DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 33 <-- 33 --> PDF |
mogućnosti njegovanja te popravljanja prirodne glavnice. Ovamo ulazi: a) izvedba pojačanih sječa bez štete za redovno gospodarenje (izbor sječina i načina sječe), b) veća briga za pomladak i njegu sastojina sa svrhom povećanja proizvodne sposobnosti i c) uvećanje gospodarske površine novim pošumljavanjima. U šumarsko-političkoj se praksi nameću u ovom pravcu zahtjevi a) osiguranje iznosa umanjene glavnice za svrhe šumskog gospodarstva, b) amortizacija navjera, c) osnivanje pričuvnih zaklada, d) sprječavanje štetnih utjecaja na cienu drveta i c) sprečavanje štetnih utjecaja na oporezivanje šumskog gospodarstva. Hermann Leonhard: Oblikovanja šuma u području berlinskih izletišta. Savezno s novim građevnim propisima grada Berlina ima biti gradsko područje izvan stanbenih četvrti, u koliko služi kao izletište i odmaralište građana, naročito oblikovano za određenu svrhu. Mora odmah naglasiti, da za ljepotu krajolika u čitavoj brandenburzkoj marci upravo šuma vrši presudnu ulogu. Stepen šumovitosti, koji u tim krajevima stoji nad prosjekom ostalog Reicha, mora biti nakon rata još povećan. Predmjeva se, da će se to postići pošumljivanjem manje vriednih poljodjelskih površina. Glavna je vrsta drveća bor. Listače su zastupane u vrlo neznatnom omjeru. Hrast i bukva, dolaze u čistim sastojinania, ponekad i u smjesi s borom, ali poglavito na dobrim morenskim stojbinama. Ovakov je kraj uz svoje bogatstvo na jezerima te uz svoj relief (humlje) naročito privlačiv. Spreewald se sastoji iz liepih sastojina johe a mjestomično i jasena. Inače na siromašnijim tlima t. j . pjeskuljama prevladavaju borove sastojine. U prvom je redu nužno, da se područja čistih listača te područja mješovitih šuma održe u današnjem stanju. Ali time glavni zadatak nije ni dirnut. Velike potežkoće stavlja posao oko oblikovanja ogromnih površina borovih šuma, koje djeluju monotono, pa su uslied svoje jednolikosti i prozvane »Nadelholzsteppen «, čiste borove sastojine ne smiju ovakove trajno ostati već se moraju podsađivati listačarna. Najbolje je prilika za unašanje listača prilikom pomlađenja postojeće čiste borove sastojine. U isto vrieme treba nastojati, da se veće jednođobne površine što prije pro- gale i tako dobije raznoličniji sastojinski ustroj. Osim čisto estetskih prednosti polučit će se novim oblikovanjem šuma i veći prihodi, jer će se tlo sukcesivno popravljati. Napose će pak nova šuma biti odporna protiv zaraze insekata i prirodnih nepogoda. A to je vrlo važno, ako se uvaži, da su baš čiste borove, sastojine mnogo trpjele od sniega te od zareznika (Trachea) u prošlom deceniju. Ali i sam turistički promet treba drugčije urediti nego do sada (izgradnja novih puteva i novih linija za omnibuse, uređenje kupališnog - saobraćaja). Dakako, svi ovi projekti mogu doći do ostvarenja tek poslije rata. Četvrti broj ima ove razprave: Prof. W. Schmidt: Raznolikosti kod borovih rasa: — novi pogledi i priedlozi za metode međunarodnih pokusa. U početku razprave svraća autor pozornost na važnost ispravnog uređenja pokusne mreže u svrhu izpitivanja rasnih osebina jedne vrste drveća (napose obzirom na obseg i gustoću). Posebnu važnost pridaje izpitivanju udaljenosti pojedinih pokusnih objekata, jer stanovite rasne ose bine dolaze do izražaja tek pod drugim stanišnim uvjetima. Izpitivanje je rase s praktične strane važno, da se izvrši prije uvađanja egzota (Eucalyptus, Douglasia), jer će se na taj način moći izbjeći mnogim kasnijim neprilikama. U glavnom se na ´metode pokusa stavljaju dva zahtjeva: 1. brzo zaključivanje o mladenačkom stadiju biljaka (nakon 5—6 godina), 2., ujednostavljenje metoda mjerenja. Na primjeru rasnih svojstava iz njemačkih nizinskih borika dokazuje, autor da se i sa štedljivim metodama snimanja može dobiti uvid u distribuciju tipova već za mladenački stadij biljaka. Iz prikupljenih se izkustava mogu postaviti priedlozi i za pokuse međunarodnog značaja. Podatci izvršenih pokusa prikazani su u sliedećem redu: osjetljivost iztočnog bora u baltičkom prostoru, proizvodna snaga na nadzemnoj biljnoj masi, duljina stabljike, gustoća rasta, odpornost protiv defoliacije, granatost, pogrješke u razvoju, izkrivljenost i sposobnost zacjeljivanja. Za iztočnoprusku provenienciju iznosi nekoliko važnih svojstava naročito u vezi s borovima ostalih njemačkih pokrajina. Prikupljeni se podatci osnivaju na istraživanjima izvršenim na oko 3 milijuna biljaka iz svih njemačkih područja. Sa svim tim rasprava ima svrhu pružiti samo letimični pregled ovih radova te poslužiti kao osnovica za daljna razpravljanja. Doc. G. Vincent: Putevi za povišenje primjese staništu odgovarajućih vrsta u šumama Srednje Europe, šumsko-uzgojni nedostatci umjetno postignutih čistih četinjavih sastojina kao i mnoge druge nedaće,, koje često dolaze u ovim uzgojnim oblicima, već su odavna pokazali, kako je vrlo pogibeljno, izvoditi nasilne promjene prirodne smjese vrsta drveća u šumi. Pod pritiskom se kalamiteta i drugih zala svih mogućih vrsti počelo tražiti put i način, kako da se povisi smjesa iztriebljenih ali odpornijih i tlu više odgovarajućih vrsta. Ali izvedba ove namjere nije lagana, jer valja naročito paziti ne samo na, bioložka svojstva pojedine vrste, ne samo na stanišne prilike pojedinih šumskih područja nego i na gospodarske zahtjeve. U ovoj razpravi obrađuje autor pitanje izbora vrsta drveća i pritom luči glavne i pomoćne vrste. Ispravno odabiranje vrsta predpostavlja solidno poznavanje prihodne sposobnosti i bioložkih svojstava. Posebnu važnost pridaje onim vrstama, koje su raširene pretežno u oblasti kopnenog podneblja t. j . smreci, beru i arišu. Zatim razmatra vrste obalnog podneblja, napose bukvu, grab te hrastove lužnjak i kitnjak. Od četinjača ubraja jelu među atlanske vrste. Izvodi pokazuju, zašto uvađanje pretežno atlantskih vrsta obećaje vrlo male uspjehe, te će to biti sve dotle, dok se god ove vrste budu uzgajale na velikim čistim sječinama bez zastora starih stabala. Dolazi do zaključka, da uzmicanje i nestajanje nekih listača i jele nije samo posljedica pogodovanja smrekovim i borovim čistim sastojinama nego i posljedica čistih sječa i s njima spojenog osnivanja jednodobnih sastojina. Na brojnim primjerima prikazuje tečaj prirodnog pošumljenja čistih sječina, a taj se vrši ne samo stablimično nego i grupimično. Ova nas spoznaja upućuje, da nije dovoljno samo ograničavanje stvaranja čistih borovih i smrekovih sastojina, već je od prieke potrebe napustitidosadanje načine sječe i provoditi tlu odgovarajuće pomlađenje postepenim uživanjem. Pri 107 |