DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ing. OSKAR PIŠKORIĆ, Zagreb: HRVATSKA AGRARNA POLITIKA I ŠUMA DIE KROATISCHE AGRARPOLITIK UND DAS FORSTWESEN Najveći dio poljodjelskog zemljišta, razumijevajući pod tim zemljištem ne samo njive, nego i livade, pašnjake, vinograde, voćnjake, vrtove, maslinjake nalazi se na površinama, na kojima je svojedobno bila šuma. Na taj način postala su poljodjelska zemljišta naročito u zapadnoj polovici europskog kontinenta. Proces pretvaranja šumskog zemljišta u poljodjelsko večim je dielom završen. Taj završetak međutim u naprednim državama nije samo posljedica pomanjkanja relativnog šumskog zemljišta t. j . zemljišta pogodnog za trajnu poljodjelsku proizvodnju, nego je i posljedica skrbi za obskrbu drvetom, koji je za čovječji život jednako potreban kao i kruh svagdašnji (koji je i sam izpečen na toplini drveta). Pojačanje poljodjelske proizvodnje, koja je neobhodno potrebna zbog porasta pučanstva (1803. god. imala je Europa 175 milijuna stanovnika, a 1930. oko pola milijarde), danas ne ide više na račun prostranstva, nego se ono postizava intenzivnijim načinom gospodarenja stvaranjem t. zv. antropogenih tala1 t. j . tla, kojemu čovjek svojim .radom daje obilježje nastojeći pojačati proizvodnu sposobnost do granica mogućnosti povezujući ovaj rad s izborom odgovarajućih vrsta odnosno odlika poljodjelskog bilja. 1 hrvatska poljodjelska tla postala su krčenjem šuma, samo taj proces pretvaranja šumskog u poljodjelsko zemljište u Hrvatskoj međutim još nije prestao. Uzporedivši postotke šumskog zemljišta u Hrvatskoj s postotkom istog zemljišta u drugim europskim zemljama vidimo, da je on razmjerno visok. Sto više, područje Nezavisne Države Hrvatske po postotku šumovitosti (postotku šumskog zemljišta) sa svojih 4"0 postotaka stoji u Europi na četvrtom mjestu, a iza područja Finske (sa šumovitošću od 71,3%), Švedske pa i Slovačke (koja je 1941. god. izkazala šumovitost sa 38,33%, ali u kojoj se zemlji »mnoga zemljišta, koja su dosad pod poljoprivrednom obradbom, postepeno pošumljavaju, tako, da će za koju godinu biti pola Slovačke pod šumom«,2) dakle izpred većine europskih zemalja. Iz toga bi i sliedilo, da još i nije vrieme, da se taj proces završi i da će u- Hrvatskoj biti još znatnih i za narodnu prehranu odlučnih površina šuma, koje bi mogle ustupiti mjesto poljodjelstvu. Međutim, Hrvatska je pretežno brdovita zemlja. Absolutne visinske razlike doduše u glavnom ne prelaze 2.000 met., ali je površina izbraždana mnogim vodotocima, koji uvjetuju reljev s izrazitim velikim relativnim visinskim razlikama s posljedicom strmnih obronaka pojedinih brdskih masiva i skupina. Ovakav reljef navješćuje i absolutnost šumskog zemljišta, pa tako. i jest. Doduše i u području apsolutnog šumskog zemljišta vršilo se pretvaranje šumskog zemljišta u poljodjelsko, ali tu nisu bili odlučni gospodarski već ini (»politički«) motivi. Ali i za naše nizinske šume (pored rieka Save i Drave) oznaka kao relativnog šumskog zemljišta dvojbena je, jer je donieta samo s orografske strane. Međutim ta su tla izvržena zamočvarenju i ono nastaje čašom odstranjenja šume čistim sječama, kako nam dokazuju mnogi primjeri. To zamočvarenje mjestimice tako je brzo i jako, da je otešćano, pa i onemogućeno i samo podizanje istovrstne (nove) šume. Jednaka, uzka povezanost šume sa zemljištem utvrđena je i u drugim zemljama, a kao najljepši primjer je velik dio šuma u sjevernoj Rusiji.3 Vodostaj podzemne vode sječom stare šume tako poraste, da dolazi do podpunog zamočvarenja zemljišta onemogućujući ne samo pomlađivanje nego i samo kretanje i daljni rad na takvim površinama. Utjecaj šume na vlažnost zemljišta na osnovu mnogih promatranja, opažanja i pokusa najjednostavnije, ali i najizrazitije formulirao je G. N. Wysock i izrekom: »Šuma izsušuje ravnice, a povisuje vlažnost tla u bregovima «. " Izsušuje ravnice zbog jake transpiracije drveća, a povisuje vlažnost i Dr. M. Gračanin: Tlo u Zemljopisu Hrvatske I. dio, izdanje Matice Hrvatske 1942. 2 gumarski list 1941. str. 396. 3 Dr. Buchholz: Der Wald als Klimafaktor in der russischen Ebene. — Zeitschrift für Weltforstwirtschaft Bd VIII., Hft 7. 1941. god. (ovaj svezak nalazi se i u knjižnici Hrvatskog šumarskog družtva). 4 Navedeno prema Hrvatskom šumarskom listu god. 1942. br. 6.—7. (str. 206). 47 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 6 <-- 6 --> PDF |
bregova, jer ublažuje odtok oborinske vode. Za ilustraciju izsušivanja neka nam posluže u tom prikazu izneseni podatci, a koji glase: Vlažnost - tl a u jednoj šumi iznosila je kod obrasta od 6.500 stabala po hektaru 2,8%, kod 2.300 stabala 5,3%, a kod 650 stabala 7,4%. Za ilustraciju utjecaja šume na odtok vod e na istom mjestu navedeni su ovi podatci: dok je kopnjenje sniega nakon jedne zime u smrekovoj šumi trajalo 40 dana, u bukovoj trajalo je 27 dana (još su bukve bez lišća), a na slobodnom prostoru samo 12 dana; sam pak odtok vode to kom iztraživanja 1938. i 1939. godine iznosio je u šumi 3,6 odnosno 4,0 m3 po 1 ha, a na slobodnom prostoru (stepi) 209,0 odnosno 1.151,0 m3 po 1 ha. Sve ove činje nice važne su i za obće gospodarsko stanje pojedinih krajeva upućujući na to, da se takva, inače nizinska i duboka, tla mogu za poljodjelstvo izkoristiti tek tada, kad se izvrše i drugi radovi, odnosno odvodnjavanja. Suma utječe i na klimu. Iako o tome utjecaju danas još nema jedinstvenog mišljenja, jer su i izpitivanja u tom pravcu nedovoljna i nedostatno vođenja, ipak, činjenice, koje nam stoje na raspolagaju utvrđuju taj utjecaj, koji se kod ocjene značenje šume ne smije mimoići. P. Deffontaines u svojoj knjizi »L´Homme et la Fore\«5 navodi za utjeca j šum e n a klim u kao »najnovija i najuvjerljivija« ova u Sjeveroameričkim sjedinjenim državama provedena izpitivanja: U gornjem području Rio Grande izabrane su dvie susjedne doline obrasle smrekovom i jasikovom šumom. U svakoj od tih dviju dolina uzeta je površina od oko 80 hektara. U jednoj je dolini ova površina ostala pod šumom, a u drugoj je izkrčena. Na ovim pokusnim plohama vršena su u razdoblju od 1911. do 1918. god. meteorološka opažanja i mjerenja. Tim mjerenjima ustanovljene su ove klimatske razlike izmeđ u obij u površina : 1. srednja temperatura na nepošumljenoj površini bila je viša za 0,7° C nego na površini obrasloj šumom; 2. jačina vjetra na goloj površini bila je trostruko veća; 3. oborina bilo je za oko 2(/> manje; 4. snieg se na goloj površini otopio za prosječno četiri dana ranije nego na onoj pod šumom. Daljne podatke o utjecaju šume na klimu daju nam iztraživanja na području Rusije.6 U stepi Busuluker, koja se prostire oko 150 km istočno od Kujbiševa (Samare), nalazi se jedan zatvoreni šumski kompleks od 80.´000 ha. Promatranjem utjecaja ove šume na oborine utvrđeno je, da se prosječni absolutni iznos oborina u šumi i u njezinoj okolici kretao u ovim količinama: u šumskom kompleksu 475 mm 80 — 9´0 km zapadno od šume 385 mm 70 — 80 km iztočno od šume 247 mm 40 — 50 km južno od šume 275 mm 60 km sjeverno od šume 336 mm Unutar same šume više je oborina bilo u zapadnom dielu (524 mm) nego li u iztočnom (365 mm). Stepska pokusna postaja Kamenaja Step (u Voronježkom okrugu) ustanovila je, da je jačina vjetra u međuprostoru šumskih pojaseva bila prema visini stabala smanjena za 55 — 80%.. a vlažnost zraka povećana za 8 — 30% spram prostora u slobodnoj´ stepi. Nadalje je, prema podatcima iste postaje, u razdoblju od 1918. do 1922. godine godišnji prosjek oborina u međušumskom prostoru iznosio 475 mm, a u slobodnoj stepi 406 mm ili 867c količine u prvom prostoru. Outjecaju šume na klimatske čimbenike velikih prostor a imademo. inače skupo plaćene, primjere iz Sjeverne Amerike.7 Pustošenja i bezobzirna sječa šuma u pojedinim područjima Sjeveroameričkih sjedinjenih država promatraju se kao »elementi krize gospodarstva« u toj zemlji, jer je ovakva sječa šuma omogućila vodi i vjetru zamah erozije plodnog zemljišta, koja je erozija utvrđena i neposrednim mjerenjima. Naime Gospodarska pokusna postaja u Missouri daje podatke, prema kojima je s površine od 1 acre-a (0,40 ha) tečajem 12 godina odneseno vodom i vjetrovima 245 tona zemlje, ako je usjev bio kukuruz, 111 tona, ako je bila pšenica, a 35 tona, ako je usjev bio izmjeničan ^kukuruz, pšenica, djetelina). Za ilustraciju evo i navoda iz jednog novinskog prikaza," u ko 5 P. Deffontaines: L´Homme et la Foret, Edition Geographie humaine, Paris 1933. " Vidi bilježku pod 4 ´ Vidi Hrvatski šumarski list g\ 1942. br. 4. (str. 126.), odnosno Gospodarski glasnik 1942. god. br. 1. 8 »Nova Hrvatska« br. 26. od 1. veljače 1944. u prikazu na str. 8. »štete mehaničkog obrađivanja tla.« 48 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 7 <-- 7 --> PDF |
jem se među ostalim kaže i ovo: »Prema posijednim službenim američkim brojitbenim podatcima, onemogućila su velika krčenja šuma, jednostrani uzgoj samo žitarica i slične pogrješke u Sjedinjenim državama 2´0 milijuna hektara oranica za svaku daljnu poljodjelsku obradbu, dok daljnim 500 milijuna hektara prieti ista opasnost. Da su se u Americi pravilno brinuli za šume, da ih nisu uništavali, a time uništavali i obskrbu zemlje vodom, da na velikim površinama nisu godinama sijali iste biljke i da su nastojali bar u skromnim količinama gnoja poboljšati kakvoću tla, ne bi došlo do uništavanja njiva i one bi bile i danas plodne kao nekada « . Dakle u nazadovanju američkog poljodjelstva prvenstvenu ulogu odigrale su velike ´sječe i ´točnije pustošenj a š u m a. I iz ovih se navoda vidi nedvojbena i najuža povezanost između šume i poljodjelstva, a iz tih su činjenica u Sjedinjenim sjeveroameričkim državama povučene i konsekvence, pa kako su svojedobno vršene ogromne sječe, tako su sada u toku isto tako velika pošumljavanja, kojima je prvenstvena svrha ne osiguranje proizvodnje drveta, nego polučivanje zaštitne šume. Utvrđena povezanost šume i klime užeg i šireg područja od utjecaja je i na poljodjelstvo. Kod već spomenute pokusne stepske postaje Kamenaja Step za vrieme sušne 1921. godine utvrđeno je, da je urod raži na njivama, koje se nalazile unutar pojaseva šumskog drveća iznosio 8,69 q po hektaru, a na njivama u slobodnoj stepi samo 2,17 q. Povoljan utjecaj na poljodjelske usjev e dokazan je i prigodom velikog sušenja krumpira tokom trećeg i četvrtog desetljeća našeg stoljeća na području tadanje Čeho-Slovačke." Ova sušenja iztraživao je Zavod za poljoprivredna iztraživanja u Brnu (fitopatoložka i pedoložka sekcija zajedno sa sekcijom za oplemenjivanje) i on je utvrdio, da su ona uvjetovana suhom i vrućom atmosferom, kao i pomanjkanjem vode u tlu, zbog kojih okolnosti postaje krumpirova biljka predisponirana za infekcione napade. Povezanost ovog sušenja sa sušom zaključuje se i iz činjenice, da je ono postiglo svoju kulminaciju 1932., 1933. i 1934. god. ili u doba Bruckner-ove sušne periode. Tragajući za raznim okolnostima, koje su bile utjecale na ovo sušenje, zavod je utvrdio najtješnju vezu između šume i pojave sušenja i to tako, da su krajevi s više šume imali manje sušenje od krajeva smanješume. Nadalje je uzpoređivanje karte sušenja s kartom šumovitosti utvrdilo, da »karta šumovitosti predstavlja negativ karte sušenja« (navod iz pozivnog prikaza). »Posve je jasno«, veli se dalje u istom prikazu, »da jačoj šumovitosti odgovara slabije sušenje krumpira.« Povezanost ovog sušenja sa šumovitosti dotičnog kraja u glavnom se brojčano može prikazati ovakvim pregledom: % šumovitosti u 1930. god. % sušenja krumpira 1933 god. 0 - 9,9 90 i više 10 - 19,9 75 — 89,9 20 - 29,9 60 — 74,4 30 - 39,9 45 — 59,9 40 - 49,9 30 — 44,9 50 - 59,9 15 — 29,9 60 više do 14.9 U istom prikazu dalje kaže, da ne samo posvemašnja šumovitost povoljno djeluje na kulturu krumpira, nego i manji kompleksi šuma u izvjestnom krugu izpoljuju svoja povoljna svojstva. To je potvrđeno i mnogim pokusima s raznim vrstama i odlikama krumpira. Povoljno djelovanje šume na poljodjelstvo ovi pisci vide u sliedećim: a) bolja razpodjela podzemne i oborinske vode u tlu pod šumom; b) zasjenjivanjem oranica susjednih šuma smanjuje se zagrijavanje ovih; c) šuma lomi vjetar u time smanjuje njegovu moć izsušivanja tla; d) šuma povoljno utječe i na stvaranje rose, kao i na vlažnost zraka. . Pisci nadalje naglašuju, da šuma povoljno utiče i na ostale kulture tako, da postojeću šumu treba i u interesu poljodjelstva štititi i na relativnim šumskim tlima a ako je nema, treba podizati pojaseve šumskog drveća, koje podizanje spada u red trajnih melioracija polja. Ing. Jarsky i Dr Arkos u ovom svom prikazu idu još o Dr. Ing. O. Jarsky i Dr. J. Arkos: Waldbestände und Kartoffelwelke, Wiener Allgemeine Forst und Jagdzeitung Nr. 29 vom 2. Juli 1938. 49 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 8 <-- 8 --> PDF |
/ i dalje, te pišu: »Katastrofalna sušenja pokazuju jasno, kako poljodjelsk o plansko gospodarstvo zahtieva svestrano proučavanjekako se lakoumno igraj us probitcima poljodjelstva i hazard i r a j u s obćim dobrom, koji vapiju za obezšumljenjem. To važi jednako kako za šume na brdima, tako i u ravnicama, pa i na najboljim tlima«. Sve ove činjenice treba imati na umu i tada, kada se govori o relativnom šumskom zemljištu u Hrvatskoj, odnosno točnije, kada se za pojačanje hrvatske poljodjelske proizvodnje uzimaju u račun i površine pod šumom u našoj Posavini i Podravini. Kako iz mnogih članaka10 izlazi, iznieti pozitivni utjecaji šume na poljodjelstvo izgleda nisu poznati ili se ne uzimaju u obzir, iako oni mogu biti od odlučnog značenja za pretvaranje diela naših šuma u poljodjelsko zemljište, kako to liepo iztiče i Dr Ing. J. Petričević u svojoj Agrarnoj politici.11 Seljaku je šuma potrebna i za neposrednu njezino izkorišćavanje, jer je na seljačkom gospodarstvu drvo potrebno ne samo kao gorivo ili tvorivo za zgrade, nego i za mnoštvo manjih predmeta i oruđa i to večinom sitnih drvnih sortimenata. Potrebno je na pr. kolje, i to ne samo za vinograd, nego i za druge usjeve; na seljačkom gospodarstvu potrebno je i šiblje i granje, potrebna je stožina, svora i t. d. Iz toga razloga izlazi, da šuma mora seljaku biti pri ruci, kako bi mogao podmiriti sve ove potrebe. Tako mi je jedan ugledni seljak iz Sriema, iz kraja, koji je udaljen od šuma, pripoviedao, koliku korist ima od svog bagremovog gajića, koji je prije nekoliko godina podigao na jednoj njivi ili livadi i veli, »da više nikad ne bi htio biti bez komadića vlastite i njegovom gospodarstvu blize šume.« A slično sam čuo i u drugim krajevima pri čemu je naglašena baš vriednost seoskih ili vlastitih gajića, u koji čovjek može zaci bez posebnih dozvola i doznaka, jer to i tako život traži. Spominjemo i šumu kao boravište i skrovište različitih ptica, kojima su glavna, a gdjekojoj i glavna, hrana razne štetni zareznici i druge sitne životinjice. Svojedobno se u Njemačkoj vodila velika akcija za odstranjenjem sveg grmlja i svih stabala s poljodjelskih površina. Posljedica ove akcije bilo je jako razmnažanje raznih štetnika, jer je nestalo i ptica pjevica, koje nisu imala skloništa ni mjesta za gnieždenje. Kada se tu uočilo, tada se pristupilo osnivanju posječenih živica! Kako vidimo, povezanost seljačkog gospodarstva, povezanost poljodjelske proizvodnje sa šumom je ne samo velika, nego i organska. Prema tome i svaki zahvat, koji ide za krčenjem šuma na velikim (i većim) površinama povlači za sobom i negativne posljedice za seljačko i poljodjelsko gospodarstvo, pa, u koliko šume u ravnici nisu potrebne za proizvodnju div eta, potrebne su za poljodjelsku proizvodnju, koju se nastoji među inim mjerama povećati i krčenjem šuma. ZUSAMMENFASSUNG Anlässlich der Diskussionen in der kroatischen Presse über die VergrÖsserung der landwirtschaften Produktion in Kroatien werden auch die Wälder beziehungsweise der Waldboden in Rechnung gezogen. Ungefähr 8°/o der kroatischen Wälder befindet sich auf einen Boden, der seiner Konfigurationen entsprechen für die Landwirtschaft geeignet wäre, jedoch befindet sich der grösste Teil dieser Bodens in den Überschwemmungsgebieten der Flüsse, so dass die Durchführung einer Kanalisation Vorbedingung für die Ausnützung solcher Gelände ist. Weiterhin ist der Zweck dieses Aufsatzes auf die schützende Einwirkung des Waldes auf die landwirtschaftlichen Kulturen sowohl wie auch auf den organischen Zusammenhang der Bauernwirtschaft und des Waldes hinzuweisen. io »Mogu li se šume seliti« (Gospodarstvo od 10. travnja 1942.); Prof. Ing. S. Horvat: »Hrvatski narod gospodarski osvaja svoj životni prostor« (U »Hrvatskom narodu« od 10. travnja 1942.); Ing. A. Makar: »Hrvatska agrarna politika « (u »Gospodarskom Glasniku« br. 1. 1944. god.), da navedemo samo nekoliko slučajeva tretiranja. mogućnosti povećanja hrvatske poljodjelske površine kao jedne od uslova pojačanja hrvatske poljodjelske proizvodnje. 11 Dr. Ing. Jure Petričević: Agrarna politika, Zagreb 1944. u kojoj (na str. 6.) kaže: »Jedan dio šuma mogao bi se nakon pomnog izpitivanja također pretvoriti u poljodjelsko tlo i tako proširiti temelj za stvaranje zdravog seljačkog posjeda. Izgubljena površina pod šumom mogla bi se lahko nadoknaditi sađenjem šuma na izrazitom šumskom tlu. No kod krčenja šuma u nizinama radi dobivanja novih površina treba postupati veoma oprezno. Ne smije se krčiti previše šuma, jer bi promjenom klime mogle nastupiti velike štete za poljodjelsku proizvodnju.« - 50 |