DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 17 <-- 17 --> PDF |
b) Oblic e — su u pravilu neciepani okrugli, komadi od 7 do 14 cm promjera, sa korom na tanjem kraju. c) Granje-— je drvo sa 7 cm ili manje promjera sa korom na debljem kraju. d) P a n j e v i n a. e) Kora za ogrjev. IZMJERA I USTANOVLJIVANJE RUBNOG SADRŽAJA 11. Drvna gromada deblovine izračunava se za svaki pojedini komad iz duljine i srednjeg promjera bez kore. Sadržaj nepravilno formiranih debala, ili po kakvoći vrlo raznolikih, ili sa nejednoličnim padom promjera, može se ustanoviti .po odsjecima. Kod komada do 20 cm ustanovljuje se srednji promjer jednokratnim klupiranjem onako, kako stablo u šumi leži (vodoravni promjer), a kod debljih komada, pomoću dva, međusobno okomito stojeća mjerenja, uzimajući kod tog po mogućnosti najmanji i najveći promjer. Padne li mjesto mjerenje na pršljen, granu ili na jedno inače nepravilno mjesto, to se promjer ustanovljuje iz sredine dvaju mjerenja, koja su jednako udaljena iznad i izpod mjesta na kojem bi se deblo imalo premjeriti da nema nikakove smetnje. Kod pojedinačnih mjerenja, kao i kod izmjerenih sredina, ne uzimlju se u obzir preostali dielovi centimetra. Ako je za razdiobu u razrede i bonifikaciju od važnosti ustanovljenje promjera u vrhu, to je dovoljno da se taj promjer ustanovi samo jednim klupiranjem na deblu, onako kako u šumi leži. Kod smrekove i jelove dugačke građe, ima se izmjeriti čitava debljina debla, t. j . zajedno sa obrubom (vidi br. 27). Kod ustanovljenja duljina može se dati nadmjera do l°/o — ali na čitavu duljinu ne više od 10 crn. Kod ustanovljenja sredine debla ne uzimlje se obzir na nadmjeru u duljini. U visokom se gorju može, kod težkih izvoznih prilika, dati i veća nadmjera. Kod debala sa zasjekom počinje mjerenje duljine od sredine zasjeka. Na jednom kraju debla (po mogućnosti na debljem) imaju se napisati tekući brojevi, te duljina i srednji promjer komada. Kod smrekove i jelove dugačke građe može se mjesto srednjeg promjera napisati i razred. 12. Kod tanke građe provedena je razdioba na razrede prema duljini i promjeru sa korom, mjereno na prvom metru od debljeg kraja. Duljina se mjeri sve do debljine ovrška od 2 cm; drvna se gromada obračunava u punim metrima — pomoću sadržajnih brojeva ustanovljenih jedinstveno za svaki razred (vidi dodatak). 13. Složena deblovina (građa i ogrjev) slaže se u prostorne metre sa korom ili bez kore. Drvni složaji imaju visinsku nadmjeru od 4°/o. Preračunavanja od prostornih mjerenja u pune vrši se stalnim reduktivnim brojevima (vidi dodatak). 14. Granje se nakon odstranjenja grančica i vršaka slaže u prostorne metre, ili se, sa grančicama i ovršcima sabrano u snopove zavežljaje ili jednolične kupove u izrađenom ili nezrađenom stanju na površini sječine, u prostornim metrima ocjenjuje. 15. Panjevina se usitnjava i postavlja u prostorne metre. 16. Kora se obračunava ili prema težini (kg) ili po prostornom metru. RAZVRSTAVANJE DRVETA 17. Razvrstavanje drveta imade svrhu, da se posječeno drvo prema kakvoći, debljini i posebnoj upotrebi razdieli na razrede, koji su određeni vrstom drveta, izmjerom, izradom i ostalim svojstvima drveta, kao i potrebama kupaca. I. RAZVRSTAVANJE PO RAZREDIMA KAKVOĆE 18. Za pridjeljivanje drveta razredima kakvoće mjerodavne su sliedeće oznake: U razre d kakvoć e A spadaju komadi, koji se iztiču svojim dobrim svojstvima, zdravi, ravni, punodrvni, čisti ili skoro čisti od grana bez grješaka, ili samo 91 |