DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 8 <-- 8 --> PDF |
/ i dalje, te pišu: »Katastrofalna sušenja pokazuju jasno, kako poljodjelsk o plansko gospodarstvo zahtieva svestrano proučavanjekako se lakoumno igraj us probitcima poljodjelstva i hazard i r a j u s obćim dobrom, koji vapiju za obezšumljenjem. To važi jednako kako za šume na brdima, tako i u ravnicama, pa i na najboljim tlima«. Sve ove činjenice treba imati na umu i tada, kada se govori o relativnom šumskom zemljištu u Hrvatskoj, odnosno točnije, kada se za pojačanje hrvatske poljodjelske proizvodnje uzimaju u račun i površine pod šumom u našoj Posavini i Podravini. Kako iz mnogih članaka10 izlazi, iznieti pozitivni utjecaji šume na poljodjelstvo izgleda nisu poznati ili se ne uzimaju u obzir, iako oni mogu biti od odlučnog značenja za pretvaranje diela naših šuma u poljodjelsko zemljište, kako to liepo iztiče i Dr Ing. J. Petričević u svojoj Agrarnoj politici.11 Seljaku je šuma potrebna i za neposrednu njezino izkorišćavanje, jer je na seljačkom gospodarstvu drvo potrebno ne samo kao gorivo ili tvorivo za zgrade, nego i za mnoštvo manjih predmeta i oruđa i to večinom sitnih drvnih sortimenata. Potrebno je na pr. kolje, i to ne samo za vinograd, nego i za druge usjeve; na seljačkom gospodarstvu potrebno je i šiblje i granje, potrebna je stožina, svora i t. d. Iz toga razloga izlazi, da šuma mora seljaku biti pri ruci, kako bi mogao podmiriti sve ove potrebe. Tako mi je jedan ugledni seljak iz Sriema, iz kraja, koji je udaljen od šuma, pripoviedao, koliku korist ima od svog bagremovog gajića, koji je prije nekoliko godina podigao na jednoj njivi ili livadi i veli, »da više nikad ne bi htio biti bez komadića vlastite i njegovom gospodarstvu blize šume.« A slično sam čuo i u drugim krajevima pri čemu je naglašena baš vriednost seoskih ili vlastitih gajića, u koji čovjek može zaci bez posebnih dozvola i doznaka, jer to i tako život traži. Spominjemo i šumu kao boravište i skrovište različitih ptica, kojima su glavna, a gdjekojoj i glavna, hrana razne štetni zareznici i druge sitne životinjice. Svojedobno se u Njemačkoj vodila velika akcija za odstranjenjem sveg grmlja i svih stabala s poljodjelskih površina. Posljedica ove akcije bilo je jako razmnažanje raznih štetnika, jer je nestalo i ptica pjevica, koje nisu imala skloništa ni mjesta za gnieždenje. Kada se tu uočilo, tada se pristupilo osnivanju posječenih živica! Kako vidimo, povezanost seljačkog gospodarstva, povezanost poljodjelske proizvodnje sa šumom je ne samo velika, nego i organska. Prema tome i svaki zahvat, koji ide za krčenjem šuma na velikim (i većim) površinama povlači za sobom i negativne posljedice za seljačko i poljodjelsko gospodarstvo, pa, u koliko šume u ravnici nisu potrebne za proizvodnju div eta, potrebne su za poljodjelsku proizvodnju, koju se nastoji među inim mjerama povećati i krčenjem šuma. ZUSAMMENFASSUNG Anlässlich der Diskussionen in der kroatischen Presse über die VergrÖsserung der landwirtschaften Produktion in Kroatien werden auch die Wälder beziehungsweise der Waldboden in Rechnung gezogen. Ungefähr 8°/o der kroatischen Wälder befindet sich auf einen Boden, der seiner Konfigurationen entsprechen für die Landwirtschaft geeignet wäre, jedoch befindet sich der grösste Teil dieser Bodens in den Überschwemmungsgebieten der Flüsse, so dass die Durchführung einer Kanalisation Vorbedingung für die Ausnützung solcher Gelände ist. Weiterhin ist der Zweck dieses Aufsatzes auf die schützende Einwirkung des Waldes auf die landwirtschaftlichen Kulturen sowohl wie auch auf den organischen Zusammenhang der Bauernwirtschaft und des Waldes hinzuweisen. io »Mogu li se šume seliti« (Gospodarstvo od 10. travnja 1942.); Prof. Ing. S. Horvat: »Hrvatski narod gospodarski osvaja svoj životni prostor« (U »Hrvatskom narodu« od 10. travnja 1942.); Ing. A. Makar: »Hrvatska agrarna politika « (u »Gospodarskom Glasniku« br. 1. 1944. god.), da navedemo samo nekoliko slučajeva tretiranja. mogućnosti povećanja hrvatske poljodjelske površine kao jedne od uslova pojačanja hrvatske poljodjelske proizvodnje. 11 Dr. Ing. Jure Petričević: Agrarna politika, Zagreb 1944. u kojoj (na str. 6.) kaže: »Jedan dio šuma mogao bi se nakon pomnog izpitivanja također pretvoriti u poljodjelsko tlo i tako proširiti temelj za stvaranje zdravog seljačkog posjeda. Izgubljena površina pod šumom mogla bi se lahko nadoknaditi sađenjem šuma na izrazitom šumskom tlu. No kod krčenja šuma u nizinama radi dobivanja novih površina treba postupati veoma oprezno. Ne smije se krčiti previše šuma, jer bi promjenom klime mogle nastupiti velike štete za poljodjelsku proizvodnju.« - 50 |