DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1944 str. 10 <-- 10 --> PDF |
dvogodišnjeg ili još više starog sjemenja nije izpitivana. Prema tome vremensko razdoblje do koga sjemenje munike zadržava još stanoviti postotak klijavosti ostaje otvoreno pitanje. Starošću sjemenja opada jamačno njegov postotak klijavosti dok se za kraći niz godina sasvim ne izgubi. Opadajuća krivulja, koja bi prikazivala ovaj proces, moći će se konstruirati tek nakon dugogodišnjih ponavljanja pokusa. F. H o 1 .. je pokusima ustanovio, da jednogodišnje i starije sjemenje P a n č i ć e v e omorike, koje je čuvano zajedno sa krilašcima, ima veći postotak klijavosti od sjemenja koje je čuvano odjeljeno od krilašaca. U našim pokusima poslužili smo se sjemenjem munike kod koga su bila krilašca odieljena odmah nakon trušenja. Vjerojatno bi se i kod njega ustanovila ista razlika kao kod sjemenja Pančićeve omorike. Za sada još nismo imali na razpolaganju potreban materijal, da bi ustanovili ovu razliku, ali će sliedeći pokusi, kojima će predhoditi naročito sabiranje i trušenje sjemenja i ovo pitanje objasniti. Između sjemenaka crnog bora nalazimo osim normalnih tamno sivo obojenih zrna i svietlih zrna, koja su po sposobnosti klijanja ni najmanje ne razlikuju od tamnih. Među sjemenkama munike, koje su otvoreno smeđe boje, nalazimo također stanoviti ali manjih broj svjetlih zrna, koja su bez izuzetka šuplja i nesposobna za klijanje. Ona potječu iz perifernih bazalnih dielova češera, a na nekim umjetno uzgojenim mlađim stablima nalazimo i čitave češere izpunjene takvim gluhim sjemenkama. Razvita k klica , koje su izašle iz sjemena položenih na vlažnu površinu tla, prikazuje nam slika br. 2. Pojedine faze razvoja prikazane su u približnom razmaku od 24 sata, a pri kraju nakon duljeg vremenskog razmaka. Razvoj klice za L^~ ^ ^ ^aSs^, ^^e^_ SI. 2. Razvitak klica kod munike. visi u prvom redu o jedrini zrna, a zatim o vlazi i karakteru podloge. Veća i jedrija zrna razviju jaču klicu, koja se za kraće vrieme razvija i oslobađa svoje kotiledone iz sjemene ljuske. Sjemenka, pod utjecajem vlage, napukne s obje strane svoga zašiljenog kraja. U uzkoj pukotini sa strane ukazuje se bjeličasta jezgra, na čijem se vrhu nalazi maleni tamni šiljak. Izpod tog šiljka razvija se savijena klica, koja je izpočetka mliečno biele, narančasto žute ili ružičasto crvenkaste boje. Ružičasta boja pre- F. Holl : loco citato, str. 65. 84 |