DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 6 <-- 6 --> PDF |
bregova, jer ublažuje odtok oborinske vode. Za ilustraciju izsušivanja neka nam posluže u tom prikazu izneseni podatci, a koji glase: Vlažnost - tl a u jednoj šumi iznosila je kod obrasta od 6.500 stabala po hektaru 2,8%, kod 2.300 stabala 5,3%, a kod 650 stabala 7,4%. Za ilustraciju utjecaja šume na odtok vod e na istom mjestu navedeni su ovi podatci: dok je kopnjenje sniega nakon jedne zime u smrekovoj šumi trajalo 40 dana, u bukovoj trajalo je 27 dana (još su bukve bez lišća), a na slobodnom prostoru samo 12 dana; sam pak odtok vode to kom iztraživanja 1938. i 1939. godine iznosio je u šumi 3,6 odnosno 4,0 m3 po 1 ha, a na slobodnom prostoru (stepi) 209,0 odnosno 1.151,0 m3 po 1 ha. Sve ove činje nice važne su i za obće gospodarsko stanje pojedinih krajeva upućujući na to, da se takva, inače nizinska i duboka, tla mogu za poljodjelstvo izkoristiti tek tada, kad se izvrše i drugi radovi, odnosno odvodnjavanja. Suma utječe i na klimu. Iako o tome utjecaju danas još nema jedinstvenog mišljenja, jer su i izpitivanja u tom pravcu nedovoljna i nedostatno vođenja, ipak, činjenice, koje nam stoje na raspolagaju utvrđuju taj utjecaj, koji se kod ocjene značenje šume ne smije mimoići. P. Deffontaines u svojoj knjizi »L´Homme et la Fore\«5 navodi za utjeca j šum e n a klim u kao »najnovija i najuvjerljivija« ova u Sjeveroameričkim sjedinjenim državama provedena izpitivanja: U gornjem području Rio Grande izabrane su dvie susjedne doline obrasle smrekovom i jasikovom šumom. U svakoj od tih dviju dolina uzeta je površina od oko 80 hektara. U jednoj je dolini ova površina ostala pod šumom, a u drugoj je izkrčena. Na ovim pokusnim plohama vršena su u razdoblju od 1911. do 1918. god. meteorološka opažanja i mjerenja. Tim mjerenjima ustanovljene su ove klimatske razlike izmeđ u obij u površina : 1. srednja temperatura na nepošumljenoj površini bila je viša za 0,7° C nego na površini obrasloj šumom; 2. jačina vjetra na goloj površini bila je trostruko veća; 3. oborina bilo je za oko 2(/> manje; 4. snieg se na goloj površini otopio za prosječno četiri dana ranije nego na onoj pod šumom. Daljne podatke o utjecaju šume na klimu daju nam iztraživanja na području Rusije.6 U stepi Busuluker, koja se prostire oko 150 km istočno od Kujbiševa (Samare), nalazi se jedan zatvoreni šumski kompleks od 80.´000 ha. Promatranjem utjecaja ove šume na oborine utvrđeno je, da se prosječni absolutni iznos oborina u šumi i u njezinoj okolici kretao u ovim količinama: u šumskom kompleksu 475 mm 80 — 9´0 km zapadno od šume 385 mm 70 — 80 km iztočno od šume 247 mm 40 — 50 km južno od šume 275 mm 60 km sjeverno od šume 336 mm Unutar same šume više je oborina bilo u zapadnom dielu (524 mm) nego li u iztočnom (365 mm). Stepska pokusna postaja Kamenaja Step (u Voronježkom okrugu) ustanovila je, da je jačina vjetra u međuprostoru šumskih pojaseva bila prema visini stabala smanjena za 55 — 80%.. a vlažnost zraka povećana za 8 — 30% spram prostora u slobodnoj´ stepi. Nadalje je, prema podatcima iste postaje, u razdoblju od 1918. do 1922. godine godišnji prosjek oborina u međušumskom prostoru iznosio 475 mm, a u slobodnoj stepi 406 mm ili 867c količine u prvom prostoru. Outjecaju šume na klimatske čimbenike velikih prostor a imademo. inače skupo plaćene, primjere iz Sjeverne Amerike.7 Pustošenja i bezobzirna sječa šuma u pojedinim područjima Sjeveroameričkih sjedinjenih država promatraju se kao »elementi krize gospodarstva« u toj zemlji, jer je ovakva sječa šuma omogućila vodi i vjetru zamah erozije plodnog zemljišta, koja je erozija utvrđena i neposrednim mjerenjima. Naime Gospodarska pokusna postaja u Missouri daje podatke, prema kojima je s površine od 1 acre-a (0,40 ha) tečajem 12 godina odneseno vodom i vjetrovima 245 tona zemlje, ako je usjev bio kukuruz, 111 tona, ako je bila pšenica, a 35 tona, ako je usjev bio izmjeničan ^kukuruz, pšenica, djetelina). Za ilustraciju evo i navoda iz jednog novinskog prikaza," u ko 5 P. Deffontaines: L´Homme et la Foret, Edition Geographie humaine, Paris 1933. " Vidi bilježku pod 4 ´ Vidi Hrvatski šumarski list g\ 1942. br. 4. (str. 126.), odnosno Gospodarski glasnik 1942. god. br. 1. 8 »Nova Hrvatska« br. 26. od 1. veljače 1944. u prikazu na str. 8. »štete mehaničkog obrađivanja tla.« 48 |