanje imovine koncem 1943. godine. Iz predloženih zaključnih računa vidljivo je, da u godini 1943. prema odobrenom proračunu, kojim su predviđeni primitci i izdatci sa Kuna 526.000. Veći su i primitci i izdatci. Zaprimljeno je 629.155.81 Kn, a izdano je 549.500.80 Kn, pa su prema tome primitci veći od izdataka za 79.655.01 Kn. Primjećujem, da u primitcima nije uračunata svota od 85.300 Kn, koja se je imala prema odobrenom proračunu podignuti od glavnice, jer nije bila potreba da se podigne. Stanje imovine družtva koncem 1943. godine, naprama stanju imovine koncem 1942. godine povećalo se za 122.154.80 Kuna. 117 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Prema zaključku redovite glavne skupštine H. š. D. od 8. prosinca 1942. naručene su knjige za knjižnicu za svotu od . Kn 15.714.— i papir za tiskanje šumarskog lista i kalendara za . . . ,, 141.220.75 Ukupno: Kn 156.934.75 3. Ministarstvo zdravstva i udružbe, glavno ravnateljstvo za udružbu i družtvovnu skrb izdalo je pod brojem 4553-D-I-1944. od 12. veljače 1944. upute o načinu izpalte II. ratnog skuparinskog doplatka, koji je određen u smislu točke 1. oblastne odluke državnog povjereničtva za ciene i nadnice u Zagrebu, od 31. siečnja 1944. broj 762-III-1944. Prema tima uputama, a koje su obvezatne, imade se namještenicima bez obzira na skupinu (kategoriju) zaposlenja i bez obzira na visinu beriva izplaćivati od 1. siečjna o. g. u prvom skuparinskom razredu skupoće II. ratni doplatak u iznosu od 6.000 Kuna, koja svota sačinjava dio ukupnih beriva kao posebni drugi ratni skuparinski doplatak, u smislu napred navedene oblastne odluke državnog povjereničtva za ciene i nadnice. Taj drugi ratni skuparinski doplatak za sada nije izplaćen našoj namještenici, pa se imade naknadno izplatiti zaostatak i u buduće redovito mjesečno izplaćivati, kao i đosadanja plaća. 4. U zgradu šumarski dom uselila je Narodna zaštita, te uz sobe, koje je zauzela od fakulteta, zauzela je od družtvenih prostorija tajničku sobu. Prigodom izgradnje skloništa oduzet će među drugima drvarnicama i družtvenu, a u zamjenu oduzetih drvarnica kani u dvorištu sagraditi drvenu sušu, koju bi pođielila za oduzete drvarnice. Ulaz u dvorište sa ulične strane, od kuda bi se imala drva unašati nezgodan je, jer se moraju prelaziti dvoje stube, što bi silno poskupilo sama unašanja drva, stoga predlažem, da se za družtvenu drvarnicu preuredi podrumska prostorija, koja se nalazi izpod glavnog ulaza u zgradu, a koju N. Z. ne kani uzimati u svoje svrhe. Ova prostorija nema sada prozora do ulice, pa bi se taj imao probiti, da se drva uzmognu sa ulice ubacivati, načiniti jednostavna jaka vrata i zid oko vodovodne ure urediti t. j . završiti betonskim okvirom, koji bi imao otvor, da se uzmogne šupljina pokriti sa daskama kojih družtvo imade. Prihvati li Upravni odbor taj priedlog, to molim, da se odobri trošak za uređenje te prostorije i to izvan odobrenog proračuna za ovu godinu. 5. Izmjena najamnih ugovora prema zakonskoj odredbi o najamninama od 27. III. 1944. broj LXXXIII-589-D.-V-1944., a za iznajmljene prostorije poljodjelsko-šumarskom fakultetu nije jošte provedeno. Zatraženo je, da sveučilište vrati najamne ugovore, da se uzmogne ta promjena provesti, kako je propisano. Đosadanja najamnina iznašala je godišnje 248.500 Kuna, a prema spomenutoj zakonskoj odredbi iznašala bi za ovu godinu za 293.062 Kune više, čime će se prihod družtva povećati. 6. Porezi državni i gradski za prvu četvrt o. g. plaćeni su. Najamninu za prvu četvrt o. g. nismo još do sada primili. Članarina uslied ovih prilika, koje sada vladaju, stiže nam neredovito. Predplata za šumarski list stoji još slabije. (Broj 160./1944.) Zaključak : Izvještaj se uzima odobrenjem svih točaka na znanje, time, da se zaključni računi priključe zapisniku ove sjednice kao prilog. C. UREDNIČKI IZVJEŠTAJ Hrvatski šumarski list izlazi u dvobrojima redovito unutar dvomjesečja. Nadalje urednik prof. Dr. Josip Baien izvješćuje, da za ovu godinu ima u programu jedan svezak šumarskog lista posvetiti celulozi i njenim proizvodima, jedan ostalim proizvodima dobivenih kemijskom preradom drveta i upotrebi drveta za pogon motora, a u jednom prikazati državna šumska poduzeća i njihovo značenje za hrvatsko šumarsko i narodno gospodarstvo. Nadalje izvješćuje, da je odbornik ing. M. Rosandi ć potakao pitanje zamjene sadanjeg hrvatskog grba s hrvatskim državnim grbom. To pitanje potaknuto je, nastavlja urednik, još 1942. godine (spis broj 1./42.,) ali je s mjerodavne strane odgovoreno, da se isti ne može upotriebiti, jer Hrvatski šumarski list nije državno izdanje. Predlaže, da se ponovno zatraži odobrenje uz navod rezultata prve molbe. Zaključak : Cio izvještaj uzima se na znanje i priedlozi odobravaju. r ´—*-»--- - -- -´-.- ^- -VV-V II. Povišenje članarine i pređplate za Hrvatski šumarski list Tajnik izvješćuje: Zaključkom sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva od 15. studenoga 1943. godine (t. IV. dnevnog reda) za godinu 1944. određena je družtvena članarina s 420.— Kn godišnje, a predplata na 480.— Kn. Kako su od početka 1944. godine ciene tiskanja Hrvatskog šumarskog lista povišene za 88%, potrebno bi bilo povisiti i družtvenu članarinu odnosno^ predplatu za Hrvatski šumarski list. Zaključak: Na osnovu ovlaštenja redovite Glavne skupštine Hrvatskog šumarskog družtva od 14. rujna 1941. godine pod točkom II/b/1 ustanovljuje se: a) članarina Hrvatskog šumarskog družtva u godišnjem, iznosu od 960.— Kuna i to s važnošću od 1. srpnja 1944; b) predplata na Hrvatski šumarski list u godišnjem iznosu od 1000.— Kuna; c) prodajna ciena pojedinog broja Hrvatskog šumarskog lista sa 100.— Kuna; III. Uređenje gospodarske službe Tajnik izvješćuje: »Gospodarski Glasnik« u svom prvom ovogodišnjem broju donosi »Nacrt zakonske odredbe o promicanju gospodarstva i uređenju gospodarske službe izrađen u Ministarstvu seljačkog gospodarstva i prehrane«. Sam nacrt objavljen je, »da bi se javnost upoznala s pogledima gospodarskih stručnjaka na pitanje zakonskog uređenja gospodarstva i uređenja gospodarske službe i da bi se omogućila eventualna´ diskusija, da bi tako nacrt što bolje poslužio, kad se u podesno vrieme pristupi rješavanju ovog važnog pitanja«. Prema nacrtu šumarstvo je neposredno zainteresirano u dva paragrafa: u prvom, koji tumači, što znači »gospodarstvo« i »gospodarska služba« u smislu ove zakonske odredbe, te u šestnaestom, koji određuje osnivanje »zemaljskog gospodarskog vieća«. Pod »gospodarstvom« razumieva ova zakonska odredba »djelatnost koja se temelji na gospodarskoj organski povezanoj biljnoj i životinjskoj proizvodnji, te preradbi, koja stoji u izravnoj vezi s gospodarskom proizvodnjom, 118 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 45 <-- 45 --> PDF |
a pod »javnom gospodarskom službom državnu djelatnost, kojoj je svrha da primjenom stručno- gospodarskih mjera sustavno promiče gospodarstvo putem oblasti i ustanova, kao i njihovih djelatnika«. Kako iz ovog tumačenja vidimo, u ovoj zakonskoj odredbi radi se zapravo o poljodjelskoj proizvodnji (u najširem smislu t. j . o ratarstvu, stočarstvu, vinogradarstvu i uobće o cjelokupnoj proizvodnji ljudske hrane). Prema tome radi se samo o jednom dielu narodnog gospodarstva, pa prema tome za djelatnost u smislu nacrta ove zakonske odredbe rieć »gospodarstvo« upotrebita bez pobliže oznake ne daje pravi pojam o biti propisa, koje ona sadrži. »Zemaljsko gospodarsko vieće« osniva se kao savjetodavni organ ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane odnosno glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo (seljačkog gospodarstvo). Kao redovni članovi ovog gospodarskog vieća predviđaju se gospodarski (agronomski) stručnjaci, živino-liečnici (veterinari), zemljištno-pravni i kulturno-tehnički stručnjaci, kao i napredni gospodari. U vieću nisu predviđeni šumari, koji su doduše samostalna grana narodnog gospodarstva, ali koji po svojem zvanju i svojoj dužnosti isto najuže surađuju sa selom i seljačkim gospodarstvom. Zar nije seljačko gospodarstvo organski povezano sa šumom, koja je seljaku šuma potrebna jednako, kao i njegova njiva ili livada? No u Hrvatskoj postoji još i posebna povezanost između poljodjelstva i šumarstva i to u stočarstvu, te u gospodarstvu na kršu. Iz svega toga sliedi, da je »zemaljsko gospodarsko vieće« ne- pođpuno, ako u svom članstvu ne će imati i predstavnika šumarstva. Na osnovu izloženog bilo bi potrebno Ministarstvo seljačkog gospodarstva upozoriti na ove dvie nepodpunosti nacrta, kako bi se u konačnom tekstu izpravile: 1. đa se ne upotriebi rieč »gospodarstvo« ili, ako se već upotriebi, đa ta upotreba ne bude bez pobliže oznake o kojem se gospodarstvu radi, dakle o »poljodjelskom gospodarstvu« ili o »seljačkom gospodarstvu «, (jer pred seljačkom poljodjelskom proizvodnjom druga je poljodjelska proizvodnja mala); 2. da se u »zemaljskom gospodarskom vieću« kao barem jedan član predvidi šumarski stručnjak. Zaključak : izvještaj se uzima na znanje i zaključuje đa se po njemu postupi. IV. Povećanje broja šumarskog osoblja Tajnik izvješćuje: Hrvatsko šumarstvo među inim patilo je i pati i na oskudici stručnog osoblja. Ova oskudica nakon završetka rata bit će još i veća 1 to s dva razloga: 1. u ovom ratu nastradalo je i vjerojatno, da će nastradati, znatan broj šumara i time će se i onako mali broj još više smanjiti; 2. tokom rata izostaje pridolazak novih šumara, jer su i studenti najvećim đielom pod puškom. Stoga je potrebno najozbiljnije pozabaviti se ovim pitanjem i nastojati pronaći način, kojim bi se ovaj nedostatak što moguće bolje i što, moguće kraće vrieme, razumljivo nakon rata uklonio, odnosno manjak upodpunio. Upođpunjavanje stručnog kađera samo po šumarskim inžinjerima može se u jačoj mjeri računati tek nekoliko godina nakon rata t. j . kada će se moći u šumarskoj studiji posvetiti veći broj svršenih maturanata tako, da se jači priliv šumarskih inžinjera u službu može računati tek s 4 do 5 godina iza rata. A i tada se mladi inžinjeri ne mogu odmah upotriebiti u punom obsegu bez predhođne, donekle zadovo ljavajuće prakse, u kojoj se još smije izkoristiti jednostrano t. j . u kao jedna radna jedinica, jer tako zaposlenje dovodi do nepodpunog formiranja budućeg gospodara — inicijatora. Jedan od daljnjih puteva je razumna upotreba razpoloživih šumarskih stručnjaka, a koja se temelji na tome, da se oni oslobode svi ili barem većine onih poslova, koji se mogu povjeriti drugim stručno-pomoćnim osobama tako, da se oni mogu posvetiti prvenstveno vodstvu gospodarenja, a po tom, da mogu imati pod svojom upravom i veće površine i obsežnije poslove, dok bi većina reproduktivnih poslova trebalo biti povjereno pomenutom stručno- pomoćnom osoblju. Danas ovakovog stručno. pomoćnog osoblja´ nema, niti ima oslonca da se ono obrazuje. Trebalo bi izraditi jedan kadar, nekoliko godišta već prema izkazanoj potrebi, pomoćnih stručnih sila, nazovimo ih podšumarima, koji bi ove neproduktivne poslove mogli uspješno obavljati sve dok se ne bi mogle stvoriti manje upravne ili radne jedinice (šumarije ili režijske manipulacije), kojima bi na čelu stajali šumarski inžinjeri. Obrazovanje ovih podšumara moglo bi se izvršiti na osnovu četiri godine srednje škole (gimnazije, obće niže srednje škole) uz dvogodišnji stručno teoretsku i dvogodišnju stručnu praktičku (na radovima) obuku. Prema tome s obrazovanjem ovakovog osoblja moglo bi se, obzirom na učenike, započeti odmah i u jednom kraćem vremenu doći do stručno pomoćnog osoblja. Predsjednik dodaje, da je u međuvremenu ovo pitanje načelno već rješeno u Ministarstvu šumarstva i rudarstva na taj način, da se izobrazi i stanoviti broj stručnog šumarskog pomoćnog osoblja kao srednjoškolaca. Ipak se o tome pitanju razvila razprava u kojoj su sudjelovali svi odbornici, a razprava se svršila z a- k 1 j u č k o m, da je potrebna i svrsishodna izobrazba određenog broja stručnog pomoćnog osoblja na osnovici srednje šumarske škole. Napose neka se u stručnu šumarsku pomoćnu službu uzmu u obzir sadašnji polaznici drvarskog odjela srednje tehničke škole u Sarajevu, odnosno ovogodišnji absolventi, kako bi se što prije došlo do ovog osoblja. V. Promjene u članstvu a) U članstvo Hrvatskog šumarskog družtva primaju se: 1. Za članove utemeljače: Ing. Ante A b r am o v i ć, pročelnik odjela i družtveni predsjednik; Ing. Konstantin M. Bula, šumarski inžinjer, redovni članovi kao i tt. »S .. v e k s« đ. d., Zagreb. 2. Za redovite članove šumarski inžinjeri: Zvonimir špoljarić , asistent sveučilišta Zagreb; Martin S u b o t i ć, šumarski inžinjer Zagreb; Dr. Oton Köstler , profesor veterinarskog fakulteta Zagreb; Aleksander La j er, šumarski savjetnik u m. Zagreb; Ujdenic a Franjo, šumarski inžinjer Vinkovci. 3. Za izvanrednog člana: Franjo Schnei der, ravnatelj t. t. Slaveks d. d. Zagreb. 4. Za članove podmlatka: Silvije Ivančić , stud, forest Zagreb, N e i ž e r Ladislav, absolvent šumarstva Zagreb. b) Prestali su biti članovi: Ing. Josip Alić, Ing. Dragan Belašković, čebašek Stanko, Ing. Mihajlo Hvorostin, Milan Knežević, Ing. Heim Ivan, Ing. Rubčić Nikola i Ing. Sgurić Mihovil, jer su umrli. 119 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 46 <-- 46 --> PDF |
VI. Možebitnosti 1. Predsjednik Ing. Ante Abramović pokreće pitanje održavanja družtvene redovite glavne skupštine. Nakon razprave u kojoj su sudjelovali D r. B a 1 e n koji smatra da za skupštinu nije pogodovno vrieme, te Ing. R. Bećiragić i Ing. P. O s t o j i ć, smatrajući, da bi se skupština mogla održati zaklju čuj e se, da se skupština tokom ove godine (u mjesecu rujnu ili listopadu) ipak održi. 2. Odbornik Ing. R. Bećiragić izjavljuje, da se suglašava sa zaključcima sjednica, na kojima on zbog sadanjih prilika nije bio U Zagrebu, dne 30. travnja 1944. Predsjednik: Ing. A. Abramović, v. r. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŽTVO Broj 233.11944. prisutan, a posebno ovlašćuje družtvenog tajnika na zastupanje u njegovoj odsutnosti na sjednicama upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva. Zaključak: Uzima se odobrenjem na znanje. 3. Ing. M. M a r k i ć, predlaže, da se jednim prikazom u Hrvatskom šumarskom listu, kojeg bi napisao Dr. Zlatko Vajda, hrvatski šumari upoznaju s načinom prodaje drveta u Njemačkoj. Zaključak: Odobrava se. Budući da je dnevni red sjednice izcrpljen, to predsjednik zaključuje u 11 sati sjednicu. Tajnik: Ing. O. Piškorić, v. r. IZVJEŠTAJ nadzornog odbora Hrvatskog šumarskog družtva u Zagrebu Podpisani članovi nadzornog odbora pregledali smo danas cjelokupno blagajničko poslovanje družtva, od zadnje pregledbe koja je obavljena dne 1. srpnja 1943. god. do danas i to: račune, blagajničke knjige, uložnice, našastar, skontrirali blagajnu uporedivši sa prilozima i sve pronašli u potpunom redu te usta novili sliedeće stanje: Gotovina u blaga j ni . Efekti: Na čekovnom računu kod post. štedioniceUložnica broj, 114015 grad. šted. Zagreb glasiUložnica broj 114016 grad. šted. Zagreb glasiUložnica broj 308614 I. Hrv. šted. Ukupno: ZAKLADE: 81.743.22 Kn 9.615.85 » 90.292.09 » 11.504.26 » 103.989.98 » 215.402.18 Kn Pripomoćna Koreškenjljeva zaklada: Uložnica broj 115265 grad. šted. Zagreb glaseća na ... . 103.093.36 Kn Uložnica broj 310758 I. Hrv. šted. Zagreb glaseća na . . 97.383.60 » Tri obveznice 7"/u investic. zajma 11.500.— » Ukupno: 211.976.96 Kn U Zagrebu, dne 31. svibnja 1944. Literarna Borošićeva zaklada: Uložnica broj 113788 grad. šted. Zagreb glaseća na .. . . 3.861.— Kn Iz predloženih zaključnih računa za 1943. godinu, vidljivo je prema odobrenom, proračunu za istu godinu, kojim1 su predvldjeni primitci i izdatci sa 526.000 Kuna, da su primitci i izdatci veći. Zaprimljeno je Kuna 629.155.81, a izdano je 549.500.80 Kuna, pa prema tome primitci od izdataka su veći za 79.655.01 Kunu, stoga predlažemo da se ti izdatci naknadno odobre, pošto su, i primitci mnogo veći nego što je proračunom predvidjeno. Prema zaključku redovite glavne skupštine Hrvatskog šumarskog družtva od 8. prosinca 1942. godine naručene su stručne knjige za družtvenu knjižnicu za svotu od 15.714.— Kn i papir za tiskanje Hrvatskog šumarskog lista i priručnika 141.220.75 » Ukupno: 156.934.75 Kn Trošak za te naručbe odobren je po napred navedenoj glavnoj skupštini izvan proračuna za god. 1943. Na temelju gornjeg izvješća predlažemo podieljenje razriešnice. Nadzorni odbor: Ing. Mihajlo Mujdrica, v. r. Ing. Huliti Muftić, v. r. 120 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 47 <-- 47 --> PDF |
STANJE IMOVINE I ZAKLADE Hrvatskog šumarskog đružtva u Zagrebu koncem godine 1943. Vriednost koncem koncem PREDMET god. 1942. god. 1943. Bi Kuna Kuna A. STANJE IMOVINE: I. Aktiva Blagajničko stanje u gotovom novcu ... . 21.650 84.299 Blagajničko stanje u effektima 448.034 309.085 Inventar: namještaj . . . . ´ 18.680 18.680 knjižnica 60.900 74.614 muzej 40.000 40.000 Nekretnine: Zgrada šumarski dom 2,500.000 2,500.000 Zaliha papira za šumar, list i šumar, kalendar 141.220 75 Potraživanja 21.555 64.175 Ukupna aktiva . . . 3,110.720 35 3,234.075 15 II. Pasiva Dug Köreskönjijevoj pripomoćnoj zakladi . . . 1.200 III. Opetovanje Ukupna aktiva 3,110.720 35 3,234.075 15 1. Ukupna pasiva 1.200 II. Čista imovina 31. XII. 1943. 3,110.720 35 3,232.875 Prema godini 1942. imovina je veća za . . . 122.154 B. STANJE ZAKLADA: Köreskönjijeva pripomoena zaklada 209.697 210.776 Literarna Borošićeva zaklada 3.528 3.861 U Zagrebu, 31. prosinca 1943. Predsjednik: Blagajnik: Ing. A. Abramović, v. r. O. Dremil, v. r. Nadzorni odbor: Ing. II. Muftić, v. r. Ing. M. Mujđrica, v. r. 124 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 48 <-- 48 --> PDF |
»SLflVEKS« »MITROVAČKfl« Dioničarsko družtvo za Šumsku Parna pilana, tvornica šperploča i furnira d. d. industriju Brzoglas broj 25-445 1 25-446 ZAGREB, JURIŠIĆEVI 2ZIII. Brzojavi: SLAV EIS-ZIGREB Brzoglas broj 25-445 i 25-446 TVORNICO: HRVATSKA MITRO VIC A Brzojavi: SLAV EI S ZIGREB Brzoglas broj 24 1 32 Poštanski oretioac broj 349 Brzoj.: HIIROŠPER-HRVATSKI HITROVIU Piljena torda grad ja, furniri, šperploče, panel ploče S 1 R I T E HR VAT SKI ŠUMARSKI LIST DRŽAVNA ŠUMSKA REŽIM proizvađa i pro daj e eve vrsti trupaca las tvrdog I mekanog drvela za pilane I tvornice furnira« drveni ugljen, željezničke pragove, dužicu , ogrjevno 1 lanlnsko drvo. Urednik Dr Ing. Josip Balen. — Izdalo Hrvatsko Šumarsko družtvo u Zagrebu, VukotinovićeTa ulica 2. — Tisak Narodne tiskare, Zagreb, Kaptol 27. — Za tiskaru odgovara Rudolf Veđo, Zagreb, Kaptol 27. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Državno šumsko veleobrtno poduzeće „Turopolje" Vrhovčeva ulica 1 ZAGREB Brzoglas broj 30-47 Parna pilana . Turopolju i Gjurmancu Na skladišta ima veliku količina potpuno sobe hrastove i ine gradje Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godine 1860 Šumsko veleobrtno dioničarsko družtvo u Belišću pr oi z vod i: gorivo drvo, rezanu bukovu, jasenovu i slavonsku hrastovu gradju, željezničke pragove i sve ostale šumske proizvode, parkete; hrastovinu i kestenovu trieslovinu za štavljenje kože ; ´. > drveni (retorni) ugljen i „Likalif-briket od drvenog ugljena, octenu kiselinu, metilalkohol formaldehyd, aceton, kao i sve ostale proizvode suhe destilacije drveta; sve vrsti kamena za gradnju cesta; ribe, (šarane, somove i smudjeve) iz vlastitih ribnjaka. Poduzeće uposluje oko 5.000 hrvatskih radnika. OGLAŠUJTE U HRVATSKOM ŠUMARSKOM LISTU 44 PILANA, TVORNICA FURNIRA, PAR. KETA I UKOČENOG DRVA D.D. *» SLAVONIJA . BROD n/S— Brzoglas S3 Ima na skladištu hrastovu i bukovu rezanu gradju te sve vrsti furnira i parketa Uprava gospodarstva i šumarstva R N HI J A NAŠICE, SLAVONIJA gospodarska I šumarska industrija d. d. Proizvodi i eksportira svekolike a Zagreba gospodarske i šumske proizvode . A 9 JI C-»- JHL A , tvornica tanina i paropila d. d. ZAGREB, Marulićev tr g 18. ´ ´ Sve vrste tvrd 0 g I me kog drva PILANE: Đurđenovac, Ljeskovica, Andrijevci, Novoselec-Križ, Karlovac, Klenak, Podgradci, Zavidovići, Begovhan. Tvornica tanina, parket a» b a čava: ĐURĐENOVAC Impregnacija pragova i s t upo v a: K A R L O V A C . Tvornica sanduka i 1 j u S1 ene robe: . O D O R A. ». C I |