DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 7 <-- 7 --> PDF |
jem se među ostalim kaže i ovo: »Prema posijednim službenim američkim brojitbenim podatcima, onemogućila su velika krčenja šuma, jednostrani uzgoj samo žitarica i slične pogrješke u Sjedinjenim državama 2´0 milijuna hektara oranica za svaku daljnu poljodjelsku obradbu, dok daljnim 500 milijuna hektara prieti ista opasnost. Da su se u Americi pravilno brinuli za šume, da ih nisu uništavali, a time uništavali i obskrbu zemlje vodom, da na velikim površinama nisu godinama sijali iste biljke i da su nastojali bar u skromnim količinama gnoja poboljšati kakvoću tla, ne bi došlo do uništavanja njiva i one bi bile i danas plodne kao nekada « . Dakle u nazadovanju američkog poljodjelstva prvenstvenu ulogu odigrale su velike ´sječe i ´točnije pustošenj a š u m a. I iz ovih se navoda vidi nedvojbena i najuža povezanost između šume i poljodjelstva, a iz tih su činjenica u Sjedinjenim sjeveroameričkim državama povučene i konsekvence, pa kako su svojedobno vršene ogromne sječe, tako su sada u toku isto tako velika pošumljavanja, kojima je prvenstvena svrha ne osiguranje proizvodnje drveta, nego polučivanje zaštitne šume. Utvrđena povezanost šume i klime užeg i šireg područja od utjecaja je i na poljodjelstvo. Kod već spomenute pokusne stepske postaje Kamenaja Step za vrieme sušne 1921. godine utvrđeno je, da je urod raži na njivama, koje se nalazile unutar pojaseva šumskog drveća iznosio 8,69 q po hektaru, a na njivama u slobodnoj stepi samo 2,17 q. Povoljan utjecaj na poljodjelske usjev e dokazan je i prigodom velikog sušenja krumpira tokom trećeg i četvrtog desetljeća našeg stoljeća na području tadanje Čeho-Slovačke." Ova sušenja iztraživao je Zavod za poljoprivredna iztraživanja u Brnu (fitopatoložka i pedoložka sekcija zajedno sa sekcijom za oplemenjivanje) i on je utvrdio, da su ona uvjetovana suhom i vrućom atmosferom, kao i pomanjkanjem vode u tlu, zbog kojih okolnosti postaje krumpirova biljka predisponirana za infekcione napade. Povezanost ovog sušenja sa sušom zaključuje se i iz činjenice, da je ono postiglo svoju kulminaciju 1932., 1933. i 1934. god. ili u doba Bruckner-ove sušne periode. Tragajući za raznim okolnostima, koje su bile utjecale na ovo sušenje, zavod je utvrdio najtješnju vezu između šume i pojave sušenja i to tako, da su krajevi s više šume imali manje sušenje od krajeva smanješume. Nadalje je uzpoređivanje karte sušenja s kartom šumovitosti utvrdilo, da »karta šumovitosti predstavlja negativ karte sušenja« (navod iz pozivnog prikaza). »Posve je jasno«, veli se dalje u istom prikazu, »da jačoj šumovitosti odgovara slabije sušenje krumpira.« Povezanost ovog sušenja sa šumovitosti dotičnog kraja u glavnom se brojčano može prikazati ovakvim pregledom: % šumovitosti u 1930. god. % sušenja krumpira 1933 god. 0 - 9,9 90 i više 10 - 19,9 75 — 89,9 20 - 29,9 60 — 74,4 30 - 39,9 45 — 59,9 40 - 49,9 30 — 44,9 50 - 59,9 15 — 29,9 60 više do 14.9 U istom prikazu dalje kaže, da ne samo posvemašnja šumovitost povoljno djeluje na kulturu krumpira, nego i manji kompleksi šuma u izvjestnom krugu izpoljuju svoja povoljna svojstva. To je potvrđeno i mnogim pokusima s raznim vrstama i odlikama krumpira. Povoljno djelovanje šume na poljodjelstvo ovi pisci vide u sliedećim: a) bolja razpodjela podzemne i oborinske vode u tlu pod šumom; b) zasjenjivanjem oranica susjednih šuma smanjuje se zagrijavanje ovih; c) šuma lomi vjetar u time smanjuje njegovu moć izsušivanja tla; d) šuma povoljno utječe i na stvaranje rose, kao i na vlažnost zraka. . Pisci nadalje naglašuju, da šuma povoljno utiče i na ostale kulture tako, da postojeću šumu treba i u interesu poljodjelstva štititi i na relativnim šumskim tlima a ako je nema, treba podizati pojaseve šumskog drveća, koje podizanje spada u red trajnih melioracija polja. Ing. Jarsky i Dr Arkos u ovom svom prikazu idu još o Dr. Ing. O. Jarsky i Dr. J. Arkos: Waldbestände und Kartoffelwelke, Wiener Allgemeine Forst und Jagdzeitung Nr. 29 vom 2. Juli 1938. 49 |