DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 30 <-- 30 --> PDF |
5. Osobito je važno daljnje znanstveno iztraživanje ovog problema. Kasnije će Međunarodno povjerenstvo za upotrebu drveta izdati u nizu izdanja Silvae Orbis monografiju o tom pitanju. Književnost ZEMLJOPIS U zbirci jubilarnih izdanja o svojoj stogodišnjici Matica Hrvatska izdala je i obći dio »Zemljopisa Hrvatske«.* U dva svezka s blizu 700 stranica i 358 slika i karata ovaj obći dio sadrži ove prikaze: Zemljopisni i geopolitički položaj (F. Lukas) ; Geologijska i tektonska izgradnja (Dr. J. Poljak); Obličje površina (Dr O. Oppitz — u ovom dielu prikazan je razvitak reljefa i dan geomorfologijski pregled); Klima (Dr. S. škreb i suradnici Dr J. Letnik, M. Kovačević, H. Juričlć, A. Obuljen i F. Margetić); Vode (Zv. Rosandić); Tlo (Dr M. Gračanin); Biljni sviet (Dr I. Horvat); Životinjski sviet (Dr Kr. Babić); Poljodjelstvo (Dr P. Kvakan); Morsko ribarstvo (Dr T. šoljan); Šume (Dr M. Anić); Rudarstvo i industrija (Dr N. Peršić); Promet (Dr Zv. Dugački); Naselja (Dr Zv. Dugački i Dr M. šenoa); Demografijske i narodne prilike (Dr Zv. Du gački) ; Etnografijski sastav (Dr M. Gavazzi). Kako se iz samog sadržaja vidi, ovaj je Zemljopis Hrvatske vriedna knjiga ne samo kao obćeobrazovano pomagalo, nego i kao knjiga šumarske stručne knjižnice. Ova knjiga uzpješno je popunila prazninu prirodopisa Hrvatske: geologije, klimatologije, bilinskog i životinjskog carstva, a za one, koji obrađuju i izkorišćuju zemlju, još i opisa tala. Napose je obširno prikazana klima, koja je na 128 stranica obrađena u ovim poglavljima: I. Uvod II. Vremenske pojave, III. Tlak zraka, IV. Vjetar, V. Temperatura, VI. Vlaga u zraku, VII. Naoblaka i sijanje Sunca, VTII. Oborine, i IX. Klimatska razdioba. Ova klimatografija predstavlja »prvi prikaz klime cjeline hrvatskih krajeva, koji se temelji na opsežnoj numeričkoj građi«, pa će dobro doći i u praktičnom radu mnogog šumara. Od jednakog je značaja i prikaz hrvatskih tala , u kojem prof. Dr M. Gračanin pruža »filmsku sliku geneze peđosfere i njenih glavnih prirodno-historijskih jedinica, tala«, čime je omogućeno upoznavanje glavnih tipova tala Hrvatske, upozoreno na njihovo prirodno razprostranjenje, kao i na zakone njihovog života. Poput klimatografije i pedografije od iste je vriednosti i »biljni sviet« prof. Dra Ive Horvata, koji donosi prikaz najznatnijih biljnih zadruga Hrvatske. Šum e Hrvatske prikazane su u dva diela knjige: u dielu prikaza biljnog svieta, te u dielu prikaza »šume«. Međutim je Horvatov pri * Zemljopis Hrvatske, Opći dio, 2 svezka, uredio Dr Zvonimir Dugački, izdanje Matice Hrvatske u Zagrebu 1942. god. — u knjižnici Hrvatskog šumarskog đružtva pod br. 1788. 6. Zaključeno je izraziti najsrdačniju hvalu mađarskom ministarstvu poljodjelstva kaosvima onima, koji su svojim radom doprinieli ovom sastanku. Dr. I. Horvat HRVATSKE kaz šuma sastavni dio prikaza cjelokupnog biljnog svieta Hrvatske, dok Dr Anić na osnovu bioložkih elemenata prikazuje šumu prema šumsko-gospodarskim značajkama. Kako klimatski, tako1 i vegetacijski područje Hrvatske dieli se u dva diela: u primorski i u kontinentalni. To je ujedno i podjela i hrvatskih šuma. Primorske šume dalje se diele u dva područja, u ono izrazito sredozemnog obilježja i u ono polusredozemnog. Kontinentalne šume naprotiv obrazuju pet različitih područja i to: nizinske šume, šume brežuljaka i nizinskog gorja, šume sredogorja, planinske šume i visokoplaninske šume. Nasuprot dobroj obradbi i liepom prikazu hrvatskih šuma s biljnosocioložke strane, prikaz šume kao gospodarskog objekta i šumarstva kao diela narodnog gospodarstva ne zadovoljava. Drugi dio prikaza o šumama »Važnost naših šuma« prostorno je premalen (niti dvie stranice !), a da bi mogao obuhvatiti takav prikaz hrvatskog šumskog gospodarstva, koji bi ostavio jači utisak o značenju šuma i drveta za čovječji život uobće, a za hrvatski narod napose i to ne samo s materijalne strane (obskrba cgrievom, građom, pašom, pružanjem rada) nego i s narodnopolitičke i kulturne strane (podizanja javnih građevina — željeznica, omogućavanja većeg standarta života, u školovanju hrvatske inteligencije i t. d.), a jednako tako i zbog posredne njezinih koristi (zaštitna uloga šuma). Kao kontrast ovome trebalo je opisati težke posljedice uništavanja šuma. Posebice ćemo se osvrnuti još na prika z krša , kojeg je u okviru poljodjelstva obradio prof. Dr P. Kvakan. Intenzivnija poljodjelska proizvodnja na kršu ovisna je, piše Dr Kvakan, o dva činbenika: o njegovom pošumljavanju i o gospodarenju s vodom. Naročito je istaknuta uloga pošumljavanja, za koje se (na str. 521.—522.) kaže: »Oskudica na zemljištu sposobnom za obrađivanje bitna je karakteristika cieloga Krša. Ono što se raznim službenim statistikama razvrstava u kulturno zemljište, velikim je dielom veoma oskudan pašnjak, kamenjara, manje ili više gol i neplodan krš. Na tim; pašnjacima naročito u sušnim ljetima, kakva ovdje prevladavaju, razvija se toliko oskudna vegetacija, da površina od 3—4 jutra jedva dostaje za potrebnu pašu jedne ovce. Ovakve površine obično predstavljaju ogollćeno zemljište, s kojeg je u cielosti ili djelomično´ nestalo šumskog pokrova uslied prekomjerne sječe, koja je često puta bila skopčana čak i s vađenjem korienja oborenog šumskog drveća. Kraj nerazvijene proizvodnje krmnog bilja na oranicama stoka je držana ljeti i zimi na paši, i mladi izboji šiblja, drveća i trava prigrizani su u tolikoj mjeri, da je čitav kraj ogolićen, i od šumske, odnosno koliko- toliko gospodarske površine, nastaje ljuta golet, koja se veoma težko ponovo privodi u kulturno´ tlo. Pošumljivanje takvih |