DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 27 <-- 27 --> PDF |
crpna iztraživanja. Zdravo crveno s r dce prerađuje se u vele obrtu celuloze s istim kvantitativnim i kvalitativnim izkorišćenjem kao biela bukovina, samo u početku nastupa neko´ usporavanje napajanja lužinom. Iako je napajanje sa sredstvom, za impregniranje u graničnim zonama, koje su zapunjene tilama, otežano, ipak je ta bukovina za željezničke pragove isto tako upotrebljiva kao i bukovina, koja nije osržena. Pokusi koji su vršeni od 90-tih godina, prošlog stoljeća po upravi njemačkih državnih željeznica, utvrdili su da je trajnost bukovog praga osrženog i impregniranog katranskim uljem 40—50 godina. Na sadržaj´ bačava izgrađenih iz bukovih dužica za transport svježih živežnih namirnica (maslaca, riba i si.) može štetno djelovati miris po octenoj maslačnoj kiselini, koju proizvode gljivice, koje često napadaju srž. Na daljnjim područjima upotrebe: gradnja kuća, brodova, kola, instrumenata i pokućstva, zatim proizvodnja parketa ciepanog drva, furnira i šperovanog drva od osobite su važnosti s v o j stva čvrstoće i elasticiteta bukovine , koja su prema dosad izvršenim iztraživanjima ista kod bukovine s crvenim srdcem kao i kod biele bukovine . Isto vriedi za svojstvo ljepljenja kazeinom, sojom, a osobito s ljepilama od umjetne smole, tekućim kao i onim u obliku filma, a čvrstoća predmeta proizvedenih iz tog tvoriva osobito šperovanog drva leži unutar propisa za drvo za gradnju zrakoplova. Isto tako se bukovina s crvenim srdcem dade kao i biela bukovina blanjati, polirati i ličiti, a ne razlikuje se kod preradbe — piljenja, frezanja, brušenja i tokarenja — od biele bukovine. Samo kod savijanja pokazali su se neuporabivi oni komadi, koji su dielom crveni (crveno srdce), a dielom. bieli (bez crvenog srdca), jer naginju jako lomu, prštanju i ciepanju. Ovi podatci vriede naravno samo za bukovinu sa zdravim crvenim srdcem, jer već neznatna oboljenja od gljiva, osobito piravost, smanjuju znatno čvrstoću. 4. Prof. Dr. H. M a . e r-W e g e´l i n u svom predavanju o postanku crvenog srdca, zaključuje da zdravo crveno srdce ne predstavlja neku osobitu pogrješku bukovine u tehničkom pogledu, iako je potrebno objasniti još neka pitanja, kao na pr. dinamičku čvrstoću i već spomenuto prštanje onih komada bukovine, koji su dielom crveni, a dielom bieli. Mnogo teže od tehničke strane je objašnjenje pitanja gdje prestaje zdravo srdce, a gdje počinju nepovoljni i štetni uplivi. Budući je bukovina u svježem stanju jedna od najosjetljivijih vrsta, imade ona na tom graničnom području izvanredno mnoge i nepregledne prelaze. Stoga je osobito za pozdraviti, što je susretljivošću mađarske šumske uprave i veleobrta dana mogućnost, da se na temelju mnogobrojnih primjera izgradi definicija pojma zdravog crvenog srdca, koja definicija mora biti tako jasna i jednostavna, da je i za najobičnijeg praktičara lako razumljiva. Od posebnog je značenja pri tome, dai je u zapadnoj i srednjoj Njemačkoj pojava srži od studeni u posljednih godina praktično posve izčezla, tako da se mora računati s jednim prelazom srži od studeni u tvorevinu sličnu crvenom srdcu. 5. Prof. Ing. K o s 1 j a r izjavljuje da su ti problemi u Slovačkoj praktički isti. Od godišnje 2.2 mil. kubika bukovine bilo je do sada oko 20"/o izrađeno kao tehničko drvo. Ovaj bi se udio mogao znatno povisiti, da se izvedu odgovarajuće promjene uzansa odnosno dobavnih uvjeta. Prema iztraživanjima vršenim u Banskoj Bistrici utvrđeno je, da zdrav o crveno srdce za glavna područja upotrebe ne predstavlja nikakvu pogrješku u tehničkom pogledu , dok za srž od studeni u istočnom karpatskom području, kao i za prelaze između srži od studeni i crvenog srdca nisu nađeni neki jasni rezultati. U zapadnom karpatskom području srž od studeni praktički je nestala, što bi moglo upućivati na jedan eventualni prelazni oblik ove srži u crveno srdce. Naprotiv je u istočnom karpatskom području utvrđeno postepeno, ali dosta znatno, opadanje pojave srži od studeni. Nova znanstvena iztraživanja dokazala su, da se srž od studeni dade impregnirati, dok se crveno srdce vrlo težko ili gotovo nikako ne impregnira. Za veleobrt, ljuštenih furnira dozvoljava se u najnovije vrieme crveno srdce do 50°/o, a za sredicu (Blindholz) bez ograničenja. Kod toga neke tvornice, kao one u Leipzigu, propisuju strožije dobavne uvjete. Novi obsežni znanstveni radovi na tom području bit će vjerojatno zaključeni za jednu do dvie godine. Predsjedavajući primiećuje da se mnogi primitivni čuvari šuma plaše preuzeti odgovornost za veće troškove izrađivanja tehničkog drveta, ako nisu po jasnim propisima za izrađivanje pokriveni i da se zbog toga velike količine bukovine sa crvenim srdcem izrađuju u gorivo drvo. 6. Prof. Dr. Ing. F. K o 11 m a n n zahvaljuje kao podpređsjednik Međunarodnog povjerenstva za upotrebu drveta mađarskoj šumskoj upravi, koja je pružila mogućnost, da se ovi problemi mogu ovako Izcrpno studirati i naglasio je da se ti problemi moraju obraditi u dva smjera. Prvo kao jedan problem upotrebe drveta od dominantne kvantitativne t. j . gospodarske važnosti i drugo kao problem izpitivanja kvaliteta. Tri vodeće tvrdke veleobrta ljuštenih furnira priobćile su da su one dosad bukovinu sa crvenim srdcem prerađivale samo u neznatnom obsegu, ali kod toga nisu ustanovili nikakvo smanjenje kvalitete i čvrstoće. Jedna tvrdka, koja proizvodi vrlo složene die- love iz bukovih ljuštenih furnira upotrebljava pri tom što više samo bukovinu sa crvenim srdcem, jer se na osnovu mnogobrojnih proba na vlak utvrdilo da ova u prosjeku pokazuje veća čvrstoću nego bukovina bez crvenog srdca. Slabija sposobnost savijanja dade se razjasniti na temelju vlastitih iztraživanja time, da bukovina sa crvenim srdcem imade nešto viši modul elastičnosti, tako da uslied različitog modula elastičnosti osrženih i neosrženih dielova nastupaju stanovite napetosti, koje dovode do lokalnih lomova, dok podpuno osrženi komadi ne pokazuju smanjenu sposobnost savijanja. 7. Prof. Dr. J. Lies e navodi, da su njemačke drž. željeznice već 1929. g. došle do osvjedočenja da bi se dobavni uvjeti, obzirom na željezničke pragove iz bukovine sa crvenim srdcem, mogli znatno ublažiti. Tada je zbog nenadane pojave srži od studeni, koja je osobito u iztočnim područjima često´ bila napadnuta po gljivama, postao položaj tako nejasan, da je upravo odgodila svoje odluke o ublaži101 |