DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ing. DIMITRIJE AF AN ASU EV, Sarajevo: PREDGRAĐE I VODENI JASTUCI U BUJICAMA DIE ROLLE VON WASSERPOLSTERN IN DER WILDBACHVERBAUUNG Glavno sredstvo za uređenje bujica predstavljaju pregrade, koje spadaju u vrst poprečnih objekata. Neposredni su ciljevi ovih pregrada, kao što je poznato, sliedeći: 1. podizanje dna korita, 2. proširenje dna, 3. smanjivanje pada dna, a time i smanjivanje brzine proticajnih voda, 4. smanjivanje hidrauličkog radiusa i potiskujuće snage vodene struje, 5. utvrđivanje (fiksiranje) proticajnog profila, razine dna i podnožica nagiba, i djelomice, 6. ostava (deponiranje) materijala, što sve skupa u rezultatu zaustavlja obrazovanje i kretanje bujičnog materijala. Ukratko rečeno, pregradama se postizava stepenovanje dna bujice i konsolidacija korita, te je podpuno razumljivo, da se pregrade moraju izraditi solidno i jako. Njihova trajnost mora biti neograničena: one moraju biti vječite. A kako pod udarom vode ništa nije vječito, neobhodan je nadzor, održavanje i popravak pregrada, kao i svih drugih bujičnih objekata, jer, ako se sruši jedna pregrada, ona povlači za sobom rušenje svih ostalih uzvodnih pregrada u sustavu. U tom slučaju sređena bujica ponovo će proraditi, pa dogodilo se to nakon nekoliko desetina godina i bez obzira, da li je bujica pošumljena ili nije. Svakako, pregrade moraju biti tako čvrsto izgrađene, da se njihovo oštećivan je i popravci svedu na najmanju mjeru. Osim toga pregrade se moraju projektirati tako, da zadovoljavaju uslovima statičke stabilnosti. I. Kruna i pločnik Najveća se pažnja pri izradi pregrada poklanja dielovima, koji su najviše podviženi najjačem djelovanju vode, a to su: kruna i podslaplje (pločnik). Razmotrit ćemo napadne snage vodene struje na ove dielove. Gornja lin´ja krune ne podleže pritisku vode i zemlje iza pregrade, te stoga, u teoriji, na riečnim branama po statičkom izračunavanju njena debljina jednaka je ništici. Ali, kao što na riečnim branama stvarno debljina krune nikad nije jednaka ništici, odnosno zid brane u profilu ne svršava se u oštrom kutu iz više razloga: nemogućnost izvođenja zida u obliku šiljka; obrazovanje valova na vodnoj razini; ustrojstvo kolskog ili pješačkog puta na vrhu brane, tako i na bujičnim pregradama kruna mora imati određenu debljinu, jer je kruna podvržena potiskujućoj snazi vodene struje u proticajnom otvoru, kao i brušenju i izlizavanju od vode i materijala, koje je to jače, što ga je više i što je krupniji. Stoga se kruna mora izrađivati od kvadera, odnosno, tesanika s minimalnim spojnicama, na cemetnom mortu 1:2, pri čemu se njena stabilnost mnogo pojačava, ako su kvaderi vezani pironima. Površina krune treba biti gladka: štokovana ili, bar fino špicana, jer gladka površina smanjuje koeficijent trenja, a tim samim i napadnu snagu vodene struje, koja djeluje na krunu. Ali kruna predstavlja neznatan dio tubature pregrade, te uviek može biti dobro izrađena, jer srazmjerno ne zahtieva većih troškova. Sasma drukčije stoji stvar s podslapljem, koje zauzima od 40°/o do 60% od sveukupne kubature pregrade. Pločnik podnosi najjači udar vodene struje, koja pada s izvjestne visine. Ovaj Pudar može se izraziti formulom: p = ^ = 2. .. h. Sna, gdje su: . — težina vode s materijalom, h — visinska razlika krune i pločnika i a — kut tangente krivulje pada struje. Po ovoj se formuli može izračunati, da je pločnik pregrade od 3 do 4 mt. visoke, obterećen sa nekoliko tona na 1 četvr. mt. Ali ovdje nije pojava ravnomjernog i nepomičnog obterećenja od sloja vode, već je udar, koji nastoji izvrnuti i razvaliti sastavne dielove pločnika, ukoliko ovaj nije monolitan. Osim toga brušenje i izlazavanje ovdje je mnogo veće, nego li na kruni. U koliko je više voda zasićena materijalom, u toliko će jači biti udar. Ako buj´ca nosi kamenje, ovome treba dodati i razbijanje pločnika, koje je to jače, što je krupnije padajuće kamenje. Pored ostalih slučajeva pisac je promatrao ovu pojavu u Džepskim bujicama na pregradi visokoj 6 mt., zidanoj od granitoida. Iako je pločnik bio 51 |