DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 26 <-- 26 --> PDF |
PREGLED BUKOVINA CRVENOG SBDCA (Prikaz sastanka stručnog odbora Međunarodnag povjerenstva za upotrebu drveta održanog dne 24. do 26. veljače 1944, god.). Kako problem bukovine s crvenim srdcem postaje obzirom na sve -veću potrebu drvnog veleobrta na krupnoj bukovoj oblovini sve aktuelniji, Međunarodno povjerenstvo za upotrebu drveta razpravljalo je o tom pitanju na svom sastanku u Stresi u mjesecu svibnju 1943. god. Tada je zaključeno, da je potrebno nastaviti sa znanstvenim iztraživanjima na tom području. Isto tako je zaključeno, da je potrebno izvršiti izpitivanje ove bukovine u jednoj tvornici ljuštenih furnira i u šumi. Na poziv Kr. mađarskog ministarstva poljodjelstva sazvalo je Međunarodno povjerenstvo za upotrebu drveta, ovaj sastanak za 24. do 26. veljače 1944. god. Sastanku su prisustvovala: ravnatelj ministarstva S. A j t a ., pročelnik odjela u Kr. mađarskom ministarstvu poljodjelstva; šumarski nadsavjetnik A. Berszenkovics, Kr. mađ. ministarstva poljodjelstva; šum. nadsavjetnik A. B u d a i, Kr. mađ. ravnateljstva šuma Miskolc; šum. nadinženjer L. C ser in ely, Kr. mađ. ravnateljstva šuma Miskolc; ravnatelj ministarstva T. F ö 1 d e s, pročelnik odjela u Kr. mađ. ministarstvu´poljodjelstva; šum. nadsavjetnik T. Har t ay, Kr. mađ. ministarstva poljodjelstva; šum. savjetnik, L. Jellachich , Kr. mađ. ravnateljstva šuma Miskolc; Prof. Dr. Ing. P. K oil lm an n, ravnatelj Državnog zavoda za istraživanje drveta, Eberswalde, podpredsjednik Međunarodnog povjerenstva za upotrebu drveta Međunarodne središnjice za šumarstvo; Prof. Ing. K. K o s 1 j a r, ravnatelj Slovačke središnjice za šumarstvo i đrvarstvo, predstavnik Slovačke u Međunarodnom povjerenstvu za upotrebu drveta Međunarodne središnjice za šumarstvo; Prof. Dr. J. K östler , glavni ravnatelj Međunarodne središnjice za šumarstvo; savjetnik ministarstva S. Lengyel , ravnatelj Kr. mađ. ravnateljstva šuma Miskolc; Prof. Dr. J. L i es e, rektor šumarske visoke škole, Eberswalde, član odbora stručnjaka (skupina 5.) Međunarodnog povjerenstva za upotrebu drveta Međunarodne središnjice za šumarstvo; Prof. Dr. A. M a y e r-W e g e 1 i n, ravnatelj zavoda za bioložko istraživanje drveta sveučilišta Göttingen, član odbora stručnjaka (skupina ´5.) Međunarodnog povjerenstva za upotrebu drveta Međunarodne središnjice za šumarstvo; ravnatelj ministarstva G. M o 1 c s ä n ., pročelnik odjela u Kr. mađarskom ministarstvu poljodjelstva; Prof. Dr. Ing. E. M o r a t h, poslovni ravnatelj Međunarodnog povjerenstva za šumarstvo; ravnatelj šuma G. von Rado, savjetnik ministarstva, predsjednik odbora stručnjaka (skupina 5.) Međunarodnog povjerenstva za upotrebu drveta Međunarodne središnjice za šumarstvo; Baron K. von W a 1 d- b o 11, član mađarskog gornjeg doma, predstavnik Mađarske u Međunarodnoj središnjici za šumarstvo; šum. savjetnik G. Z s i r a ., Kr. mađ. ravnateljstva šuma Miskolc. Kratki sadržaj razprave na tom sastanku bio je sliedeći: I. Prva sjednica održana je dne 24. veljače 1944. pod pređsjedničtvom šum. nadsavjetnika Berszenkovics kao zastupnika ravnatelja ministarstva Molcsän-a. 1. Šum. nadsavjetnik Berszenkovics pozdravlja učestnike sastanka u ime mađarskog ministarstva poljodjelstva i podvlači veliko zanimanje mađarske državne šumske uprave za problem, koji je predmet razprave. Prvi sastanak trebao^ bi dati osnovni okvir za objašnjenje načetih pitanja. Na koncu izražava sve najbolje želje za uspješni tok razprave i predaje predsjedničtvo savjetniku ministarstva von Rado-u. 2. Savjetnik ministarstva Von Rado daje izcrpan pregled razvoja pitanja crvenog srdca bukovine, koje je cd osobitog značenja za Mađarsku, jer Mađarska od 3lA mil. hektara šuma ima 30o/o bukovih šuma. Slični su odnosi u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Slovačkoj. Kod obhodnje od 100 godina sječe se godišnje na gore navedenom području oko 3 mil. kubika bukovine odi kojih se dosad jedva lOVo izkorištavaloi kao tehničko drvo. Kad a bi se propisi uzansa, obzirom na stvarna svojstva bukovine s crvenim srdcem, p r o m i e n i 1 i, moglo bi se najmanje dvostruko više Iskoristiti kao tehničko drvo, što bi samo za upravu mađarskih državnih šuma značilo višak prihoda od okruglo 15 miliona Pengö- a. Ovaj prihod nije od tolikog značenja, koliko postignuto pokriće potreba drvnog veleobrta na tehničkom drvetu, osobito na krupnoj bukovoj oblovini. Budući se ovo pitanje nije moglo uspješno, riešiti za zelenim stolom, predloženo1 je izpitati bukovinu u jednoj velikoj tvornici furnira i u šumi. Kod tog izpitivanja potrebno bi bilo prije svega razjasniti pitanje kako nastaje osržavanje bukovine, je li ono prirodna pojava, koja ovisi o starosti, koliki je upliv staništa i šumsko uzgojnih mjera za vrieme obhodnje (paša, štete od, iznošenja) i iz toga izvući zaključke o preduzimanju odgovarajućih šumarskih preventivnih mjera. Za vrieme 20-godišnje djelatnosti šumske uprave u Karpatima ustanovilo se je, da se crveno srdce pojavljuje manje na pjeskovitom tlu nego na, vapnenom tlu, nadalje manje u mješovitim sastojinama hrasta i bukve nego u čistini bukovim sastojina ma. 3. Prof. Dr. Ing. E. Mörat h nakon nekih obćih primjedaba u savezu sa samim zasjedanjem održao je predavanje o svojstvima bukovine sa crvenim srdcem. U svojim, izvodima o bukovini sa crvenim srdcem kaže, da bukovina osržavanjem, koje se sastoji O´ izpunjavanju drvnih sudova tilama i stvaranju nekih´gumenih tvari, povisuje prostornu težinu u absolutno suhom stanju za 1 do 8.5%, u prosjeku za 6°/o, čime se praktično u istom omjeru povisuju ogrjevna vrlednost i izkorišćenje pougljavanjem. Pri tome je potrebno imati u vidu, da je sadržaj na vlazi crvenog srdca znatno manji nego u bieli i svježoj srži od studeni. Sušenje takve bukovine teče skoro jednako brzo kao sušenje bieli, ipak su o tom kao i o krivuljama utezanja potrebna još iz100 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 27 <-- 27 --> PDF |
crpna iztraživanja. Zdravo crveno s r dce prerađuje se u vele obrtu celuloze s istim kvantitativnim i kvalitativnim izkorišćenjem kao biela bukovina, samo u početku nastupa neko´ usporavanje napajanja lužinom. Iako je napajanje sa sredstvom, za impregniranje u graničnim zonama, koje su zapunjene tilama, otežano, ipak je ta bukovina za željezničke pragove isto tako upotrebljiva kao i bukovina, koja nije osržena. Pokusi koji su vršeni od 90-tih godina, prošlog stoljeća po upravi njemačkih državnih željeznica, utvrdili su da je trajnost bukovog praga osrženog i impregniranog katranskim uljem 40—50 godina. Na sadržaj´ bačava izgrađenih iz bukovih dužica za transport svježih živežnih namirnica (maslaca, riba i si.) može štetno djelovati miris po octenoj maslačnoj kiselini, koju proizvode gljivice, koje često napadaju srž. Na daljnjim područjima upotrebe: gradnja kuća, brodova, kola, instrumenata i pokućstva, zatim proizvodnja parketa ciepanog drva, furnira i šperovanog drva od osobite su važnosti s v o j stva čvrstoće i elasticiteta bukovine , koja su prema dosad izvršenim iztraživanjima ista kod bukovine s crvenim srdcem kao i kod biele bukovine . Isto vriedi za svojstvo ljepljenja kazeinom, sojom, a osobito s ljepilama od umjetne smole, tekućim kao i onim u obliku filma, a čvrstoća predmeta proizvedenih iz tog tvoriva osobito šperovanog drva leži unutar propisa za drvo za gradnju zrakoplova. Isto tako se bukovina s crvenim srdcem dade kao i biela bukovina blanjati, polirati i ličiti, a ne razlikuje se kod preradbe — piljenja, frezanja, brušenja i tokarenja — od biele bukovine. Samo kod savijanja pokazali su se neuporabivi oni komadi, koji su dielom crveni (crveno srdce), a dielom. bieli (bez crvenog srdca), jer naginju jako lomu, prštanju i ciepanju. Ovi podatci vriede naravno samo za bukovinu sa zdravim crvenim srdcem, jer već neznatna oboljenja od gljiva, osobito piravost, smanjuju znatno čvrstoću. 4. Prof. Dr. H. M a . e r-W e g e´l i n u svom predavanju o postanku crvenog srdca, zaključuje da zdravo crveno srdce ne predstavlja neku osobitu pogrješku bukovine u tehničkom pogledu, iako je potrebno objasniti još neka pitanja, kao na pr. dinamičku čvrstoću i već spomenuto prštanje onih komada bukovine, koji su dielom crveni, a dielom bieli. Mnogo teže od tehničke strane je objašnjenje pitanja gdje prestaje zdravo srdce, a gdje počinju nepovoljni i štetni uplivi. Budući je bukovina u svježem stanju jedna od najosjetljivijih vrsta, imade ona na tom graničnom području izvanredno mnoge i nepregledne prelaze. Stoga je osobito za pozdraviti, što je susretljivošću mađarske šumske uprave i veleobrta dana mogućnost, da se na temelju mnogobrojnih primjera izgradi definicija pojma zdravog crvenog srdca, koja definicija mora biti tako jasna i jednostavna, da je i za najobičnijeg praktičara lako razumljiva. Od posebnog je značenja pri tome, dai je u zapadnoj i srednjoj Njemačkoj pojava srži od studeni u posljednih godina praktično posve izčezla, tako da se mora računati s jednim prelazom srži od studeni u tvorevinu sličnu crvenom srdcu. 5. Prof. Ing. K o s 1 j a r izjavljuje da su ti problemi u Slovačkoj praktički isti. Od godišnje 2.2 mil. kubika bukovine bilo je do sada oko 20"/o izrađeno kao tehničko drvo. Ovaj bi se udio mogao znatno povisiti, da se izvedu odgovarajuće promjene uzansa odnosno dobavnih uvjeta. Prema iztraživanjima vršenim u Banskoj Bistrici utvrđeno je, da zdrav o crveno srdce za glavna područja upotrebe ne predstavlja nikakvu pogrješku u tehničkom pogledu , dok za srž od studeni u istočnom karpatskom području, kao i za prelaze između srži od studeni i crvenog srdca nisu nađeni neki jasni rezultati. U zapadnom karpatskom području srž od studeni praktički je nestala, što bi moglo upućivati na jedan eventualni prelazni oblik ove srži u crveno srdce. Naprotiv je u istočnom karpatskom području utvrđeno postepeno, ali dosta znatno, opadanje pojave srži od studeni. Nova znanstvena iztraživanja dokazala su, da se srž od studeni dade impregnirati, dok se crveno srdce vrlo težko ili gotovo nikako ne impregnira. Za veleobrt, ljuštenih furnira dozvoljava se u najnovije vrieme crveno srdce do 50°/o, a za sredicu (Blindholz) bez ograničenja. Kod toga neke tvornice, kao one u Leipzigu, propisuju strožije dobavne uvjete. Novi obsežni znanstveni radovi na tom području bit će vjerojatno zaključeni za jednu do dvie godine. Predsjedavajući primiećuje da se mnogi primitivni čuvari šuma plaše preuzeti odgovornost za veće troškove izrađivanja tehničkog drveta, ako nisu po jasnim propisima za izrađivanje pokriveni i da se zbog toga velike količine bukovine sa crvenim srdcem izrađuju u gorivo drvo. 6. Prof. Dr. Ing. F. K o 11 m a n n zahvaljuje kao podpređsjednik Međunarodnog povjerenstva za upotrebu drveta mađarskoj šumskoj upravi, koja je pružila mogućnost, da se ovi problemi mogu ovako Izcrpno studirati i naglasio je da se ti problemi moraju obraditi u dva smjera. Prvo kao jedan problem upotrebe drveta od dominantne kvantitativne t. j . gospodarske važnosti i drugo kao problem izpitivanja kvaliteta. Tri vodeće tvrdke veleobrta ljuštenih furnira priobćile su da su one dosad bukovinu sa crvenim srdcem prerađivale samo u neznatnom obsegu, ali kod toga nisu ustanovili nikakvo smanjenje kvalitete i čvrstoće. Jedna tvrdka, koja proizvodi vrlo složene die- love iz bukovih ljuštenih furnira upotrebljava pri tom što više samo bukovinu sa crvenim srdcem, jer se na osnovu mnogobrojnih proba na vlak utvrdilo da ova u prosjeku pokazuje veća čvrstoću nego bukovina bez crvenog srdca. Slabija sposobnost savijanja dade se razjasniti na temelju vlastitih iztraživanja time, da bukovina sa crvenim srdcem imade nešto viši modul elastičnosti, tako da uslied različitog modula elastičnosti osrženih i neosrženih dielova nastupaju stanovite napetosti, koje dovode do lokalnih lomova, dok podpuno osrženi komadi ne pokazuju smanjenu sposobnost savijanja. 7. Prof. Dr. J. Lies e navodi, da su njemačke drž. željeznice već 1929. g. došle do osvjedočenja da bi se dobavni uvjeti, obzirom na željezničke pragove iz bukovine sa crvenim srdcem, mogli znatno ublažiti. Tada je zbog nenadane pojave srži od studeni, koja je osobito u iztočnim područjima često´ bila napadnuta po gljivama, postao položaj tako nejasan, da je upravo odgodila svoje odluke o ublaži101 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 28 <-- 28 --> PDF |
vanju gore navedenih propisa na nekoliko godina. Na temelju rezultata dalnjih iztraživanja uprava njemačkih drž. željeznica danas tolerira bukovinu sa crvenim srdcem za željezničke pragove bez ograničenja, ali osobitu važnost polaže na točno izpitivanje stupnja zdravlja te bukovine. 8. Prof. Dr. K ö s 11 e r naglašava važnost međunarodne radnje na području šumsko-gospodarskih pitanja. Iako je ta suradnja u današnjim prilikama izložena vrlo velikim potežkoćama ne smije se od te suradnje u nijednom slučaju odustati. Pitanja, koja treba razpraviti, leže dielom na području tehnike a dielom na gospodarskom području. Oskudica kao i višak na drvu izazivaju uviek stanovite poremetnje, koje se u budućnosti mogu predusresti samo uzkom suradnjom između pojedinih država. Jedan od najboljih puteva za ovu suradnju je razprava točno određenih aktuelnih pitanja u uzkom krugu stručnjaka. On pridaje ovim razpravama posebno metodičko značenje. Na kraju zahvaljuje još jednom u ime Međunarodne središnjice za šumarstvo mađarskom ministarstvu poljodjelstva što je omogućilo ovaj sastanak. .. Istog dana izvršen je pregled bukovih trupaca za ljuštenje na stovarištu i pregled preradbe istih u tvornici furnira i šperovanog drveta u Ujpestu. Vlastnik i ravnatelj tvornice furnira i šperovanog drveta g. Dr. Rubchich odveo je nakon kraćeg pozdrava učestnike na veliko stovarište trupaca na Dunavu, stovarište uglavnom bukovih trupaca za ljuštenje, koji trupci potječu iz prilično starih područja (prosječna starost preko 200 godina) iztočnih Karpata. Dielom se radi o trupcima iz ljetnje sječe, koji su predugo ležali u šumi i zbog toga bili izloženi piravosti i bieloj truleži. Zanimivo je da su stabla sa crvenim srdcem, a srednje starosti, bila uprkos toga znatno bolje sačuvana i u mnogim slučajevima nisu bila napadnuta od gljiva, Izabrani karakteristični primjeri izcrpno su razpravljeni, snimljeni i konačno prerađeni na stroju za ljuštenje furnira. Li većim slučajeva ostalo je crveno srdce unutar onog trupčića, koji predstavlja ođpadak kod tehnike proizvodnje ljuštenih furnira, a tamo gdje je crveno srdce prerađeno u furnir nije u nijednom slučaju djelovalo nepovoljno na znatnu brzinu ljuštenja kao ni daljnjoj preradbi. Furniri iz bukovine sa crvenim srdcem osušeni su istom brzinom u sušionicama i nisu pri tom pokazali kod ovog i tako jako valovitog tvoriva nikakvo spomena vriedno povišenje valovitosti. Kod daljnje preradbe furniri iz bukovine sa crvenim srdcem ne pokazuju nikakve razlike od furnira iz bukovine bez crvenog srdea. Nakon toga pregledan je cjelokupni pogon, a nakon pregleda vođena je razprava u dobro uređenom skloništu tvornice. III. Pregled izrađenih bukovih sječina na području šumarskog ureda u Lillafiiredu, dne 25. veljače 1944. Učestnici sastanka ođputovali su u Dillafüred, a odavle pomoću motornih vozila odnosno saonica u šumski predjel Vesszös, gdje se je najprije pregledalo stovarište trupaca bukovine sa crvenim srdcem. Bukovina odnosno crveno srdce bilo je podpuno zdravo i ovi se trupci izkorištavaju za proizvodnju ljuštenih furnira» U- daljnjim pregledima u odjelu 121 i na utovarnoj postaji šumske željeznice naišlo se na trupce, koji su djelomično bili napadnu ti unutar zone srži od studeni po gljivama. Unutar ovih napadnutih zona srži od studeni položeni dielovi crvenog srdea bili su naprotiv još zdravi. IV. Druga sjednica održana je dne 25. veljače u Palast hotelu u Lillafiiredu. Predsjedničtvo: savjetnik ministarstva von Rado. 1. Savjetnik ministarstva Lengyel, nakon srdačnih pozdravnih rieči, tumači zašto je izvršen pregled šumskih predjela Lillafüreda, a ne kako je prvotno bilo zamišljeno šumskih predjela u Ungvaru (Bustyahaza), visoki snieg je učinio te predjele neprohodnim, ali se je i u ovim šumskim predjelima, gdje je izvršen pregled, naišlo na sve stadije osržavanja kao i na gospodarski još škodljiviju piravost. On je podvukao, kao i von Rado, ponovno veliku važnost ovog pitanja za sjeveroiztočnu Mađarsku šumsku upravu. 2. Prof. Dr. J. Lies e na osnovu svojih vlastitih iztraživanja o postanku i o uzrocima osržavanja bukovine navodi, da je do 1929. g. postojala samo jedna znanstvena fundirana teza o postanku osržavanja kod inače bakuljave bukovine. Ova se je hipoteza sastojala u tom što je prema Tuszon-u infekcija gljivama izazvala u drvu reakciju, koja je dovela do stvaranja zaštitnog tkiva. On je pokazao na osnovu mikrofotografija poprečnih i uzdužnih presjeka bukovine bez crvenog srdea, sa crvenim srdcem i sa srži od studeni karakteristične razlike izrnedju ovih pojava, naime osobito jako stvaranje tila u trahejama, drvnim sudovima, i stvaranje nekih gumenih tvari u trahejama, i tkiva za rezervnu hranu bukovine sa crvenim! srdcem. Srž od studeni, koja je zapažena poslije jake, kasne zime u 1929/1930. g. ima daleko manje tila i gumenih tvari. Pojava srži od studeni zbog činjenice da je ova unutar zapadnog područja nakon tri do četiri godine posve nestala, dovela je do nove hipoteze o postanku crvenog srdea. Moglo bi se zaključiti da osim podražaja uslied infekcije gljivama postoje još neki podražaji, koji su od upliva na stvaranje srži. Posebno podvlači upliv mikroklime i njenih ekstrema. Srž od studeni, kako je to već spomenuto, osobito je izvrgnuta truležu. Prema plazmolitskim iztražlvanjima utvrđenoi je dai srž od studeni nema više ni jednu živu stanicu, dakle se kod srži od studeni ne može očekivati stvaranje tila, ali je posve lako moguće da uslied oksidacije ili drugog kojeg kemijskog procesa tvari u stanici, drvo dobiva karakter crvenog srdea. 3. Prof. Dr. H. M a . e r-W e g e 1 i n na osnovu vlastitih opažanja i iztraživanja Dr. Zycha-e zaključuje, da je njemu staro objašnjenje o postanku crvenog srdea bilo uviek nevjerojatno i da si je on mogao mnogo prije predstaviti da ima drugih podražaja o kojima je već govorio prof. Dr. Liese, koji su glavni uzrok nepravilnom osržavanju bukovine. Najvjerojatnije se najprije stvorio plašt od tilatada je dalje napredovao proces osržavanja. Ovo osržavanje napredovalo je u jasno obrubljenim zonama. Normalno se pojavljuje crveno srdce tek od osamdesete godine, a izbrajanjem mnogobrojnih površina poprečnih presjeka crvenog srdea utvrdilo se da razdoblje postanka ovih zona iznosi u prosjeku 10 godina. Što su starije bukve, to> su veće po učešću zone srži, ali su istovremeno i veće štete od truleži. Danas izpitani bukovi trupci pokazuju obzirom na njihovo stanište na vapnencu i njihovu sta102 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 29 <-- 29 --> PDF |
rost veliku srž, koja bi se dala obrazložiti uplivom jakog kontinentalnog karaktera klime (pogotovo obzirom na njemačko područje). Na koncu govori o obliku srži, razpodjeli vlage i prostorne težine unutar stabla. Savjetnik ministarstva von Rado primjećuje da se približno točno poklapa razdoblje postanka zona crvenog srdca sa periodičkim pojavljivanjem oštrih zima u Mađarskoj od unatrag oko 140 godina, koje se ponavljaju skoro svakih 11 godina. 4. Nakon vrlo živahne rasprave savezno s prednjim predavanjem uzeo je rieč prof. Koll man n i održao predavanje o tehničkim svojstvima bukovine sa crvenim srdcem na osnovu iztraživanja više tisuća proba osržene i preko deset tisuća proba biele bukovine izvršenim u državnom zavodu za istraživanje drveta, Eberswalde. On je označio dio navoda u literaturi kao netočan, jer često nije dovoljno dana razlika između oboljelog i zdravog drveta. On drži mogućim da povišenje prostorne težine uzprkos velike disperzije ovog svojstva omogućuje stanovito klasificiranje osržavanja, koje tek kod iztraživanja velikog broja proba postaje jasnije, ali je praktično´ bez ikakvog upliva. Iztraživanje od oko 4000 proba iz furnira od bukovine sa crvenim srdcem nije dalo neku bitnu razliku u svojstvu čvrstoće, a u nijednom slučaju nekoi smanjenje čvrstoće. Naprotiv tome nije još razjašnjeno pitanje čvrstoće loma kod čega se mora uzeti u obzir činjenica, da n. pr. modrenje borovine ne tangira svojstva statičke čvrstoće, ali čvrstoću loma jako smanjuje, tako da se modra borovina tolerira samo u stanovitoj mjeri kod gradnje zrakoplova). Razjašnjenje dinamičke čvrstoće bukovine sa crvenim srdcem zbog toga je ođ osobite važnosti. Modul elastičnosti nešto je veći nego1 u biele bukovine, tako se mogu razjasniti potežkoće kod savijanja onih komada, koji su dielom crveni, a dielom bieli. Svojstvo ljuštenja je isto. Ljepljenje nije pogoršano. O brzini sušenja ne postoje´ praktična iztraživanja. Kod sušenja se mogu očekivati neznatna, ali praktički neznačajna usporavanja. Predlaže da se izda posebni svezak o svojstvima bukovine sa crveni m srdce m na osnovu rezultata dosadašnjih iztraživanja, koja će yraKsi pružiti potrebne smjernice daleko brže nego promjena dobavnih uvjeta i norma, koja se promjena može postići tek kroz duže vrieme. Ovaj se prieđlog jednoglasno prihvaća. Prof. Kosljar izjavljuje da će rezultate iztraživanja u Slovačkoj staviti odboru na razpolaganje. U zapadnoj Slovačkoj je srž od studeni riedka pojava, i isto tako je kao i u Njemačkoj ođ 1930. g. razmjerno´ brzo nestala. Naprotiv u iztočnoj Slovačkoj u starijim sastojinama ona je još uviek česta i gotovo uviek praćena sa truleži. Prof. Dr. Köstler govori o svojim dojmovima sa razprave kao slušaoca. Razprava o jednom tako težkom problemu kao što je postanak osržavanja, u početku je vođena s raznih točaka gledišta, a kasnije je dano jedno prirodoznanstveno razjašnjenje ovog pitanja obzirom nat upliv mikroklime i njenih ekstrema. On pozdravlja pobudu, da se izda svezak o svojstvima bukovine sa crvenim srdcem. To: je osobito važno s gospodarskog gledišta, jer Europa danas osjeća manjak na krupnoj bukovoj oblovini i jer se zbog krivih predpostavaka bukovina ne izkorištava dovoljno racionalno. V. Pregled šumskog područja bukve šumarskog ureda Szent-Lelek, dne 26. veljače 1944. Na području šumarskog ureda Szent-Lelek, šumarija Haromkut, odjel 136, 127, pregledane su bukove šume u kojima se crvena srdce pojavljuje samo1 u neznatnoj mjeri. U tim šumama bukve imaju loš oblik debla i često su inficirane gljivama. Prof. Mörath daje izjavu, da je za veleobrt ljuštenih furnira mjerodavan sliedeći redosljeđ* pogrješaka. 1. oboljenje gljivama, 2. kvrgavost odn. loši oblik debla i konačno 3. crveno srdce. VT. Zaključna sjednica održana je dne 26. veljače 1944., na kojoj su razpravljena još jednom sva pitanja i na kojoj je stvorena ova rezolucija: 1. Savjetovanja pokazala su jasno i nedvojbeno, da je izpravno prosuđivanje i upotreba bukovine sa, crvenim srdcem od velikog značenja ne samo za šumarstvo´, nego i za cjelokupno narodno gospodarstvo europskih država, a toj će se značenje zadržati i poslije rata. Dosad je upotreba bukovine sa crvenim srdcem bila zapostavljena zbog u većini slučajeva posve neosnovanih ođklona najvažnijih potrošačkih krugova. Ovaj problem ima jednu kvalitativnu i jednu kvantitativnu stranu. Potrebno je da se kvantitativno značenje još jednom izcrpno objasni, te se glavni ravnatelj prof. Dr. Köstler izjavio spremnim napisati za kasnije spomenutu monografiju jedan prilog o gospodarskom značenju bukovih šuma u Europi. 2. Razjašnjenje pitanja postanka dugo vremena poznatog crvenog srdca, kao i od 1929. g. u različitim područjima, osobito na iztoku, novo zapaženu srž od studeni bilo je u razpravi izcrpno i s različitih gledišta obrađeno, također i razni prelazi obiju često vrlo sličnih pojava, pri čemu je utvrđeno posebno djelovanje staništnih faktora u prvom redu mikroklime i njenih ekstrema. Potrebno je da se iztraživački radovi na ovom području nastave u najširem obsegu. 3. Podatci sakupljeni po odboru i stručnjacima, koji su sudjelovali, o rezultatima iztraživanja pokazali su, da tehnička svojstva zdravog crvenog srdca, koje se mora razlikovati od različitih oblika gljivama napadnutog, piravog ili prešlog drveta, zadovoljavaju gotovo svel važnije vrste upotrebe. Ona su se pokazala praktično jednakim svojstvima biele bukovine, osim savijanja dielom osržene, a dielom neosržene bukovine i dinamičke čvrstoće osobito čvrstoće udara, koja još nije posve iztražena. Zaključeno je zbog toga nastaviti iztraživanja na tom području što je brže moguće i dosadanje rezultate iznieti u kasnije spomenutoj monografiji. 4. Da se stvaranje novih propisa o sortiranju i dobavi što brže pripremi, sabrani su postojeći propisi u pojedinim zemljama. Budući je vrlo žurno da se već dosadanja izkustva i rezultati iztraživanja objave, zaključeno je izdati jednu razpravu o postanku i svojstvima bukovine sa crvenim srdcem sa slikama u prirodnim bojama u časopisu »Holz als Roh und Werkstoff«. Ovu razpravu potrebno je prevesti u više jezika.- Ako Međunarodnoj središnjici za. šumarstvo ne će biti moguće izvršiti sve priev.ode, umolit će se pojedine zemlje — .1.. nice da prevedu razpravu na svoj jezik. 103 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 30 <-- 30 --> PDF |
5. Osobito je važno daljnje znanstveno iztraživanje ovog problema. Kasnije će Međunarodno povjerenstvo za upotrebu drveta izdati u nizu izdanja Silvae Orbis monografiju o tom pitanju. Književnost ZEMLJOPIS U zbirci jubilarnih izdanja o svojoj stogodišnjici Matica Hrvatska izdala je i obći dio »Zemljopisa Hrvatske«.* U dva svezka s blizu 700 stranica i 358 slika i karata ovaj obći dio sadrži ove prikaze: Zemljopisni i geopolitički položaj (F. Lukas) ; Geologijska i tektonska izgradnja (Dr. J. Poljak); Obličje površina (Dr O. Oppitz — u ovom dielu prikazan je razvitak reljefa i dan geomorfologijski pregled); Klima (Dr. S. škreb i suradnici Dr J. Letnik, M. Kovačević, H. Juričlć, A. Obuljen i F. Margetić); Vode (Zv. Rosandić); Tlo (Dr M. Gračanin); Biljni sviet (Dr I. Horvat); Životinjski sviet (Dr Kr. Babić); Poljodjelstvo (Dr P. Kvakan); Morsko ribarstvo (Dr T. šoljan); Šume (Dr M. Anić); Rudarstvo i industrija (Dr N. Peršić); Promet (Dr Zv. Dugački); Naselja (Dr Zv. Dugački i Dr M. šenoa); Demografijske i narodne prilike (Dr Zv. Du gački) ; Etnografijski sastav (Dr M. Gavazzi). Kako se iz samog sadržaja vidi, ovaj je Zemljopis Hrvatske vriedna knjiga ne samo kao obćeobrazovano pomagalo, nego i kao knjiga šumarske stručne knjižnice. Ova knjiga uzpješno je popunila prazninu prirodopisa Hrvatske: geologije, klimatologije, bilinskog i životinjskog carstva, a za one, koji obrađuju i izkorišćuju zemlju, još i opisa tala. Napose je obširno prikazana klima, koja je na 128 stranica obrađena u ovim poglavljima: I. Uvod II. Vremenske pojave, III. Tlak zraka, IV. Vjetar, V. Temperatura, VI. Vlaga u zraku, VII. Naoblaka i sijanje Sunca, VTII. Oborine, i IX. Klimatska razdioba. Ova klimatografija predstavlja »prvi prikaz klime cjeline hrvatskih krajeva, koji se temelji na opsežnoj numeričkoj građi«, pa će dobro doći i u praktičnom radu mnogog šumara. Od jednakog je značaja i prikaz hrvatskih tala , u kojem prof. Dr M. Gračanin pruža »filmsku sliku geneze peđosfere i njenih glavnih prirodno-historijskih jedinica, tala«, čime je omogućeno upoznavanje glavnih tipova tala Hrvatske, upozoreno na njihovo prirodno razprostranjenje, kao i na zakone njihovog života. Poput klimatografije i pedografije od iste je vriednosti i »biljni sviet« prof. Dra Ive Horvata, koji donosi prikaz najznatnijih biljnih zadruga Hrvatske. Šum e Hrvatske prikazane su u dva diela knjige: u dielu prikaza biljnog svieta, te u dielu prikaza »šume«. Međutim je Horvatov pri * Zemljopis Hrvatske, Opći dio, 2 svezka, uredio Dr Zvonimir Dugački, izdanje Matice Hrvatske u Zagrebu 1942. god. — u knjižnici Hrvatskog šumarskog đružtva pod br. 1788. 6. Zaključeno je izraziti najsrdačniju hvalu mađarskom ministarstvu poljodjelstva kaosvima onima, koji su svojim radom doprinieli ovom sastanku. Dr. I. Horvat HRVATSKE kaz šuma sastavni dio prikaza cjelokupnog biljnog svieta Hrvatske, dok Dr Anić na osnovu bioložkih elemenata prikazuje šumu prema šumsko-gospodarskim značajkama. Kako klimatski, tako1 i vegetacijski područje Hrvatske dieli se u dva diela: u primorski i u kontinentalni. To je ujedno i podjela i hrvatskih šuma. Primorske šume dalje se diele u dva područja, u ono izrazito sredozemnog obilježja i u ono polusredozemnog. Kontinentalne šume naprotiv obrazuju pet različitih područja i to: nizinske šume, šume brežuljaka i nizinskog gorja, šume sredogorja, planinske šume i visokoplaninske šume. Nasuprot dobroj obradbi i liepom prikazu hrvatskih šuma s biljnosocioložke strane, prikaz šume kao gospodarskog objekta i šumarstva kao diela narodnog gospodarstva ne zadovoljava. Drugi dio prikaza o šumama »Važnost naših šuma« prostorno je premalen (niti dvie stranice !), a da bi mogao obuhvatiti takav prikaz hrvatskog šumskog gospodarstva, koji bi ostavio jači utisak o značenju šuma i drveta za čovječji život uobće, a za hrvatski narod napose i to ne samo s materijalne strane (obskrba cgrievom, građom, pašom, pružanjem rada) nego i s narodnopolitičke i kulturne strane (podizanja javnih građevina — željeznica, omogućavanja većeg standarta života, u školovanju hrvatske inteligencije i t. d.), a jednako tako i zbog posredne njezinih koristi (zaštitna uloga šuma). Kao kontrast ovome trebalo je opisati težke posljedice uništavanja šuma. Posebice ćemo se osvrnuti još na prika z krša , kojeg je u okviru poljodjelstva obradio prof. Dr P. Kvakan. Intenzivnija poljodjelska proizvodnja na kršu ovisna je, piše Dr Kvakan, o dva činbenika: o njegovom pošumljavanju i o gospodarenju s vodom. Naročito je istaknuta uloga pošumljavanja, za koje se (na str. 521.—522.) kaže: »Oskudica na zemljištu sposobnom za obrađivanje bitna je karakteristika cieloga Krša. Ono što se raznim službenim statistikama razvrstava u kulturno zemljište, velikim je dielom veoma oskudan pašnjak, kamenjara, manje ili više gol i neplodan krš. Na tim; pašnjacima naročito u sušnim ljetima, kakva ovdje prevladavaju, razvija se toliko oskudna vegetacija, da površina od 3—4 jutra jedva dostaje za potrebnu pašu jedne ovce. Ovakve površine obično predstavljaju ogollćeno zemljište, s kojeg je u cielosti ili djelomično´ nestalo šumskog pokrova uslied prekomjerne sječe, koja je često puta bila skopčana čak i s vađenjem korienja oborenog šumskog drveća. Kraj nerazvijene proizvodnje krmnog bilja na oranicama stoka je držana ljeti i zimi na paši, i mladi izboji šiblja, drveća i trava prigrizani su u tolikoj mjeri, da je čitav kraj ogolićen, i od šumske, odnosno koliko- toliko gospodarske površine, nastaje ljuta golet, koja se veoma težko ponovo privodi u kulturno´ tlo. Pošumljivanje takvih |