DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vanje utjecaja predhvata na cienu drveta polazi od umanjenja glavnice u šumskom gospodarstvu odnosno od onog iznosa, za koji je umanjena šumska glavnica. Kako se radi o pogoršanju stanja šumskog gospodarstva, , nužno je, da svako povišenje sječe uzrokuje i povišenje ciena drvetu. Da povišenje ciena drvetu ide uporedo s povišenjem sječa dokazuje i izkustvo kod slobodne trgovine, jer tada izvađanje prehvata diktira nestašica na razpoloživom drvetu odnosno slaba ponuda na drvnom tržištu. Ova je okolnost kod državnog oblikovanja ciena još pojačana, jer ne samo da šumsko gospodarstvo prekomjernim sječama trpi osjetljive štete već se i umanjuje proizvodna sposobnost šuma, što sve predstavlja gubitak na sirovinama u narodnom gospodarstvu. J. W. Gouggryp: Pitanje drvnih bilanca u vezi s šumarskom brojitbom u Africi. Iz površine šuma i moguće proizvodnje drveta izlazi, da Afrika danas pruža samo jedan dio od svog punog prihoda na drvu. Ovamo bi još ušli kaučuk, ulje, pluto i još drugi paužitci, koji su mnogim šumama Afrike važniji proizvodi od drveta. Zato ovako nepodpuni podatci daju za Afriku pasivnu drvnu bilancu, dok analogan postupak prikazuje kod Europe veliki suvišak na drvetu, ma da se Europa smatra siromašnom na šumama. U Africi je neobhodno nužno uvesti racionalno šumsko gospodarstvo i to ne samo iz razloga šumskog rentabiliteta nego i iz razloga podržavanja sposobnosti obradivog zemljišta. Kad bi se provela odgovarajuća organizacija uprave, mogle bi se u afričkom šumarstvu očekivati ogromne mogućnosti. Pusti li se naprotiv ovo pitanje samom sebi te dozvoli li se grabežno gospodarenje, onda su neminovne najgore katastrofe i pustošenja čitavih krajeva. Sve to ovisi o čovjeku i njegovom zahvatu i stoga tamošnje vlade i uprave šume nose golemu odgovornost. Otvorenje šumskog bogatstva iziskuje sposobne stručne sile, pobudu poduzetnika, pomoć učenjaka te marljivost i surađuju urođenika.*) Razprava je napisana prema podatcima knjige »Anuniere de Statistique Forestiere. Volume III., Afrique, koju je izdao Međunarodni agrikulturni zavod u Rimu 1938. god. Ova se knjiga nalazi i u knjižnici Hrvatskog šumarskog družtva. Ing. Stjepan Frančišković *) Vidi i »Gospodarstvo« br. 253. od 11. XI. 1943. INTERSYLVA GOD. IV. BR. 1. Prvi ovogodišnji broj časopisa Međunarodne središnjice za šumarstvo »I n t e r s . 1 v a« ima zanimiv sadržaj ili točnije zanimive priloge. To su: Vjetrobrani pojasevi i sadnja šumskog di´veća na izsušenim Pontijskim močvarama (A. Pavari), O izsušivanju tresetišta i odvodnjavanju šuma u Finskoj (Dr. O. J. Lukkala), Pitanje šumskog kredita u Finskoj (Dr P. Aro), te šumarstvo u godin i 2044. (Dr. J. Köstler). Prikaz prof. Alda Pavari-a, ravnatelja šumsko-pokusne postaje u Firenci, o pošumljavanjima izsušenih pontijskih močvara, nije samo zanimiv nego i poučan. S izsušivanjem Pontijskih močvara i privođenjem ovog zemljišta poljodjelskoj obradbi pojavila se i pitanje podizanja šuma ili šumskih pojaseva, koji s jedne strane trebaju biti zaštita poljodjelskog zemljišta od nepovoljnog djelovanja vjetra (jugoiztočnog, jugo-i sjeverozapadnog zimi, a južnog — široka ljeti), a s druge strane, koji trebaju davati i drvo potrebno za naseljeno žiteljstvo, jer je poboljšba izvršena na površini od 140.000 ha. Na tom području nalazile se prije izsušenja podvodne brestovo-vrbove šume, ali prema sređitbenoj osnovi od tih šuma, ostavljeno je samo oko 10.000 ha (»Selva di Terracina — 2373 ha i »Parco nazinale del Circeo — 6000 ha), đok su ostale nestale sa izsušivanjem i poboljšnim radovima. Za napried označene zadaće pristupilo se podizanju novih sastojina, odnosno redova šumskog drveća. Za površinu od 40.000 ha predviđeno je podizanje 860 km dužine pojasa I. i II. kategorije, a 1960 km pojasa III. kategorije. Prve kategorije su pojasi uzduž odvodnih kanala širine oko 10 met. Druge kategorije su pojasi uzduž puteva s troredom drveća sa svake strane, a treće kategorije su pojasi drvnog dvoreda uzduž granica zemljištnih čestica. Prema izkustvu u podizanju pojaseva na Korzici, oni se ne postavljaju samo okomito na smjer glav nog vjetra, nego uzduž i poprieko, dakle mrežasto. Sadnji drveća pristupilo se 1937. god. nakon proučavanja o upotrebljivosti pojedinih vrsta (razni eukaliptusi, cupresusi, kao i borovi (Pinus insignis i P. pinea). U prvom petogodištu posumljavanja (od 1937. do 1942.) na dužini pojasa od 500 km posađeno je u svemu preko 1,5 milijuna biljaka. Kako tresetna zemljišta u Finskoj zauzimaju velike površine (prema drugoj državnoj izmjeri šuma 11,156.000 ha ili 32 toga zemljišta pred više od 35 godina. O vrstama tresetastog zemljišta, o njegovom odvodnjavanju, organizaciji ovog posla, kao i njegovoj vriednosti daje u ovom oroju Intersylve liepi pregledni prikaz Dr O. J. L u k k a 1 a. Odvodnjavanja izvršuju posebni šumari, koji vrše samo ovaj posao, a koji svoje znanje od 1928. godine upodpunjuju i iztraživanjima, Zavoda za šumarska iztraživanja. U državnim šumama prvi rad je započeo 1908. godine, a u nedržavnim 1929. (na osnovu posebnog zakona) te je do sada odvodnjena površina od 650.000 hektara. Sastavak P. Ar a o šumskom kreditu u Finskoj zapravo je izvadak iz knjige o šumskom kreditu u Europi uobće, koju je u zbirci Silvae orbis izdala Međunarodna središnjica za šumarstvo.* Prigodom 80-godišnjice Heinrich-a Cotta t. j . 1844. god. izdan je »šumarski album Cotta «. Urednik tog albuma G. W. barun von Wedekind napisao je i jedan članak pod naslovom »šumarstvo u 1944. godini.« Uz stogodišnjicu ovog albuma prof. Dr J. Köstler u svom članku »šumarstvo u 2044. godini« prikazuje predskazivanja Wedekinda; utvrđuje, ukoliko su bila izpravna i pokušava dati prognozu za * Dr J. Köstler: Das forstliche Kreditwesen, Berlin 1943., ciena 8 šv. franaka. 109 |