DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 12 <-- 12 --> PDF |
u istim razmjerima u kojima bi se trebao razvijati korjenčić, pa i takva klica nazaduje. U članku dr. J. Balen a o dubini sjetve sjemenja nekog šumskog drveća"´ opisan je razvitak klice kod sjemenja, koje je zasijano u raznim dubinama tla. Pokusima je ustanovljeno da se klica crnog bora iz sjemenke, koja je zasijana u dubini od 20 mm pojavljuje na površini već bez sjemene ljuske, a iz.sjemenke zasijane u dubini od 30 mm klica više ne dospjeva na površini nego se zaguši u tlu. Priroda sije vrlo plitko ili ostavlja sjeme na površini tla, pa nam to treba biti uviek putokaz kod sjetve sjemenja u rasadnicima. Razvoj klice nije ovisan samo o dubini zasijane sjemenke, nego i o položaju kojega ona pri sijanju zauzme. Sjemenka položena ležećki po svojoj duljini razvija klicu u kratkom luku i pruža ju ovjesno u dubinu. Kasnije joj je u tom slučaju otežan izlazak na površinu u toliko, što se cielom svojom površinom odupire od sloja tla. Uzpravno smještena sjemenka, sa svrhom prema dolje, razvije klicu najpovoljnije odmah u smjeru spram dolje i bez naročitih smetnja izlazi sjemenka na površinu. Naprotiv uzpravno položena sjemenka, sa svojim vrhom okrenutim spram površine tla, morati će uložiti mnogo napora dok savije klicu u dubinu i dok izvuče na površinu svoje kotiledone. Naša slika 3. pokazuje nam razne mogućnosti SI. 3. Razvitak klica munike kod sjetve u raznim dubinama. razvitak klice kod raznog položaja sjemenke u raznim dubinama. Na površini proklijalo sjemenje tražiti će veliku zaštitu, a isto tako sjemenje, koje je suviše plitko zasijano. U oba slučaja klica iz upravno položene sjemenke, kojoj je vrh sa klicom okrenut spram gore, izložena je neposredno svim lošim utjecajima (suša, mraz i dr.). U nešto većoj dubini ne postoji za sjemenku ova opasnost u tolikoj mjeri. Optimalna dubina sjetve sjemenja munike kod rahlog i dovoljno pjeskovitog tla nalazi se između 5—10 mm. Veća ili manja dubina nepovoljna je u svakom slučaju. U našim šumskim rasadnicama redovno ne odgovara samo tlo zahtjevima koje postavlja munika, pa je prema tome predhodno potrebno, da se ono popravi dodatkom pieska ili smrvljenog vapnenca. Naročito treba podvući ogromnu osjetljivost klice munike spram suše i zagrijavanja površine tla. Pomanjkanje vlage u površinskom sloju tla izaziva redovno sušenje i ugibanje klice. Prema tome neobhodno je potrebno često zalievanje i zaštićivanje klica zaklonima od jelovog granja. Pomanjkanje stalne i obilne vlage u vrieme kad treba sjemenka proklijati razlog je, da veliki broj sjemenjaka preleži do proljeća druge godine ili da ugine. U jednom pokusu sa sjemenjem, koje je bilo zasijano u čisti piesak, i pokraj povremenog zalievanja, nije ni jedno zrno proklijalo ni kroz 25 dana. Sva vlaga brzo se je gubila iz gornjeg sloja tla u kojem se je nalazilo sjemenje, pa tako nije se ni jedna klica uspjela razviti. Slično je i u prirodnim staništima na kršu, gdje sva atmosferska vlaga prolazi brzo kroz pukotine u veće dubine. U prirodnim staništima munike nalazimo redovno najslabije zastupane njene najmlađe dobne razrede. Pomanjkanje njenog prirodnog podmladka ustanovili su gotovo svi iztraživači i nastojali su objasniti ovo pitanje. Geschwind 1 1 je istu 10 Prof. dr. J. Bal e n: Prilog određivanju dubine sjetve kod četinjara. Šumarski list 1940., br. 1., str. 7. 11 A. Geschwind : Die der Omorikafichte (P. omorica Pane.) schädliche Tiere und parasitische Pilze. Naturwissensch. Zeitschrift für Forst- und L andwirtschaft, XVI. (1918.) S. 387—395, 86 |