DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Prodaja drveta različite kakvoće, raznih duljina i debljinskih razreda, po nekoj prosječnoj cieni, nije dozvoljena. Oblikovanjem utvrđene ciene vriede za proizvađača, kao i za prvog preuzimača, ne samo kod pogodaba »ab šuma«, nego također i kod drugih pogodaba. Te su ciene obćenito ustanovljene za drvo izrađeno u šumi kod panja, odnosno privučeno na šumsko skladište. Dokazani troškovi razvrstavanje trupaca, prelaganja, prevažanja i t. d. smiju se dodati dozvoljenim oblikovanim cienama. Gdje gulenje deblovine ili izvlačenje drveta po proizvađaču nije uobičajeno, te se nadnice za taj posao također mogu dodati oblikovanim cienama. Za svaku prodaju drveta mora prodavaoc izpostaviti račun u koji moraju biti uneseni — razlučeni — svi podatci potrebni za izračunavanje ciena. Za čitav su Reich ustanovljena pojedina područja ciena, koja se niti promjenom granica političkih kotareva po obćoj državnoj upravi, ne mogu mienjati. — Takovih je područja god. 1939. bilo 37. —- Po skrižaljkama oblikovanih ciena pojedinih vrsta drveća i sortimenata za svaki je razred dotičnog sortimenta, osim srednj e cien e (Mittelpreise, Richtpreise), naznačena još i najniž a te najviš a ciena, koju nije dozvoljeno prekoračiti. Te srednje ciene odnose se na razred kakvoć e »B«. Ciene sortimenata kakvoće »A« ustanovljuju se dodavanje m stanovitog postotka cienama razreda kakvoće »B«, dok se ciene razreda kakvoće »C« određuju odbijanje m stanovitog postotka od tih srednjih ciena. Na ovim su principima sastavljene skrižaljke oblikovanih ciena za drvne Sortimente pojedinih vrsta drveća. Tako su n. pr. prema prilogu »A« odredbe o sječi i unovčenju drveta u šumsko gospodar, godini 1939. (Holzeinschlag und Holzverwertung im Forstwirtschaftsjahr 1939. Rd. Erl. d. Rfm. vom 1.—X.—1939—III—9100) oblikovane ciene za bukovu deblovinu i u skrižaljci naznačene najniže, srednje i najviše ciene tog drveta razreda kakvoće »B« za »Homa klase« 2,3 i 4 i to posebno, za svako od 37 područja ciena. Te su se ciene kretale prema debljinskim razredima, kao i prema području između 9 i 30 RM za 1 m:i izrađenih bukovih trupaca razreda kakvoće B, izvučenih na šumsko slagalište. Ciene za deblovinu kakvoće »A«, koja nije sposobna za ljuštenje, pa se ne može unovčiti putem dražbe dobiju se tako, da se ciene naznačene za drvo kakvoće »B« povećaju najviše za 30%, dok se ciene za drvo kakvoće »C« ustanovljuju snižavanjem tih srednjih ciena za najviše 50%. Slično su se ustanovile i ciene za izrađenu borovu deblovinu, koje su se kre tale za tu godinu od 11 do 41 RM po 1 m l I ta se ciena prema vrsti i kakvoći pojedinog debljinskog razreda povisuje odnosno snižava do 50%. Za smrekovu i jelovu deblovinu razreda kakvoće »B« svrstanu u »Homa-klase« 2—6, kretale su se ciene u okviru od 8—30 RM. Za neke dimenzije predviđena su povišenja do 20%, a za razred kakvoće »C« sniženje do 50%. Na osnovu istog principa oblikovane su i ciene za rudno drvo, te celulozno drvo svih vrsta drveća iz kojih se ti sortimenti izrađuju. Naredbom od 15. siečnja 1940. oblikovane su i ciene za I. razred kakvoće borovih, ariševih i bukovih željezničkih pragova te skretnica. Ciene II. razreda ovog sortimenta niže su za 10% od utvrđenih ciena I. razreda. Za oblikovanje ciena borovog, ariševog, jelovog i smrekovog piljenog drveta izdana je 1940. g. posebna obširna naredba (Verordnung über die Preisbildung für inländisches Nadel-Schnittholz vom 12. I. 1940. RGB 1. I. S. 59), koja uz skrižaljke ciena sadržaje obširne i točne upute za klasifikaciju svih vrsta piljenih sortimenata navedenih vrsta drveća. Značajno je, da su ciene za piljenu bukovinu bile kako nam je poznato do godine 1940. oblikovane samo u Ostmarku. Glavne naredbe o sječi i izradi drveta, te o oblikovanju ciena obnavljaju se svake godine uz potrebne izmjene i dopune, koje se odnose na visinu etata, sječu i izradu drvnih sortimenata, razdiobu prodajnih područja, način prodaje pojedinih sortimenata, te na druge, zbog promjene prilika i potreba, za šumsko gospodarstvo važne okolnosti. Jednom utvrđene i oblikovane ciene ostaju u glavnom nepromienjene, pošto se niti odnos vriednosti između drveta i ostalih za život potrebnih proizvoda održao nepromienjen. Na taj se način održava za obću korist potreban trajni sklad između šumskog gospodarstva i svih ostalih grana narodnog gospodarstva Njemačkog Reicha. 96 |