DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 36     <-- 36 -->        PDF

stanje šumarstva nakon stotinu godina t. j . s naprednom kulturom, ali za obran u šu polovicom
dvadesetiprvog stoljeća. ma (borba sa štetočinjama i šumokradicama)


Svoja je predskazivanja Wedekind izvršio predviđa znatan napredak. Obzirom na orga osvrćući
se na život šumarstva minulog stoljenizacij
u šumarstva , čemu posvećuje
ća t. j . u vremenu od 1744. do 1844. god. pa naročitu pažnju, predviđa oštru diobu na javprema
tome Wedekindova predskazivanja zane
i posebničke šume, dok obzirom na upra pravo
predstavljaju produženje toka minulih v u smatra, da će se glavna briga posvećivati
godina zaključujući iz prošlosti na budućnost. proizvodnji drveta, a manja njegovoj potrošnji.
Zamah razvitka u svim granama materialnog Međutim smatra, da će »šumarski činovnici
života čovjeka tokom prošlih stotinu godina biti ujedno i izobraženi poljodjelski stručnjaci«.
bio je i obsegom i zahvatom u ljudski život Za gospodarenje sa šumama, kao i
mnogo snažniji, nego li onaj pred tim. stoljez
a šumarsk u nauk u predviđa W. veliki
ćem, pa i u vezi tih okolnosti treba ocieniti napredak: »šumarska nauka u 1944. godini ne
izpravnost ili bolje reći realnost Wedekindo-će biti samo agregat pravila za stanovite sluvih
predskazivanja. čajeve, nego će ona za svaki slučaj iztražiti i


Wedekin d je svoja predskazivanja po-utvrditi svoja vlastita pravila«. Kako vidimo,
dielio u ovih 10 točaka: ciene drvu, potrošnja W. je u pojedinim predskazivanjima bio na
drveta, površina šuma i proizvodnja drveta, pravom putu, dok u drugima (naročito obziizkorišćivanje
paužitaka, lov, zaštita šuma, orrom
na organizaciju i upravu) tok života nije
ganizacija, uprava šuma, gospodarenje sa šumu
dao pravo.
mama i šumarska nauka. Za ciene drvu I Köstler svoja predskazivanja
predviđa W., da će porasti (porasle su i od za 2044. god. daje prema W. deset točaka,
1744. do 1844. i to za ...> tri puta), samo se samo su ona obćenitija. Kao prvi cilj šumar


taj predviđeni porast odnosi više na ogrievno ske djelatnosti vidi K. u podizanju, uzgoju i
nego na tehničko drvo. Obzirom na potroš podržavanju
zdravih šuma, a što će se moći
nj u drvet a smatra W., da će relativna popostići
samo provedbom strogih šumarskih zatreba
i potrošnja pokraj porasta stanovničtva kona. Drvo će dobiti svoju pravu gospodarsku
i radne djelatnosti biti u opadanju i to s razcienu,
čemu će poslužiti sastavljanje drvnih
loga, što će potrošnja »surogata« t. j . treseta, bilanca, na osnovu kojih će se planski utvrditi
smeđeg i kamenog ugljena,´ porasti. Povr proizvodnja
i potrošnja drveta. Doći će do inšin
a šum a u sliedećem stoljeću po´ W. smatenziviranja
šumarskog pogonskog kruga, što
njivat će se s manjim zamahom, nego li u će se postići naučnim radom, naročito na priminulom
i to s razloga, što će »s porastoni rodoznanstvenom temelju, šumarstvo će zadrti
pučanstva rasti ne samo potreba na poljou
stvaranje krajobraza proširujući obće razudjelskom
zemljištu nego i na, šumama«. Proizmievanje
kako za šumu tako i za pojedina
vodnja pak drveta, uzprkos smanjene površine stabla (W. H. Riehl — Institut für Wald und
šuma, povećat će se. Od paužitaka , po Baum), dok će se drveće za proizvodnju drveta
Köstleru, W. spominje pašu, žirenje, steljare-saditi i izvan šume. Prema postavljenim velinje,
dobivanje smole i katrana, potaše i tanin-kim ciljevima te gospodarskim i tehničkim zaske
kore. Izuzev taninske kore, za sva ostala daćama sliedit će i odgovarajući organizatorni .
izkorišćavanja paužitaka misli W., da je kulokvir.
minacija prošla u minulom stoljeću. Što više Dr. Köstler ovaj svoj prikaz završuje odaza
1944. god. predviđa, da će paše u njemačvanjem
priznanja radu njemačkih šumara pred
kim šumama uobće nestati (izuzev pojedinih stotinu godina.
brdskih predjela). Lov smatra težko spojiv Ing. O. Piškorić


HRVATSKA ŠUMARSKA BIBLIOGRAFIJA


(p) Tokom posljednjih triju godina piše se prikazane šume jele, smreka i bora, kao naviše
o šumarstvu i pojedinim pitanjima šumstavak
u prošlom godištu prikazanih hrastovih
skog gospodarstva i u nestručnom tisku. Pojebukovih
i jasenovih šuma); »Bukva kao vrieddini
članci nemaju značaj čistog prosvjećivanja no tehničko drvo« (br. 61. od 15. III.); »68 go(
popularizacije, promičbe) o šumarstvu, nego dina Hrvatskog šumarskog lista« (br. 67. od
se u njima iznose i pojedine izvorne misli, pa 22. III.); »Poslijeratni problemi švicarskog šustoga
bilježimo tiskane radnje u hrvatskim marstva« (br. 77. od 4. IV.); »Racionalizacija
tiskopisima. U koliko taj popis nije podpun, rada u šumskom gospodarstvu« (Dr. Zl. Vajda)
molimo za nadopunu, koja će biti objavljena u i »šuma kao zajednica živih bića« (F-ć,) u
sliedećem prikazu hrvatske šumarske bibliouzkršnjem
broju, »Šuma kao trajna zaštita
grafije. Ovim popisom obuhvaćeni su tiskopisi poljodjelstva« (Dr. Zl. Vajda, br. 87. od 19.
izišla tokom 1944. god. do 30. travnja. IV.); »Način prodaje i trgovine drveta u Njemačkoj
« (Dr. Zl. Vajda, br. 89. od 21. IV.);


Gospodarsko-politički dnevnik »G o s p o


»Njemačko tržište drvom« (Drvni sortimenti,


d a r s t v o« počam od travnja 1943. godine


koji se u Njemačkoj siruju prodavati na draž


tjedno redovno posvećuju jednu stranicu »šu


be, Dr. Zl. Vajda, br. 92. od 25. IV.).


marstvu i drvarstvu«, te se stoga ovdje bilježe
samo veći članci i to: »Seljačke samoviastničke »Gospodarski list«, gospodarski tjedšume
« (br. 4. od 6. I.); »Drveće brzog rasta — nik za selo, objavio je ove članke: »O uz


topole i vrbe« (Dr. Zl. Vajda, br. 8. od 12. I. gajanju vrbovih i topolovih sastojina« (Dr. Zl.
i br. 20. od 26. I.); »Zadaće hrvatskog šumarVajda,
br. 2. od 8. I.); »Prehrana stoke brstom«
stva« (povodom donošenja naredbe o unutar(
Agronom, br. 7. od 11. II.), koji je pisan s
njem ustrojstvu ministarstva šumarstva i runamjerom,
da se čitateljima Gospodarskog lista
darstva u br. 26. od 2. II.) s nastavkom pod pruže upute za razborito upotrebu izkorišćivanaslovom
»Naše šumsko gospodarenje« (br. 36. nje brsta, te pisac sam piše: »Izkorišćavanje
od 15. II.); »Prednosti umjetnog sušenja dršumskog
drveća kod nas još nije uređeno na
va« (br. 31. od 9. II.); »Gospodarsko značenje razboritim temeljima. Radi toga mnogi stočari
naših crnogoričnih šuma« (Dr. Zl. Vajda, br. zlorabe ovu mogućnost prehrane stoke na štetu


43. od 23. II. i br. 49. od 1. III., u kojem su šuma. Posljedica je toga — u mnogim kraje110