DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 18 <-- 18 --> PDF |
sa malim oštećenjima, ili grješkama, koje ne utječu na njihovu uporabnu vriednost. Za furnirsko se drvo mogu prema potrebi obrazovati podrazredi. U razre d kakvoć e B spadaju obični, zdravi, također i od suhara izrađeni komadi sa manjim, ili boljom kakvoćom drveta izravnatim pogrješkama. U razre d kakvoć e C spadaju jako granati, jako malodrvni ili jako usukani komadi, kao i malodrvni i granati ovršci te bolestni komadi, u koliko su još sposobni za tehničko drvo, osobito komadi sa duboko zadirućim trulim granama, oni sa crvenom i bielom truleži ili sa drugim jačim, po gljivama uzrokovanim raztvaranjima (ne uzimajuć ovdje u obzir manje mrlje truleži), kao i komadi sa jačom okružljivosti. Razred kakvoće C može se prema potrebi razdieliti u podrazrede. 19. Kod prodaje drveta prije rušenja, kao i kod prodaje čitavih sječina ne mora se provesti razpodjela stabala po razredima kakvoće. Isto se tako ne mora provesti lzlučenje po razredima kakvoće kod smrekove i jelove dugačke građe, te razreda 1. i 2. listača, bora i ariša, kao i kod smrekovih i jelovih trupaca. 20. Kod izlučivanja u razrede kakvoće imaju se na donjem kraju debla osim brojke, srednjega promjera i duljine komada, također napisati i razred kakvoće A odnosno C. 21. Svi jako bolestni (truli) komadi imaju se pored brojke označiti sa znakom + . ., II. RAZVRSTAVANJE PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA 23. Obrazovanje debljinskih razreda i razpodjela deblovine za građevn o drvo izvršena je prema vrstama drveća. 24. Drvo listač a dieli se prema stupnjevima sred. promjera bez kore u debljinske razrede i odrezuje na metre i ravne desetinke metra. Razred 1. izpod 20 cm Razred 4. od 40—49 2. od 22—29 „ 5. od 50—59 3. od 30—49 „ 6. od 60 cm i više. Ako se sieku stabla osobito dobrih svojstava, to se mogu iznad 6. razreda obrazovati daljni debljinski razredi od 10—20 cm širine na pr. Razred 7. od 70—79 cm Razred 8. od 80—89 cm itd. Prema potrebi mogu se izlučiti i međurazredi sa 5 cm razmaka (prema točki 25). 25. Pod dugo m građo m bora, ariša, borovca razumievaju se debla, koja su u čitavoj svojoj debalnoj duljini, ili bez njenog bitnog skraćenja, u punim metrima, polumetrima ili ravnim desetinkama metra, sve do takove debljine ovrška izrađena, koja se prema mjestnim okolnostima može još dobro unovčiti. Kao bitno skraćenje ne uzimlje se: odvajanje i izrada ovrška u rudno drvo ili drugu složenu deblovinu, kao odvajanje od najviše 3 oštećena komada po metar duljine na donjem dielu debla. Dugačka se građa dieli na razrede prema srednjim promjerima mjerenim bez kore, te mora imati najmanje 6 m duljine. ;re( i 1 a izpod 15 cm . Razred 3 a od" 30—34 cm »> lb od 15—19 cm 3 b ,, 35´ 39 ,, >* 2 a „ 20—24 „ ,, 4 „ 50—59 „ >j 2 b „ 25—29 „ „ 6 ,, 60 cm i više 26. Trupci su dielovi razrezanih debala ili debalnih odsjeka, koji preostaju kada se deblo jače skrati, te se prema tome ne može više procieniti kao dugačka građa (balvani, klade, pilanski komadi, komadi od vrška). Razdioba u razrede je ista kao i kod duge građe. 27. Dugačku građu smreke, jele i duglazije čine debla, koja se razvrstavaju u razrede prema najmanjoj duljini i prema najtanjem promjeru ovrška. Ta se građa odrezuje na cielim metrima. 92 |