DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Dr. Ing. ZLATKO VAJDA, Zagreb: UREĐENJE DRVNOG TRŽIŠTA U NJEMAČKOM REICHU DIE EINRICHTUNG DES HOLZMARKTES IM DEUTSCHEN REICH Kao što je državna vlast na svim područjima trgovine i prodaje u njemačkom Reichu zavela stanoviti red, te odredila način poslovanja, kao i sam način ustanovljivanja ciena robi, koja dolazi u promet, tako je to učinjeno i na području šumskog gospodarstva, gdje se taj zahvat državne vlasti najjače očitovao u trgovini drvetom. Za reguliranje pokrivanja potreba na drvetu, te potrošnje drveta, kao i drvnog tržišta, osnovan je državni ured za drvo (Reichsstelle für Holz), koji je izravno podređen Reichsforstmeisteru (ministru šumarstva). Taj središnji državni ured za drvo ima u pojedinim kotarevima svoje posebno uređene šumske i drvarsko-gospodarske urede, ali tako, da svi ti uredi rade u podpunom skladu sa državnom šumskom upravom. Njemačka nema dovoljno drveta za pokriće svoje normalne potrebe, pa manjak mora uvažati. Da taj uvoz bude što manji nastojalo se racionalizirati potrošnju i razpodjelu drveta unutar zemlje, te ujedno drvo potrebno za pokriće svakodnevnih narodnih potreba, povući iz kruga spekulativne slobodne trgovine. Stoga je za drvo, po načelima upravljanog narodnog gospodarstva, uveden tržni red (Marktordnung), kojim je točno ustanovljen način dobave od proizvađača do potrošača uz princip, da nijedan pri tome ne bude oštećen, ili pak, uslied izvanrednih prilika izrabljen. Za postignuće toga ustanovljene su i visine nadnica, a drvetu i njegovim sortimentima, koji služe za pokriće redovnih domaćih potreba određene su stalne prodajne ciene. Pri tom su uzete za osnovu, kao i kod svih drugih za narodni život i narodno gospodarstvo potrebnih proizvoda, stopirane ciene od prije početka rata, ali na taj način, da je prosječni novčani odnos u vriednosti između drveta i njegovih prerađevina, te ostalih životnih namirnica, ostao nepromienjen, što je vrlo povoljno djelovalo na stvaranje tržnog reda i omogućilo, da se taj red održi i ustali. Svakako se nastojalo te stalne ciene drveta uskladiti sa cienama ostalih proizvoda narodnog gospodarstva, kako to traži i suvremena šumsko-gospodarska nauka, prema kojoj za podizanje gospodarstvenosti u šumskom gospodarstvu postoji samo jedno sredstvo, a to je, da se stalnim cienama drveta dade u odnosu prema cienama ostalih gospodarskih proizvoda odgovarajuća najveća visina tako, da šumsko gospodarstvo može u obćem narodnom gospodarstvu funkcionirati kao njegov zdravi i ravnopravni član. Uspostava reda na području šumskog i drvarskog gospodarstva u njemačkom Reichu, temelji se na posebnom zakonu izdanom 16. listopada 1935. god. (Gesetz über die Marktordnung auf dem Gebiete der Forst und Holzwirtschaft vom 16. Oktober 1935.). Na temelju § 1. br. 1., 5. i 6. tog zakona izdana je dne 1. travnja 1936. god. naredba oizradi, premjerbi i i sortiranju drveta u njemački m šumam a (die Verordnung über die Aushaltung, Messung und Sortenbildung des Holzes in den deutschen Forsten), s kojom moraju biti u skladu sve naredbe, koje u vezi sa izradom drveta i oblikovanjem ciena propisuju nadležne ustanove za svaku šumsko-gospodarsku godinu unapried. Propisi tih naredaba vriede za sve šumoposjednike bez razlike. U tim se propisima određuje i visina godišnjeg etata, daju važne upute za izradbu potrebnih sortimenata, određuje način prodaje drveta za koje ciene nisu ustanovljene, te način prodaje, kao i visina prodajnih ciena onog drveta i drvnih sortimenata, za koje je određeno, da se ciene moraju oblikovati. Prema tim propisima postoje dva načina unovčenja i prodaje drvnih sortimenata i to: 1. Prodaja po unapried određenim t. j . oblikovanim cienama, 2. prodaja dražbom. Svaki od tih načina odnosi se na točno određene Sortimente, kao i na određeni krug potrošača odnosno prerađivača i "veta. Obćenito se može reći, da su ciene oblikovane za sve ono drvo, koje služi podmirenju obćih 59 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 16 <-- 16 --> PDF |
potreba , kao što je ogrievno drvo, rudno drvo, telegrafski i telefonski stupovi, celulozno drvo, željeznički pragovi, pa lošije pilansko drvo, dok se sve po kvalitetu i obliku vriedno i skupocjeno drvo prodaje i unovcuj e dražbom . Osim toga se dražbom unovcuje u krugu ograničenog broja potrošača i građevno drvo određeno za podmirenje vlastitih potreba mjestnih potrošača i maloobrtnika, ali uz strogu zabranu preprodaje takovog drveta trećim licima. Prije nego prieđemo na podrobniji prikaz o načinu oblikovanja ciena i odre daba o prodaji dražbom, dati ćemo podatke iz naredbe i propisnika o izradi, pre mjerbi i razvrstavanju drveta prema kakvoći i dimenzijama u njemačkim šumama (Holzmessanweisung ili skraćeno 11 o .. a), koji je, kako je već napried spomenuto izdan na temelju zakona o tržnom redu od 16. listopada 1935. I ako su mnogi od tih propisa za izradu drveta jednaki ili slični poznatim našim propisima (norma ma) i običajima, to ih ipak radi cjelovitosti i mogućnosti uzpoređivanja također gotovo u cielosti navađamo. PROPISI HOMA IZRADA DRVETA 1. Drvo se izrađuje prema jakosti promiera i načinu upotrebe. Uzimajući u obzir jakost promjera drvo se dieli na deblovinu i preostalu stablovinu. 2. Deblovin a je sva drvna giomada iznad zemlje preko 7 cm promjera s korom´uz izključenje onog diela stablovine, koji ostaje na paniu nakon obarania. Ako se deblovina izradi do ovrška, koji je 7 cm ili tanji, "računa se i to od 7 cm, kao i tanje drvo u deblovinu. a) G r a n j e vin a je nadzemni dio stablovine do 7 cm promjera s korom, uz onu u stavki 2. točke 2. načim´enu iznimku. b) P a n j e v i n a je podzemno drvo, kao i onaj dio stabla, koji na njemu ostaje nakon rušenja ili izrade izkrčenih stabala. 4. Prema načinu upotrebe dieli se drvo na tehničko i ogrievno. — Tehničko se drvo izrađuje pojedinački u dugačku građu (oblovinu) ili se više tanjih komada slaže u složajeve. 5. Dugačk a građ a (u oblom) je tehničko drvo, koje se obračunava prema sadržaju i ne izrađuje u složajeve. Ona se dieli na debelu i tanku građu. a) Debela građa jest ona, koja 1 m iznad debeljeg kraja ima preko 14 cm promjera sa korom. Debela se grada dieli također na dugačku građu i trupce. b) Tank a građ a je prevršeno ili neprevršeno dugo deblo, koje l m iznad debljeg kraja ima do 14 cm promjera sa korom. Tanka se građa dalje dijeli na stupove i kolje. 6. Tehničko drvo, koje se izrađuje u složajeve je takovo, koje se izrađeno slaže u pravilne složajeve ili veže, te se obračunava po prostornom sadržaju složaja. 7. U složajeve složeno tehničko drvo dieli se na cjepanice za tehničku uporabu, deblje oblice za tehničku uporabu, tanje oblice za tehničku uporabu i granje za tehničku uporabu. a) Cjepanice za tehničku uporabu su ciepano tehničko drvo, koje se ciepa iz oblih komada, koji na tanjem kraju imaju preko 14 cm promjera bez kore. b) Deblje oblice za tehničku uporabu su neciepano oblo tehničko drvo, koje na tanjem kraju ima preko 14 cm promjera bez kore. c) Tanje oblice za tehničku uporabu su neciepano oblo tehničko drvo, koje na tanjem kraju ima promjer od 7 do 14 cm. d) Granje za tehničku uporabu jest u prostorne metre složeno ili u svežnje povezano drvo za tehničku uporabu, koje na tanjem kraju ima do 7 cm promjera bez kore. 8. Pod korom .. tehničku uporabu razumieva se ona, od stabla odvojena kora, u koliko se izkorišćuje za štavljenje. 9. Drv o za ogrje v je ono, koje se ne može upotriebiti kao tehničko drvo. Ono se izrađuje i slaže u složajeve, ili se veže, te prema prostornom sadržaju obračunava, ili nesloženo ocjenjuje. 10. Ogrjevno se drvo dieli na: a) Cjepanic e t. j . razciepani (a također i nerazciepani) obli komadi, koji imaju na tanjem kraju veći promjer od 14 cm. 90 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 17 <-- 17 --> PDF |
b) Oblic e — su u pravilu neciepani okrugli, komadi od 7 do 14 cm promjera, sa korom na tanjem kraju. c) Granje-— je drvo sa 7 cm ili manje promjera sa korom na debljem kraju. d) P a n j e v i n a. e) Kora za ogrjev. IZMJERA I USTANOVLJIVANJE RUBNOG SADRŽAJA 11. Drvna gromada deblovine izračunava se za svaki pojedini komad iz duljine i srednjeg promjera bez kore. Sadržaj nepravilno formiranih debala, ili po kakvoći vrlo raznolikih, ili sa nejednoličnim padom promjera, može se ustanoviti .po odsjecima. Kod komada do 20 cm ustanovljuje se srednji promjer jednokratnim klupiranjem onako, kako stablo u šumi leži (vodoravni promjer), a kod debljih komada, pomoću dva, međusobno okomito stojeća mjerenja, uzimajući kod tog po mogućnosti najmanji i najveći promjer. Padne li mjesto mjerenje na pršljen, granu ili na jedno inače nepravilno mjesto, to se promjer ustanovljuje iz sredine dvaju mjerenja, koja su jednako udaljena iznad i izpod mjesta na kojem bi se deblo imalo premjeriti da nema nikakove smetnje. Kod pojedinačnih mjerenja, kao i kod izmjerenih sredina, ne uzimlju se u obzir preostali dielovi centimetra. Ako je za razdiobu u razrede i bonifikaciju od važnosti ustanovljenje promjera u vrhu, to je dovoljno da se taj promjer ustanovi samo jednim klupiranjem na deblu, onako kako u šumi leži. Kod smrekove i jelove dugačke građe, ima se izmjeriti čitava debljina debla, t. j . zajedno sa obrubom (vidi br. 27). Kod ustanovljenja duljina može se dati nadmjera do l°/o — ali na čitavu duljinu ne više od 10 crn. Kod ustanovljenja sredine debla ne uzimlje se obzir na nadmjeru u duljini. U visokom se gorju može, kod težkih izvoznih prilika, dati i veća nadmjera. Kod debala sa zasjekom počinje mjerenje duljine od sredine zasjeka. Na jednom kraju debla (po mogućnosti na debljem) imaju se napisati tekući brojevi, te duljina i srednji promjer komada. Kod smrekove i jelove dugačke građe može se mjesto srednjeg promjera napisati i razred. 12. Kod tanke građe provedena je razdioba na razrede prema duljini i promjeru sa korom, mjereno na prvom metru od debljeg kraja. Duljina se mjeri sve do debljine ovrška od 2 cm; drvna se gromada obračunava u punim metrima — pomoću sadržajnih brojeva ustanovljenih jedinstveno za svaki razred (vidi dodatak). 13. Složena deblovina (građa i ogrjev) slaže se u prostorne metre sa korom ili bez kore. Drvni složaji imaju visinsku nadmjeru od 4°/o. Preračunavanja od prostornih mjerenja u pune vrši se stalnim reduktivnim brojevima (vidi dodatak). 14. Granje se nakon odstranjenja grančica i vršaka slaže u prostorne metre, ili se, sa grančicama i ovršcima sabrano u snopove zavežljaje ili jednolične kupove u izrađenom ili nezrađenom stanju na površini sječine, u prostornim metrima ocjenjuje. 15. Panjevina se usitnjava i postavlja u prostorne metre. 16. Kora se obračunava ili prema težini (kg) ili po prostornom metru. RAZVRSTAVANJE DRVETA 17. Razvrstavanje drveta imade svrhu, da se posječeno drvo prema kakvoći, debljini i posebnoj upotrebi razdieli na razrede, koji su određeni vrstom drveta, izmjerom, izradom i ostalim svojstvima drveta, kao i potrebama kupaca. I. RAZVRSTAVANJE PO RAZREDIMA KAKVOĆE 18. Za pridjeljivanje drveta razredima kakvoće mjerodavne su sliedeće oznake: U razre d kakvoć e A spadaju komadi, koji se iztiču svojim dobrim svojstvima, zdravi, ravni, punodrvni, čisti ili skoro čisti od grana bez grješaka, ili samo 91 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 18 <-- 18 --> PDF |
sa malim oštećenjima, ili grješkama, koje ne utječu na njihovu uporabnu vriednost. Za furnirsko se drvo mogu prema potrebi obrazovati podrazredi. U razre d kakvoć e B spadaju obični, zdravi, također i od suhara izrađeni komadi sa manjim, ili boljom kakvoćom drveta izravnatim pogrješkama. U razre d kakvoć e C spadaju jako granati, jako malodrvni ili jako usukani komadi, kao i malodrvni i granati ovršci te bolestni komadi, u koliko su još sposobni za tehničko drvo, osobito komadi sa duboko zadirućim trulim granama, oni sa crvenom i bielom truleži ili sa drugim jačim, po gljivama uzrokovanim raztvaranjima (ne uzimajuć ovdje u obzir manje mrlje truleži), kao i komadi sa jačom okružljivosti. Razred kakvoće C može se prema potrebi razdieliti u podrazrede. 19. Kod prodaje drveta prije rušenja, kao i kod prodaje čitavih sječina ne mora se provesti razpodjela stabala po razredima kakvoće. Isto se tako ne mora provesti lzlučenje po razredima kakvoće kod smrekove i jelove dugačke građe, te razreda 1. i 2. listača, bora i ariša, kao i kod smrekovih i jelovih trupaca. 20. Kod izlučivanja u razrede kakvoće imaju se na donjem kraju debla osim brojke, srednjega promjera i duljine komada, također napisati i razred kakvoće A odnosno C. 21. Svi jako bolestni (truli) komadi imaju se pored brojke označiti sa znakom + . ., II. RAZVRSTAVANJE PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA 23. Obrazovanje debljinskih razreda i razpodjela deblovine za građevn o drvo izvršena je prema vrstama drveća. 24. Drvo listač a dieli se prema stupnjevima sred. promjera bez kore u debljinske razrede i odrezuje na metre i ravne desetinke metra. Razred 1. izpod 20 cm Razred 4. od 40—49 2. od 22—29 „ 5. od 50—59 3. od 30—49 „ 6. od 60 cm i više. Ako se sieku stabla osobito dobrih svojstava, to se mogu iznad 6. razreda obrazovati daljni debljinski razredi od 10—20 cm širine na pr. Razred 7. od 70—79 cm Razred 8. od 80—89 cm itd. Prema potrebi mogu se izlučiti i međurazredi sa 5 cm razmaka (prema točki 25). 25. Pod dugo m građo m bora, ariša, borovca razumievaju se debla, koja su u čitavoj svojoj debalnoj duljini, ili bez njenog bitnog skraćenja, u punim metrima, polumetrima ili ravnim desetinkama metra, sve do takove debljine ovrška izrađena, koja se prema mjestnim okolnostima može još dobro unovčiti. Kao bitno skraćenje ne uzimlje se: odvajanje i izrada ovrška u rudno drvo ili drugu složenu deblovinu, kao odvajanje od najviše 3 oštećena komada po metar duljine na donjem dielu debla. Dugačka se građa dieli na razrede prema srednjim promjerima mjerenim bez kore, te mora imati najmanje 6 m duljine. ;re( i 1 a izpod 15 cm . Razred 3 a od" 30—34 cm »> lb od 15—19 cm 3 b ,, 35´ 39 ,, >* 2 a „ 20—24 „ ,, 4 „ 50—59 „ >j 2 b „ 25—29 „ „ 6 ,, 60 cm i više 26. Trupci su dielovi razrezanih debala ili debalnih odsjeka, koji preostaju kada se deblo jače skrati, te se prema tome ne može više procieniti kao dugačka građa (balvani, klade, pilanski komadi, komadi od vrška). Razdioba u razrede je ista kao i kod duge građe. 27. Dugačku građu smreke, jele i duglazije čine debla, koja se razvrstavaju u razrede prema najmanjoj duljini i prema najtanjem promjeru ovrška. Ta se građa odrezuje na cielim metrima. 92 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Najmanja Najtanji promjer Razred duljina na vrhu bez kore 2. 10 „ 12 „ 3. 14 „ 14 „ 4. 16 „ 17 „ 5. 18 „ 22 „ 6. 18 „ 30 „ Dugačka se građa može, ako je u vrhu deblja od danih najmanjih promjera, izrađivati i u većim duljinama, ali se pri tom ne smije ići izpod debljine ovrška susjednog nižeg razreda, osim ako mjestne tržne prilike ne stavljaju kakav drugi uvjet. Odrezivanje debala na donjem dielu ne izključuje sposobnost, da se debla uvrste u dugačku građu. 28. Trupci su debla ili dielovi debla, koji za uvršćavanje u razrede duge građe nemaju potrebne duljine. Razdioba na razrede je ista kao kod bora, ariša i borovca. 29. Tank a se građ a kod crnogorične deblovine dieli prema duljini i promjeru sa korom u sliedeće razrede: :red 1 a iznad 7 77— —— 9 99 cm p.s.k. i prek 6--9 duljine eko oom lb >* 7— 9 9 )) 2 a ?) 9—11 ´, 9~-12 2 b > >> 9—11 12 »i .. > >> 11—14 9--12 > >> 3 b )) 11—14 9--15 s) .. 11—14 15--18 55 3d ,, 11—14 18 Tanka građa, koja nema tražene debljine, pada u susjedni niži razred. Kod oguljene tanke građe nadopunjuju se dani promjeri za 1 cm. 30. Tanka građa od bjelogorične deblovine dieli se prema srednjim promjerima sa korom u sliedeće razrede: Razred 1. preko 7— 9 cm 2 9 11 3. „ 11—14 „ 31. Za granjevinu se obrazuju razredi prema mjestnim potrebama. Tehničko drvo, koje se slaže u složajeve, dieli se na deblovinu, granje i koru. 32. Deblovina se razvrstava u ciepano drvo i oblice. a) Ciepano drvo za tehničku uporabu su ciepanice izciepane od okruglih komada, koji imaju na tadanjem kraju promjer sa korom od preko 14 cm. b) Deblje oblice za tehničku uporabu razreda A t. j. za tehničku uporabu sposobni okrugli komadi sa promjerom preko 20 cm sa korom na tankom kraju. c) Deblje oblice za tehničku uporabu razreda B su u tu svrhu sposobni okrugli komadi od 14 do 20 cm promjera sa korom na tanjem kraju. d) Tanje oblice za tehničku uporabu su okrugli komadi od 7 do 14 cm p.s.k. na tanjem kraju, koji se izrađuju u tehničke svrhe. 33. Za granje , koje je za tehničku uporabu sposobno, obrazuju se razredi prema mjestnim potrebama. 34. Kor a za tehničku uporabu i to hrastova dieli se na: a) Sjajnu ili zrcalnu koru. ; b) Srednju koru. c) Hrapavu koru. Za druge se vrste kore obrazuje razdioba na razrede prema mjestnim potrebama. O g r i e v se razvrstava na deblovinu,granje, panjevinu i koru. 93 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J5. Deblovina za ogrie v dalje se dieli na: a) Drvo za cjepanice, to su okrugli komadi iznad 14 cm p.s.k. na tanjem kraju, ili iz takovih komada izciepane cjepanice. b) Gule , — vrlo granati neciepani ili grubo ciepani komadi u debljini cjepanica. c) Oblic e — u pravilu neciepani komadi od 7—14 cm promjera sa korom na tanjem kraju. d) Odpadc i — prelomljeni ili odrezani komadi drveta izpod 1 m duljine i preko 7 cm debljine. 36. Granje za ogrjev izrađuje se i dieli u razrede prema mjestim potrebama. 37. P a n j e v i n a se dieli na dva razreda i to: panjevina razreda A, je bolje i zdravo drvo, panjevina razreda B, je slabije i krhko drvo. 38. K o r a za ogrje v je ona kora, koja se ne može upotrebiti za štavljenje. III. RAZVRSTAVANJE DRVETA U POSEBNIM UPORABNIM RAZREDIMA. Kao drvo posebnih uporabnih razreda smatra se rudno drvo, ono za željezničke pragove, kao i drvo za papir (celulozu). 39. R u d n o drv o je zdravo, kao i ono od suhara izrađeno, a još uviek za nosivost i za zabijanje čavala sposobno drvo; ono može biti i malo granato. Izrađuje se i premjerava kao duga građa i trupci, ili se, ako deblo nema veći srednji promjer od 20 cm bez kore, a uz to je sposobno za rudarske svrhe — slaže u prostorne metre. Prema tome se mogu obrazovati dvie skupine rudnog drveta i to: rudarska duga i rudarska kratka građa. a) Rudarska duga građa izrađuje se u duljinama od 4 i više metara — sve do najtanjih ovršaka, koji se mogu još upotrebiti u rudarske svrhe; srednji promjer toj građi nije veći od 20 cm bez kore. Drvna se gromada obračunava u kubnim metrima. One, pod toč. 25—28 ustanovljene odredbe o dugoj građi, ne vriede za rudno drvo. b) Rudarska kratka građa jest u rudne svrhe sposobno drvo izrezano u potrebne kraće duljine. Izradba i obračun drvne gromade kod rudnog drveta vrši se: 1. Po komadu i kubnim metrima, iz duljine komada i debljine u ovršku sa korom, ili iz duljine i srednjeg promjera bez kore. 2. U složajevima, po prostornim metrima. 40. Drvo za željezničke pragove su zdravi, također i granati trupci, koji su prema sposobnosti, duljini i debljini ovrška sposobni za izradu željezničkih pragova. Zakrivljenost smije iznašati za svakih 2,6 m duljine 8 cm, a kod skretnica 1 cm po 1 m duljine praga. Drvo za pragove razreda A su trupci od 2,6 m duljine, ili od te duljine mnogokratnik, sa 27 cm, srednjeg promjera bez kore. Drvo za pragove razreda B su trupci od 2,5 m duljine, ili mnogokratnik te duljine, sa 24 cm najmanjeg promjera na tanjem kraju bez kore. Drvo za pragove razreda C su trupci od 2,5 m duljine, ili mnogokratnik te duljine, te sa 22 cm promjera na tanjem kraju bez kore. Drvo za skretnice su trupci od 3—7,2 m duljine u razmacima od 20 cm ili mnogokratnik tih duljina, te sa 28 cm najmanjeg promjera na tanjem kraju bez kore. 41 Drv o za papi r (celulozno drvo) su obli, 1—4m dugi komadi drveta onih vrsta drveća, koje su sposobne za preradbu u celulozu i drveninu. Oni moraju biti na oba kraja pilom odrezani, zdravi bez debelih grana, moraju se dobro očistiti od grana i složiti u prostorne metre i to u složajeve jednakih visina, bez obzira da li su sa korom, ili su oguljeni i na bielo otesani. Drvo za papir razreda »A« su obli komadi, koji imaju preko 14 cm promjera sa korom na tanjem kraju. Drvo za papir razreda »B« su obli komadi promjera 10—14 cm sa korom na tanjem kraju. 94 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Drvo za papir razreda »C« su obli komadi promjera 7 do 10 cm sa korom na tanjem kraju. Kada se to drvo slaže okorano u mjeru, povećavaju su dane granice debljine za 1 cm. DODATAK Brojevi za preobračunavanje komada i prostornih metara u pune kubne metre. 1. Crnogorična deblovina. Razred 1 a 100 komada sa korom iznosi 2 m3 1 b 100 „ „ „ 3 „ \ .. 2 a 100 „ „ „ „ 5 „ „ 2 b 100 „ „ „ „ 6 „ ,, .. 100 „ „ „ „ 7 „ „ 3 b 100 „ „ „ „ 9 „ .. 100 „ „ „ „ 12 „ „ 3d 100 „ „ „ „ 14 „ 2. Bjelogorična deblovina. Razred 1. 100 komada sa korom iznosi 2 m3 ,, Z. 1UU ,, ,, ,, ,, 5 ,, )) " J-UU ,, ,, ,, ,, i ,, 3. Deblovina u složajevima. 1 prm. složenih debljih oblica sa korom za tehničku uporabu 0,80 m3 1 prm. složenih debljih oblica za tehničku uporabu oguljenih 10°/o više . . 0,88 ,, 1 prm. složenih tanjih oblica sa korom za tehničku uporabu 0,70 „ 1 prm. složenih tanjih oblica za tehničku uporabu oguljenih 10% više . . 0,77 „ 1 prm. složene deblovine za ogrjev sa korom (cjepanice, gule, oblice, odpadci 0,70 ,, 4. Panjevina. 1 prm. panjevine . 0,50 m3 5. Kora. -1 prm. kore 0,30 m3 100 kg kore (u šumi prosušene) 0,15 „ 6. Rudničko drvo. 1 prm. smrekovog i jelovog sa korom složenog 0,80 m3 oguljenog ili ostruganog 10% više 0,88 ,, 1 prm. složenog borovog i ariševog sa korom 0,70 ,, oguljenog ili ostruganog 15% više 0,80 „ 7. Drvo za papir. a) za 1 i 2 metra dugo drvo. 1 prm. složenog drveta za papir sa korom 0,80 m3 1 prm. složenog drveta za papir oguljenog 10% više 0,88 „ 1 prm. složenog do biela ostruganog drveta za papir oguljenog 15% više . 0,92 ,, b) za 3 i 4 metra dugo drvo. 1 prm. složenog drveta za papir sa korom 0,70 m3 1 prm. složenog oguljenog drveta za papir 10% više 0,77 ,, 1 prm. do biela ostruganog 15% više 0,80 ,, PRODAJA DRVETA PO OBLIKOVANIM CIENAMA Kod oblikovanja ciena za bukovu i crnogoričnu deblovinu uzela se kao polazna točka i temelj srednj a cien a drvet a (Mittelpreise) razreda kakvoće »B« koja vriedi za normalni položaj izvoza. Te srednje ciene služe za ravnanj e (Richtpreisen), pa se od njih unutar stanovitog određenog razpon a cien a smije samo onda odstupiti, ako za to odstupanje zbog kakvoće drveta, ili zbog izvoznih okolnosti, postoje opravdani razlozi. 95 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Prodaja drveta različite kakvoće, raznih duljina i debljinskih razreda, po nekoj prosječnoj cieni, nije dozvoljena. Oblikovanjem utvrđene ciene vriede za proizvađača, kao i za prvog preuzimača, ne samo kod pogodaba »ab šuma«, nego također i kod drugih pogodaba. Te su ciene obćenito ustanovljene za drvo izrađeno u šumi kod panja, odnosno privučeno na šumsko skladište. Dokazani troškovi razvrstavanje trupaca, prelaganja, prevažanja i t. d. smiju se dodati dozvoljenim oblikovanim cienama. Gdje gulenje deblovine ili izvlačenje drveta po proizvađaču nije uobičajeno, te se nadnice za taj posao također mogu dodati oblikovanim cienama. Za svaku prodaju drveta mora prodavaoc izpostaviti račun u koji moraju biti uneseni — razlučeni — svi podatci potrebni za izračunavanje ciena. Za čitav su Reich ustanovljena pojedina područja ciena, koja se niti promjenom granica političkih kotareva po obćoj državnoj upravi, ne mogu mienjati. — Takovih je područja god. 1939. bilo 37. —- Po skrižaljkama oblikovanih ciena pojedinih vrsta drveća i sortimenata za svaki je razred dotičnog sortimenta, osim srednj e cien e (Mittelpreise, Richtpreise), naznačena još i najniž a te najviš a ciena, koju nije dozvoljeno prekoračiti. Te srednje ciene odnose se na razred kakvoć e »B«. Ciene sortimenata kakvoće »A« ustanovljuju se dodavanje m stanovitog postotka cienama razreda kakvoće »B«, dok se ciene razreda kakvoće »C« određuju odbijanje m stanovitog postotka od tih srednjih ciena. Na ovim su principima sastavljene skrižaljke oblikovanih ciena za drvne Sortimente pojedinih vrsta drveća. Tako su n. pr. prema prilogu »A« odredbe o sječi i unovčenju drveta u šumsko gospodar, godini 1939. (Holzeinschlag und Holzverwertung im Forstwirtschaftsjahr 1939. Rd. Erl. d. Rfm. vom 1.—X.—1939—III—9100) oblikovane ciene za bukovu deblovinu i u skrižaljci naznačene najniže, srednje i najviše ciene tog drveta razreda kakvoće »B« za »Homa klase« 2,3 i 4 i to posebno, za svako od 37 područja ciena. Te su se ciene kretale prema debljinskim razredima, kao i prema području između 9 i 30 RM za 1 m:i izrađenih bukovih trupaca razreda kakvoće B, izvučenih na šumsko slagalište. Ciene za deblovinu kakvoće »A«, koja nije sposobna za ljuštenje, pa se ne može unovčiti putem dražbe dobiju se tako, da se ciene naznačene za drvo kakvoće »B« povećaju najviše za 30%, dok se ciene za drvo kakvoće »C« ustanovljuju snižavanjem tih srednjih ciena za najviše 50%. Slično su se ustanovile i ciene za izrađenu borovu deblovinu, koje su se kre tale za tu godinu od 11 do 41 RM po 1 m l I ta se ciena prema vrsti i kakvoći pojedinog debljinskog razreda povisuje odnosno snižava do 50%. Za smrekovu i jelovu deblovinu razreda kakvoće »B« svrstanu u »Homa-klase« 2—6, kretale su se ciene u okviru od 8—30 RM. Za neke dimenzije predviđena su povišenja do 20%, a za razred kakvoće »C« sniženje do 50%. Na osnovu istog principa oblikovane su i ciene za rudno drvo, te celulozno drvo svih vrsta drveća iz kojih se ti sortimenti izrađuju. Naredbom od 15. siečnja 1940. oblikovane su i ciene za I. razred kakvoće borovih, ariševih i bukovih željezničkih pragova te skretnica. Ciene II. razreda ovog sortimenta niže su za 10% od utvrđenih ciena I. razreda. Za oblikovanje ciena borovog, ariševog, jelovog i smrekovog piljenog drveta izdana je 1940. g. posebna obširna naredba (Verordnung über die Preisbildung für inländisches Nadel-Schnittholz vom 12. I. 1940. RGB 1. I. S. 59), koja uz skrižaljke ciena sadržaje obširne i točne upute za klasifikaciju svih vrsta piljenih sortimenata navedenih vrsta drveća. Značajno je, da su ciene za piljenu bukovinu bile kako nam je poznato do godine 1940. oblikovane samo u Ostmarku. Glavne naredbe o sječi i izradi drveta, te o oblikovanju ciena obnavljaju se svake godine uz potrebne izmjene i dopune, koje se odnose na visinu etata, sječu i izradu drvnih sortimenata, razdiobu prodajnih područja, način prodaje pojedinih sortimenata, te na druge, zbog promjene prilika i potreba, za šumsko gospodarstvo važne okolnosti. Jednom utvrđene i oblikovane ciene ostaju u glavnom nepromienjene, pošto se niti odnos vriednosti između drveta i ostalih za život potrebnih proizvoda održao nepromienjen. Na taj se način održava za obću korist potreban trajni sklad između šumskog gospodarstva i svih ostalih grana narodnog gospodarstva Njemačkog Reicha. 96 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 23 <-- 23 --> PDF |
I PRODAJA DRVETA DRAŽBOM Po propisima tržnog reda obćenito se ustmenom dražbom smije prodavati: a) Deblovina t. j. oblo građevno drvo iz kojeg se zbog njegove prvorazredne kakvoće mogu izgrađivati osobito vriedni skupocieni sortimenti, kao n. pr. furnirsko drvo, te deblovina, koja se zbog svog oblika i dimenzija može upotriebiti u posebne svrhe (Wertholz und Formwertholz). b) Građevn o drvo , koje služi za pokriće potreba mjestnih samoprerađivača t. j . malih obrtnika i zanatlija, koji kao ponuđači pristupaju dražbi u ograničenom broju. Ovakovim se zanimaocima smije na dražbi ponuditi na prodaju samo skupine od malenih količina drveta, dok se preprodaja tog na dražbi kupljenog drveta zabranjuje. Koje se drvo smatra skupocienim obzirom na njegovu kakvoću odnosno s obzirom na njegov oblik i dimenzije osobito vriednim, također se u naredbama po vrstama drveća, kao i DO dimenzijama točno i detaljno označuje. Tako se u smislu člana II. naredbe o oblikovanju ciena za sirovo drvo u Njemačkoj, za šumsko gospodarstvenu godinu 1939.. pod skupocjenim i po obliku vriednim drvetom razumieva, za pojedine vrste drveća., deblovina sliedeće kakvoće i dimenzija. 1. Kod hrastovine: a) deblovina, koja je prema dobroti drveta i po ostalim svojstvima sposobna za furnire; b) deblovina od koje je najmanje 3"u°/o njene drvne mase sastavljeno od dielova koji po kakvoći odgovaraju deblovini za furnire; c) deblovina kakvoće razreda »A« t. j . pilansko drvo odnosno trupci, koji su zdravi, ravni, punodrvni, čisti ili gotovo čisti od grana, bez kvrga i bez širokih godova. — Drvo navedeno nod a i c mora imati najmanje srednji promjer od 40 cm. bez kore i najmanju duljinu od 2 m, a u iznimnim slučajevima dozvoljava se i najmanja duljina od 1,60 m. d) Deblovina istog naimanjep srednjeg promjera i najmanjom duljinom pojedinih nienih dielova od 1,60 m (koji spadaju po kakvoći u razred A). 2. Bukova deblovina kakvo će razreda A sa srednjim promjerom od 50 cm bez kore i najmanjom duljinom od 3 m, kao i takova sa srednjim promjerom od 40—49 m bez kore i sa naimaniom duljinom od 5 m. Drvo bonitetnog razreda A mora biti zdravo, ravno, punodrvno, čisto ili gotovo čisto od grana. Jedino se dopušta zdrava crvena jezgra i sasma mala usukanost. 3. Javorova, jasenova, briestova, orahova, johova, trepeljikina. lipova i topova deblovina sa najmanjom duljinom od 3 m, te grabova i bagremova, kao i deblovina od voćaka sa najmanjom duljinom od 2 m. Sve ovo drvo mora biti kakvoće razreda A te imati najmanji srednii nromjer od 30 cm bez kore. Kod srednjih promjera od 40 cm bez kore i više može duljina biti manja. I ovdje mora drvo kakvoće A biti zdravo, ravno, punodrvno te čisto ili gotovo čisto od grana. Dopustiva su mala, uporabnoj vriednosti neškodljiva oštećenja i pogrješke. 4. Brezova, johova i trepeti jikina za ljuštenje sposobna deblovina . Ovo drvo za liuštenje mora biti najmanje 3 m dugačko, te imati najmanji srednji promjer od 22 cm sa korom na tanjem kraju, kao i zdravi krug bieli od najmanje 6 cm širine. Dražbom kupljeno drvo ove vrste zabranjeno je upotriebiti za druge svrhe, osim za ljuštenje. 5. Borova i ariševa deblovina sliedećih osebina: a) Izrazita ili najmanje do dvie trećine svoje duljine od grana i kvrga čista pilanska deblovina. Ovamo spadaju trupci i dugo drvo sa najamnjim srednjim promjerom od 30 cm bez kore, kao i takovi sa najmanjim srednjim promjerom od 25 cm bez kore. ali to uz uvjet, da im najmanja duljina iznaša 10 m, a promjer na tanjem kraju najmanje 20 cm bez kore. Samo drvo ovih svojstava vriedi kao drvo razreda kakvoće A. r b) Ona bolja deblovina, trupci i dugo drvo sa najmanjim srednjim promjerom od 30 cm bez kore, koja na donjem kraju ima najmanje 4 m duljine od grana i kvrga čisti, ravni pilanski komad ili takav pilanski komad sadrži u sredini. Onaj dio deblovine, koji nema pilanskog drveta. ne smije biti drvo razreda kakvoće C. 97 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Drvo, koje je napried označeno kao pilansko, ili da sadrži pilansko drvo, nesmije iz vana biti usukano, ono mora biti zdravo i ravno, te pokazivati jednolične i ne široke godove. Dopuštena je i zakrivljenost, ali samo u jednom smjeru. c) Pilansko drvo, koje potječe od s uhe stablovine (također i ono sa modrom truleži), te ono od gljiva napadnuto sa najmanjim prosječnim promjerom od 30 cm bez kore i najmanje duljine od 4 m, ali samo u koliko na započetom 6 metru nema više od jedne gljive. Pilansko drvo suhara, kao i ono od stabala po gljivama napadnutim mora — bez obzira na označene manjkavosti — pokazivati ostala svojstva, koja su pod a) i b) označena za pilansko drvo i ono drvo koje pilansko drvo sadržaje. d) Stablovina sposobna za pilotske stupove sa najmanjim srednjim promjerom od 30 cm bez kore, najmanje duljine od 12 m, te sa promjerom, koji na tanjem kraju mora iznašati sa korom najmanje 26 cm. Drvo smije biti sa gljivom, u koliko nije tim njegova sposobnost za pilotske stupove umanjena. Zabranjeno je drvo, koje je kupljeno za pilotske stupove rezati za građu, brvna, grede kao i na ostalo rezano drvo. 6. Borova deblovina, trupci i drugo drvo, koje pokazuje svojstva navedena u točki 5a i 5b, ali sa proširenjem, da se kod jednolično izraslih godova dozvoljavaju i široki godovi. 7. Smrekova, jelova i duglazijina deblovina i to: a) Trupci i dugo drvo sa najmanjim srednjim promjerom od 40 cm bez kore, koje mora biti podpuno ravno, bez grana i kvrga, dok najmanje dvie trećine promjera moraju sačinjavati uzko1 izrasli godovi. To se drvo mora ujedno i ravno ciepati. Unutarnja trećina trupaca na donjem odrezku smije biti okružljiva i trula od panja. Deblovina takovih svojstava vriedi kao deblovina razreda kakvoće A. b) Deblovina, koja je sposobna za ljuštenje. To je drvo zabranjeno upotrebljavati u druge svrhe osim za ljuštenje. c) Dugo drvo 5. i 6. razreda sposobno za pilote. Drvo kupljeno za pilotske stupove, zabranjeno je razrezivati na stupove i grede, te na ostalo piljeno drvo. Stabla, koja su označena, da sadržaju u sebi vriedno i skupocjeno drvo, moraju se u šumi kod prodaje posebno vidljivo označiti i pojedinački procieniti. U javnim ugovorima o prodaji skupocjenog drveta ima se redovito točno naznačiti o kojoj se vrsti vriednog i skupocjenog drveta radi. Količina po obliku vriednog i skupocjenog drveta, koja se iznaša na dražbu mora se utvrditi točnom procjenom svakog pojedinog stabla. Procjena čitavih sječina. ili većeg broja stabala, na temelju ocjene postotka vriednog drveta, nije dozvoljena. Svi se navedeni drvni sortimenti redcvno prodaju putem ustmene dražbe, a u pojedinim slučajevima niesu izključene niti pismene ponude. I ako je prema odredbama o cienama predviđeno da cienu navedenog vriednog drveta oblikuju sami kupci, ipak je neopravdano povišenje ciena i špekulacija i u ovom slučaju zapriečena, jer kupac i ako može kupiti drvo po cieni, koju si on sam kalkulacijom odredi, ne smije na dražbi kupljeno drvo, odnosno iz tog drveta izrađene gotove proizvode, prodati skuplje, nego što su oni bili na dan, kada su ciene stopirane (za ü.tari Reich vriedi dan stopiranja 17. listopada 1936., a za Ostmark 17i ožujak 1938. god.). Tako svaki trgovac kod predavanja ponuda uviek dobro promišlja, koju cienu . mogu podnieti njegovi gotovi proizvodi koji podliežu naredbi o stopiranju ciena. Ovaj način određivanja izvjestne gornje granice najviših ciena vriednog drveta opravdan je, dok je trajno održavanje gornje granice moguće samo zato, što su, kao što je već napried rečeno visine nadnica, kao i svih životnih namirnica, također ostale na predratnoj stopiranoj visini, pa je stoga izključeno, da bi tim postupkom bio šumoposjednik novčano oštećen. Da se ipak sprieči nerazmjerno i bezgranično povećavanje ciena na dražbi, a u svrhu spekulacije, to prodavaoc mora nastojati, da kod dražbovanja ne dolazi do ne(ft>ravdanih nadmetanja i bezgraničnog tjeranja ciena u vis. U slučaju, da dražbovatelji potjeraju ciene na neopravdani način u visinu ili obratno, u međusobnom tajnom sporazumu, nastoje iznuditi očito nizku cienu, to je zadaća prodavaoca dražbu prekinuti, te dalje postupiti tako, da se drvo proda uz cienu, koja odgovara njegovoj stvarnoj kakvoći i vriednosti, kao i mjestnim prilikama. 98 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Prodajom ovog skupocjenog drveta putem dražbe, dana je ipak mogućnost, da se dobije za to drvo stvarna vriednost, jer se ono često po kvaliteti, porieklu, težkoći izvoza, načinu izrade i mogućnosti unovčenja njegovih prerađevina znade kod jedne te iste vrsti drveća i sortimenata međusobno tako znatno razlikovati, da bi kod oblikovanja stalnih ciena bilo nemoguće sve te okolnosti uzeti u obzir. Stoga se smatralo opravdanim, da se za tako vriedno i skupocjeno drvo utvrđuju kupovnine dražbom, i to u međusobnom natjecanju samih kupaca, koji kod takovog načina prodaje mogu po svojim kalkulacijama ustanoviti i dati onu cienu, koja odgovara stvarnoj vriednosti drveta, a da ne bude pri tom prodavaoc novčano oštećen. Ovim propisima o prodajama drveta dražbom, kao i onim po oblikovanju ciena, dan je njemačkom unutarnjem drvnom tržištu čvrst temelj, a drvetu osigurane ciene u visini, koja U omjeru prema cienama ostalih proizvoda ostaje u prosjeku nepromienjena, što pak ima povoljno djelovanje na sigurnost i dalnji napredak šumskog gospodarenja u toj zemlji. ZUSAMME NF ASSUNG Der Verfasser stellt die zeitgemässe Einrichtung deutscher Holzmarktordnung dar, welche auf dem Gesetze für die Marktordnung auf dem Gebiete der Forst- und Holzwirtschaft von 16. Oktober 1935. begründet ist. Er hebt die Notwendigkeit einer Beförderung der Wirtschaftlichkeit in der Forstwirtschaft dadurch hervor, dass den Festpreisen des Holzes im Verhältnis zu den Preisen anderer wirtschaftlichen Produkte die entsprechende grösste Höhe gegeben wird, damit die Forstwirtschaft als gesundes und gleichwertiges Glied in die völkische Wirtschaftsordnung eingegliedert, regelmässig funktionieren könne. Im Aufsatze ist ausführlich die Verordnung über die Aushaltung, Messung und Sortenbildung des Holzes in den deutschen Forsten dargestellt, sowie die Grundlagen der Preisbildung auf dem Holzmarkte, und zwar die Feststellung der Fixpreise des Holzes für die allgemeinen Bedürfnisse, so auch die Fälle wo der Holzverkauf durch Versteigerung stattfinden kann. Ausführlich sind alle Sortimente des Wertholzes und Formwertholzes aller Holzarten angeführt, welche durch Versteigerung verwertet werden, und sodurch dieses Holz stets nach seinem wahren Werte, welches er im Beziehung zu den anderen Wirtschaftsprodukten des Landes hat, verkauft wird. Schliesslich hebt der Verfasser hervor, wie durch solche wirtschaftliche Massnahmen dem deutschen innerlichen Holzmarkte eine feste Grundlage´ gegeben ist, während dem Holze die Preise in der Höhe gesichert sind, welche in Relation zu den Preisen anderer Produkte im Durchschnitt unverändert bleiben was aber eine günstige Wirkung auf die Sicherheit im weiteren Fortschritt der Forstwirtschaf´, des Deutschen Reiches ausübt. 99 |