DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nim obrezivanjem i oblikovanjem krošnje naročito za vrieme prvih deset godina života sastojine. Daljni posao je obrana sastojine od mnogobrojnih štetnika, koji napadaju čiste sastojine kanadske topole, karolinške topole i rebraste topole. Ovakvim načinom uzgoja dobivaju se u 25 godini stabla promjera 50—70 cm s kubaturom oko 2 m3 (po hektaru 1000 m3 ) sposobna za ljuštenje ili rezanje furnira. Pisac preporuča sadnju vrsta: Populus monolifera (Karolinška topola), Populus canadensis (Kanadska ili euramerikanska topola) te Po pulus robusta (angulata, cordata — rebrasta topola) te iz tih vrsta proizašle varietetepodvrste. Poželjno je, da se ovaj način sadnje okuša i kod nas na svježim (ne mokrim!) šumskim tlima naročito kod posebničkih posjednika, gdje ima dovoljno^ radne snage za njegu sastojina, jer će se taj način uzgoja i kod nas sigurno dobro izplatitl. Knjiga se nalazi u družtvenoj knjižnici pod br. 1789. Ing. Ivo- GodeU INTERSYLVA, GODIŠTE III. BR. 3. i 4. Treći broj ima ove rasprave: Werner Rothmaler: Šumske prilike na Peloponezu. članak se osniva na prikupljenim podatcima bioložkog iztraživanja na Peloponezu i Kreti, koje je po nalogu njemačkih vojnih vlasti izvršeno u toku 1942. godine. Južna Grčka t. j . poluotok Peloponez ima urazmjeru prema drugim mediteranskim zemljama još uviek prilično velike površine šuma. Zato nisu u pravu mnogi putopisci, koji ovaj kraj prikazuju kao očajnu pustoš. Dakako, da danas ima mnogo manje šuma nego nekad, kad je gotovo´ čitav poluotok bio prekriven šumom izuzev visokih alpskih položaja pojasa 1800—2000 m. nad morem. Od nekadanjih neprohodnih šuma ostali danas samo manji gajevi duž rieka i potoka, Mediteranska se pak šuma tvrdih listača (Olea, Ceratonia) prostirala iztocnim. dielom poluotoka, nu i od nje ima danas tek nekoliko spomena vriednih tragova. Njezino je mjesto na sjeveroiztoku zauzela umjetno podignuta šuma alepskog bora, koja se kao djelo čovjeka naravno ne može smatrati autoktonom. Takav t. j . autoktoni značaj imaju šume zapadnih područja, koje čine mješovite sastojine. P. halepensis — Q. Ilex. Planinske se šume prostiru na zapadu i jugu sve do morske obale. Glavne su im vrste A. macrolepis (u obalnom pojasu), A. conferta (u unutrašnjosti) i A. brachyphylla. Subalpinska šuma obuhvata visinski pojas 800—1800 metara s glavnom vrstom Abies cephalonica a tu i tamo Pinus Pallasiana, Za spomenutu vrstu jele, koja je vrlo srodna s našom srednjoeuropskom A. alba, vjeruje pisac, da će vršiti veliku ulogu u pošumljivanju mediteranskih goleti. U nižim predjelima na strmim obroncima i dolinskim spustima dolazi miešana šuma listopadnih i vazda zelenih listača (Carpinus orientalis. Prunus Mahaleb, Quercus coccifera) a na zemljištima bogatim vodom šuma platana, Pošumljivanje po mišljenju pisca ne zadaje na Peloponezu većih potežkoća. U prostoru šume tvrdih listača trebala bi u ovom pogledu zauzeti prvo mjesto Ceratonia, koja sa svojim plodovima mimo ostalog mnogo´ doprinosi napredku stočarstva. Međutim prvi korak moći će se učiniti tek onda, kad se postojeće šume i šumska zemljišta povezu prikladnom cestovnom mrežom te kad se uveća broj šumskog tehničkog i čuvarskog osoblja. Otto Mahler: Osnova i izvedba pojačanih sječa u njemačkom Reichu. U njemačkom je šumskom gospodarstvu nastupio preokret dalekosežnog značaja. Prije je za vrieme liberalističkog naziranja bila idealom čista jednodobna visoka šuma s čistom sječom. Sada je pak prevladala težnja, da se uzgoji »trajna šuma« (Möller) sastavljena od raznih vrsta i stepenastog ustroja. Reforma državnog gospodarstva i današnje obće prilike stavljaju na šumarstvo1 vrlo težke zadatke, među kojima je najvažniji aahtjev za pojačanjem sječa. Izkorišćavanje šuma više ne diktiraju samo šumsko- uzgojni razlozi već i potreba na drvetu. U ti takovim je prilikama glavna briga šumske uprave, da prekomjerne sječe provede u što manje štetnom obliku po šumu, te da u isti mah drži pred očima stvaranje uvjeta za podignuće »trajne šume«, poznate u svjetskoj književnosti pod imenom Dauerwalda. Potreba pojačanja sječa ima ići uzporedo s pojačanjem šumske proizvodnje. Mjere, koje za izvršenje ovog težkog zadatka dolaze u obzir, imaju u pojedinim vremenskim fazama raznolike oblike. Prve su dvie faze obilježene krilaticom: zabraniti čiste sječe i sastaviti posebne šumskouzgojne osnove. Trajanje pojačanih sječa nije u ovom razdoblju bilo moguće predvidjeti. Potreba, da se odredi trajanje vanrednih prihoda, dovela je do nove faze, koja, obuhvata izrađivanje boljih uređajnih elaborata od dosadanjih. Sav taj rad ide u okvir zadaća šumarske taksacije, koja je u tom cilju poduzela sliedeće poslove: ižpitivanje prihodne potrajnosti, ižpitivanje potrajnosti vrsta đrveta i njihove smjese, stvaranje većih jedinica, traženje mogućnosti za veću slobodu u pitanju obhodnje i veličine sječne površine, što se tiče samog uzgoja šuma posebna se pažnja posvećuje primjeni najprikladnijih vrsta proreda, sječa-, ma na najmanjim površinama i uvođenju raznodobnih sastojinskih oblika. Lukas Reiber: Königswald kao primjer suvremenog gospodarenja u prostoru sjeveronjemačkog bora. Razprava donosi monografiju šumsko-gospodarskih radova u šumariji Königswald (2525 ha) polazeći od zatečenog stanja do postavljanja temelja za uzgoj trajne gospodarske šume. Kako je obrađeni material vezan izključivo na prostor sjeveronjemačkog bora, to za naše prilike nema posebne važnosti, pa mu sadržaj i ne iznosimo. Josef Köstler: Održanje glavnice kod pojačanih sječa u šumarstvu. U jednom čitavom nizu zemalja vrše se danas prekomjerne sječe odnosno prekoračenja normalnog etata. One povlače za sobom pitanje umanjenja kapitala, koje treba posebno izpitati. Sa šumarsko političkog stanovišta pojavljuju se ovdje sliedeći momenti: a) amortizacija dugoročnih navjera, b) osnivanje novčanih pričuvnih zaklada i .c) prikupljanje sredstava kao zaklade za buduće poboljšbe i pošumljavanja. Nu mnogo više nego pitanje novčanog kapitala zanima nas problem same šumske glavnice i njezine buduće proizvodne sposobnosti. U tom je cilju naročito potrebno izpitati utjecaj pojačanih sječa, i 106 |