DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 37 <-- 37 --> PDF |
vima opustošenje šuma, a u kršovitim predjelima povećanje golog krša.« »Uzgajanje i korist bagremovih šuma« (Dr. Zl. Vajda, br. 10. od 3. III.); te »Narodno-gospodarska važnost naših nizinskih šuma« (Dr. M. Anić — u uzkršnjem broju). Dnevnik »Hrvatski narod« objavio je članak: »Razvoj našeg bujičarstva« (Ing. .. Horvat, od 1. siečnja 1944.). Dnevnik »Nova Hrvatska« u uzkršnjem broju tiskala je članak pod naslovom »Šuma kao zaštita naših oranica« (Ing. R. A.). Tjednik »Spremnost« u uzkršnjem broju donosi dva šumarska članka i to: »Naše šumsko gospodarstvo i minule tri godine« (Dr. J. Balen) i »Naše nizinske šume i gospodarŠumarstvo drugih: stvo« (zapravo bi trebalo biti i poljodjelstvo, napisan od Ing. M. Matijaševića). Sarajevski dnevnik »Novi list« u broju od 9. i 10. IV. 1944. đonio je sastavak »Uloga šume u poljodjelskoj proizvodnji« (Ing. S. Omenović). Bilježimo nadalje prilog u kalendaru »D an i c i« za 1944. godinu »Bagren, kesten i topola « (Ing. O. Piškorić), dok je i u knjizi »Izgledi i problemi hrvatskog gospodarska « , koju je izdao Pododbor Matice Hrvatske u Zagrebu krajem 1943. god. nalaze dva članka iz područja šumarstva: »Pravila zadružnog života u prirodnoj šumi« (Ing. S. Frančišković) i »Uloga šume u priradnom i kulturnom životu našega naroda« (Dr. M. Marinović). POGLED NA ŠUM AKSTVO FINSKE Najvažniji rezultat šumarskih iztraživanja provedenih prošlih godina u Finskoj bez sumnje je utvrđivanje drvne mase i površine šuma mjerenjima izvršenim od 1936. do 1938. godine, inventarizacija, koja je svršena, u najglavnijim potezima. Poznato je, da je Finska prva zemlja, koja je provela inventarizaciju svih svojih šuma (1921. do 1924.), pa prema tome posljednja mjerenja su več druga po redu. Podjednako su s inventarizacijom šuma provedena i iztraživanja o upotrebi i potrošnji drveta, pa se stoga u ovom prikazu istodobno baca pogled na posljedke iz´traživanja obiju grana. Procjena šuma izvršena je uzporednim prugama položenim u južnom dielu zemlje u razmaku od 13 km, a u sjevernom od 26 km. Pruge su tekle u smjeru jugozapad—sjeveroiztok t. j . okomito na glavna jezera i glavne rieke. Površina pod šumom Finska se pruža između 60» i 70» sjeverne geografske širine i u pravcu sjever—jug ima dužinu od 1100 km. Odmah je jasno, da na tako velikom razmaku vladaju i različite prirodne prilike. S klimom, koja spram sjevera postaje sve hladnija, mienja se i vlažnost i produktivnost. Posve na sjeveru, uz obalu .Sjevernog ledenog mora, nalazi se jedan uzan pojas bez ikakve vegetacije. Južna obala pripada umjerenom pojasu s bjelogoričnim drvečem. Između ovih dviju skrajnosti pruža se područje četinjavih šuma, ali vrlo različno kako obzirom na plodnost tla, tako i prema upotrebi drveta i intenzivnosti gospodarenja. Obćenito uzevši, a obzirom na šume, Finska je 64. meridijanom podieljena u dva područja: sjeverno s jjodrucjem Laponije i Oulu, te južno područje. Cjelokupna površina Finske iznosi 34,850.000 ha, od čega odpađa: južni dio sjeverni dio svega šumeobradivo zemljište, za nastanbe, puteve i si. . . . neobrađena zemljišta svega u hiljadama hektara 14,260 10,580 24,840 3,907 403 4,310 1.393 4.307 5.700 19.560 15.290 34.850 Ne računajući Rusiju Finska je šumom najbogatija europska zemlja i u absolutnom i u relativnom smislu. Prosječno dolazi 6,5 ha šuma po stanovniku. Između ostalih europskih zemaija navodima Švedsku s 3,8 ha, Rumunjsku i> 0,37 ha i Njemačku s 0,21 ha. Sume U Finskoj raste mali broj vrsta šumskog drveća, ali su sve odlične, kako po svojoj fizičkoj strukturi tako i obzirom na gospodarnjaee. Inače obzirom na vrste finske se šume sastoje od: pretežno bora jele ,, breze „ trepetljike johe neobrasle površine svega 100,0% površine Ostale listače kao hrast, jasen, javor, briest, lipe, te pojedine vrste joha imaju također mjestimično svoju važnost: one naročito, obogaćuju prirodu. U finskim šumama pretežu srednjedobne sastojine. Starih stabala ima naročito u državnim šumama sjeverne Finske, dok u južnom dielu pretežu mlade šurne. Obilje srednjedobnih šuma obećava mogućnost većih sječa u budućnosti. Drvna masa i prirast U drvnoj masi najbolje će narn reći ovaj s 52,2% površine s 28,5»/n s 16,8% s 0,2% s 1,3% s l,Oo/0 pregled: bor jela listačeu milijunima kub. met. južni dio 459,0 352,6 254,4sjeverni dio 247,0 150,2 96,8 svega 706,0 502,8 351,2 svega s korom 1.066,0 494,0 1.560,0 Drvna masa po hektaru vrlo je različita prema zemljopisnoj širini. U sjevernim brdskim krajevima drvna masa riedko prelazi 20 kubnih metara, u šumskim predjelima Laponije penje se ona na 80 kubnih metara, u Kainuu iznosi 150 kubnih metara, a u srednjoj Finskoj 200—300. U južnoj Finskoj dostiže, pa i premašuje 400 kubnih metara. Prosječna drvna masa, međutim je mnogo manja i ona iznosi u južnom dielu Finske 74,8 kub. met., a u sjevernom 47,6 kub. met. po hektaru šume. Godišnji prirast iznosi: cjelokupni po 1 ha u južnom dielu 36,67 mil. m» 2,57 m* u sjever, dielu 9,03 mil. m3 0,86 m1 svega 45,70 mil. m:l odnosno 1,84 ftj´ |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 38 <-- 38 --> PDF |
sve drveta bez kore. Iz ovoga se vidi uloga Sječe šuma ovise o potrošnji, koja je u razjužnog diela Finske u proizvodnji upotrebljinim godinama različita. Najveće razlike daje vog drveta. U normalnim vremenima prirast potrošnja drveta po veleobrtu, koja je na pr. je mjerodavan za sječu šuma, ali se to pravilo tokom godina 1933.—1938. iznosila 20 milijuna danas ne može primieniti. kubnih metara. Potrošnja drveta Pogled u budućnost Cilj je finske šumarske politike stalno po Potrošnja drveta može se pratiti na osnovu većanje proizvodnje (prirasta) šuma. To se prvih iztraživanja. U razdoblju od 1925. do može postići ne samo povećanjem prirasta u 1934. potrošnja je iznosila: šumama nego i smanjenjem potrošnje. Profeza izvoz oblovine 3,00 mij. m´ bez kore sor Yrjö Ilvessalo, koji je rukovodio inventakao sirovina drvnog vele-rizacijom finskih šuma, na osnovu podataka obrta 15,60 izračunao je, da tokom sliedećih 20 godina kao ogriev za veleobrt 1.10 „i sječe ne bi smjele premašiti količinu od 34,6 kao ogriev stanovničtva 12,80 milijuna m:! t. j . samo 73»/<> sadanjeg prirasta, za drugu upotrebu 3,50 a nakon toga sječe će se moći polagano poveu odpadku 6,00 ćavati. Svega 42,00 rail, m´ bez kore V. Lihtonen !!!!!!!l!l!!!!il!!!!!l!!!l!!illllllll!ll!!!!l!!i!!!l!!!l ČLANARINA za članstvo u Hrvatsko šumarsko družtvo zaključkom sjeduice upravnog odbora od 3. travnja 1944. godine povišena je na 80.— KUNA MJESEČNO PREDPLATA na Hrvatski šumarski list zaključkom sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva od 3. travnja 1944. godine povišena je na 1.000.— KUNA GODIŠNJE 112 |