DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 28 <-- 28 --> PDF |
vanju gore navedenih propisa na nekoliko godina. Na temelju rezultata dalnjih iztraživanja uprava njemačkih drž. željeznica danas tolerira bukovinu sa crvenim srdcem za željezničke pragove bez ograničenja, ali osobitu važnost polaže na točno izpitivanje stupnja zdravlja te bukovine. 8. Prof. Dr. K ö s 11 e r naglašava važnost međunarodne radnje na području šumsko-gospodarskih pitanja. Iako je ta suradnja u današnjim prilikama izložena vrlo velikim potežkoćama ne smije se od te suradnje u nijednom slučaju odustati. Pitanja, koja treba razpraviti, leže dielom na području tehnike a dielom na gospodarskom području. Oskudica kao i višak na drvu izazivaju uviek stanovite poremetnje, koje se u budućnosti mogu predusresti samo uzkom suradnjom između pojedinih država. Jedan od najboljih puteva za ovu suradnju je razprava točno određenih aktuelnih pitanja u uzkom krugu stručnjaka. On pridaje ovim razpravama posebno metodičko značenje. Na kraju zahvaljuje još jednom u ime Međunarodne središnjice za šumarstvo mađarskom ministarstvu poljodjelstva što je omogućilo ovaj sastanak. .. Istog dana izvršen je pregled bukovih trupaca za ljuštenje na stovarištu i pregled preradbe istih u tvornici furnira i šperovanog drveta u Ujpestu. Vlastnik i ravnatelj tvornice furnira i šperovanog drveta g. Dr. Rubchich odveo je nakon kraćeg pozdrava učestnike na veliko stovarište trupaca na Dunavu, stovarište uglavnom bukovih trupaca za ljuštenje, koji trupci potječu iz prilično starih područja (prosječna starost preko 200 godina) iztočnih Karpata. Dielom se radi o trupcima iz ljetnje sječe, koji su predugo ležali u šumi i zbog toga bili izloženi piravosti i bieloj truleži. Zanimivo je da su stabla sa crvenim srdcem, a srednje starosti, bila uprkos toga znatno bolje sačuvana i u mnogim slučajevima nisu bila napadnuta od gljiva, Izabrani karakteristični primjeri izcrpno su razpravljeni, snimljeni i konačno prerađeni na stroju za ljuštenje furnira. Li većim slučajeva ostalo je crveno srdce unutar onog trupčića, koji predstavlja ođpadak kod tehnike proizvodnje ljuštenih furnira, a tamo gdje je crveno srdce prerađeno u furnir nije u nijednom slučaju djelovalo nepovoljno na znatnu brzinu ljuštenja kao ni daljnjoj preradbi. Furniri iz bukovine sa crvenim srdcem osušeni su istom brzinom u sušionicama i nisu pri tom pokazali kod ovog i tako jako valovitog tvoriva nikakvo spomena vriedno povišenje valovitosti. Kod daljnje preradbe furniri iz bukovine sa crvenim srdcem ne pokazuju nikakve razlike od furnira iz bukovine bez crvenog srdea. Nakon toga pregledan je cjelokupni pogon, a nakon pregleda vođena je razprava u dobro uređenom skloništu tvornice. III. Pregled izrađenih bukovih sječina na području šumarskog ureda u Lillafiiredu, dne 25. veljače 1944. Učestnici sastanka ođputovali su u Dillafüred, a odavle pomoću motornih vozila odnosno saonica u šumski predjel Vesszös, gdje se je najprije pregledalo stovarište trupaca bukovine sa crvenim srdcem. Bukovina odnosno crveno srdce bilo je podpuno zdravo i ovi se trupci izkorištavaju za proizvodnju ljuštenih furnira» U- daljnjim pregledima u odjelu 121 i na utovarnoj postaji šumske željeznice naišlo se na trupce, koji su djelomično bili napadnu ti unutar zone srži od studeni po gljivama. Unutar ovih napadnutih zona srži od studeni položeni dielovi crvenog srdea bili su naprotiv još zdravi. IV. Druga sjednica održana je dne 25. veljače u Palast hotelu u Lillafiiredu. Predsjedničtvo: savjetnik ministarstva von Rado. 1. Savjetnik ministarstva Lengyel, nakon srdačnih pozdravnih rieči, tumači zašto je izvršen pregled šumskih predjela Lillafüreda, a ne kako je prvotno bilo zamišljeno šumskih predjela u Ungvaru (Bustyahaza), visoki snieg je učinio te predjele neprohodnim, ali se je i u ovim šumskim predjelima, gdje je izvršen pregled, naišlo na sve stadije osržavanja kao i na gospodarski još škodljiviju piravost. On je podvukao, kao i von Rado, ponovno veliku važnost ovog pitanja za sjeveroiztočnu Mađarsku šumsku upravu. 2. Prof. Dr. J. Lies e na osnovu svojih vlastitih iztraživanja o postanku i o uzrocima osržavanja bukovine navodi, da je do 1929. g. postojala samo jedna znanstvena fundirana teza o postanku osržavanja kod inače bakuljave bukovine. Ova se je hipoteza sastojala u tom što je prema Tuszon-u infekcija gljivama izazvala u drvu reakciju, koja je dovela do stvaranja zaštitnog tkiva. On je pokazao na osnovu mikrofotografija poprečnih i uzdužnih presjeka bukovine bez crvenog srdea, sa crvenim srdcem i sa srži od studeni karakteristične razlike izrnedju ovih pojava, naime osobito jako stvaranje tila u trahejama, drvnim sudovima, i stvaranje nekih gumenih tvari u trahejama, i tkiva za rezervnu hranu bukovine sa crvenim! srdcem. Srž od studeni, koja je zapažena poslije jake, kasne zime u 1929/1930. g. ima daleko manje tila i gumenih tvari. Pojava srži od studeni zbog činjenice da je ova unutar zapadnog područja nakon tri do četiri godine posve nestala, dovela je do nove hipoteze o postanku crvenog srdea. Moglo bi se zaključiti da osim podražaja uslied infekcije gljivama postoje još neki podražaji, koji su od upliva na stvaranje srži. Posebno podvlači upliv mikroklime i njenih ekstrema. Srž od studeni, kako je to već spomenuto, osobito je izvrgnuta truležu. Prema plazmolitskim iztražlvanjima utvrđenoi je dai srž od studeni nema više ni jednu živu stanicu, dakle se kod srži od studeni ne može očekivati stvaranje tila, ali je posve lako moguće da uslied oksidacije ili drugog kojeg kemijskog procesa tvari u stanici, drvo dobiva karakter crvenog srdea. 3. Prof. Dr. H. M a . e r-W e g e 1 i n na osnovu vlastitih opažanja i iztraživanja Dr. Zycha-e zaključuje, da je njemu staro objašnjenje o postanku crvenog srdea bilo uviek nevjerojatno i da si je on mogao mnogo prije predstaviti da ima drugih podražaja o kojima je već govorio prof. Dr. Liese, koji su glavni uzrok nepravilnom osržavanju bukovine. Najvjerojatnije se najprije stvorio plašt od tilatada je dalje napredovao proces osržavanja. Ovo osržavanje napredovalo je u jasno obrubljenim zonama. Normalno se pojavljuje crveno srdce tek od osamdesete godine, a izbrajanjem mnogobrojnih površina poprečnih presjeka crvenog srdea utvrdilo se da razdoblje postanka ovih zona iznosi u prosjeku 10 godina. Što su starije bukve, to> su veće po učešću zone srži, ali su istovremeno i veće štete od truleži. Danas izpitani bukovi trupci pokazuju obzirom na njihovo stanište na vapnencu i njihovu sta102 |