DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Ing. OSKAR PIŠKORIĆ, Zagreb: HRVATSKA AGRARNA POLITIKA I ŠUMA DIE KROATISCHE AGRARPOLITIK UND DAS FORSTWESEN Najveći dio poljodjelskog zemljišta, razumijevajući pod tim zemljištem ne samo njive, nego i livade, pašnjake, vinograde, voćnjake, vrtove, maslinjake nalazi se na površinama, na kojima je svojedobno bila šuma. Na taj način postala su poljodjelska zemljišta naročito u zapadnoj polovici europskog kontinenta. Proces pretvaranja šumskog zemljišta u poljodjelsko večim je dielom završen. Taj završetak međutim u naprednim državama nije samo posljedica pomanjkanja relativnog šumskog zemljišta t. j . zemljišta pogodnog za trajnu poljodjelsku proizvodnju, nego je i posljedica skrbi za obskrbu drvetom, koji je za čovječji život jednako potreban kao i kruh svagdašnji (koji je i sam izpečen na toplini drveta). Pojačanje poljodjelske proizvodnje, koja je neobhodno potrebna zbog porasta pučanstva (1803. god. imala je Europa 175 milijuna stanovnika, a 1930. oko pola milijarde), danas ne ide više na račun prostranstva, nego se ono postizava intenzivnijim načinom gospodarenja stvaranjem t. zv. antropogenih tala1 t. j . tla, kojemu čovjek svojim .radom daje obilježje nastojeći pojačati proizvodnu sposobnost do granica mogućnosti povezujući ovaj rad s izborom odgovarajućih vrsta odnosno odlika poljodjelskog bilja. 1 hrvatska poljodjelska tla postala su krčenjem šuma, samo taj proces pretvaranja šumskog u poljodjelsko zemljište u Hrvatskoj međutim još nije prestao. Uzporedivši postotke šumskog zemljišta u Hrvatskoj s postotkom istog zemljišta u drugim europskim zemljama vidimo, da je on razmjerno visok. Sto više, područje Nezavisne Države Hrvatske po postotku šumovitosti (postotku šumskog zemljišta) sa svojih 4"0 postotaka stoji u Europi na četvrtom mjestu, a iza područja Finske (sa šumovitošću od 71,3%), Švedske pa i Slovačke (koja je 1941. god. izkazala šumovitost sa 38,33%, ali u kojoj se zemlji »mnoga zemljišta, koja su dosad pod poljoprivrednom obradbom, postepeno pošumljavaju, tako, da će za koju godinu biti pola Slovačke pod šumom«,2) dakle izpred većine europskih zemalja. Iz toga bi i sliedilo, da još i nije vrieme, da se taj proces završi i da će u- Hrvatskoj biti još znatnih i za narodnu prehranu odlučnih površina šuma, koje bi mogle ustupiti mjesto poljodjelstvu. Međutim, Hrvatska je pretežno brdovita zemlja. Absolutne visinske razlike doduše u glavnom ne prelaze 2.000 met., ali je površina izbraždana mnogim vodotocima, koji uvjetuju reljev s izrazitim velikim relativnim visinskim razlikama s posljedicom strmnih obronaka pojedinih brdskih masiva i skupina. Ovakav reljef navješćuje i absolutnost šumskog zemljišta, pa tako. i jest. Doduše i u području apsolutnog šumskog zemljišta vršilo se pretvaranje šumskog zemljišta u poljodjelsko, ali tu nisu bili odlučni gospodarski već ini (»politički«) motivi. Ali i za naše nizinske šume (pored rieka Save i Drave) oznaka kao relativnog šumskog zemljišta dvojbena je, jer je donieta samo s orografske strane. Međutim ta su tla izvržena zamočvarenju i ono nastaje čašom odstranjenja šume čistim sječama, kako nam dokazuju mnogi primjeri. To zamočvarenje mjestimice tako je brzo i jako, da je otešćano, pa i onemogućeno i samo podizanje istovrstne (nove) šume. Jednaka, uzka povezanost šume sa zemljištem utvrđena je i u drugim zemljama, a kao najljepši primjer je velik dio šuma u sjevernoj Rusiji.3 Vodostaj podzemne vode sječom stare šume tako poraste, da dolazi do podpunog zamočvarenja zemljišta onemogućujući ne samo pomlađivanje nego i samo kretanje i daljni rad na takvim površinama. Utjecaj šume na vlažnost zemljišta na osnovu mnogih promatranja, opažanja i pokusa najjednostavnije, ali i najizrazitije formulirao je G. N. Wysock i izrekom: »Šuma izsušuje ravnice, a povisuje vlažnost tla u bregovima «. " Izsušuje ravnice zbog jake transpiracije drveća, a povisuje vlažnost i Dr. M. Gračanin: Tlo u Zemljopisu Hrvatske I. dio, izdanje Matice Hrvatske 1942. 2 gumarski list 1941. str. 396. 3 Dr. Buchholz: Der Wald als Klimafaktor in der russischen Ebene. — Zeitschrift für Weltforstwirtschaft Bd VIII., Hft 7. 1941. god. (ovaj svezak nalazi se i u knjižnici Hrvatskog šumarskog družtva). 4 Navedeno prema Hrvatskom šumarskom listu god. 1942. br. 6.—7. (str. 206). 47 |