DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 31 <-- 31 --> PDF |
jašca od grb a prezime također na vrhovima krošanja, a i ne vide se, jer su odložena u pupove, pa se ni njih ne može uništavati. Ženke četnjak a odlažu jajašca većinom na koru starijih hrastova, i to 100-200 u 5—7 redova, i pokriju ih ljepivom masom slične boje poput kore, pa ih je radi toga težko vidjeti i uništavati. Međutim četnjakove gusjenice sakupljaju se u velikim zapredcima (gnijezdima) na priđanku stabala, gdje se mogu lako uništavati. Osim toga pojava četnjaka nije kod nas ni tako česta ni tako obilna, pa su prema tome i štete od tog leptira manjeg obsega. G u b a r je kod nas vrlo čest i u istim sastojinama, pa su prema tomu i štete, koje on prouzrokuje, ne samo dosta česte, nego i velike. Gubar odlaže jajašca kod manje zaraze u glavnom na donjem dielu debala, a tek kod jake zaraze odlaže ih i na višem dielu debla kao i po granama. Jajašca odlaže u kupovima, a pokrije ih žutim dlačicama iz zadka, uslied čega su takovi kupovi dobro vidljivi. U pojedinom kupu ima do 400 jajašca. Jajašca u tom stanju prezime. Kupovi odloženi na donjem dielu debala većinom su na dohvatu čovjeku, te se mogu uništavati. Značajno* je, da gubarovih legla ima u hrastovim šumama bar ponešto gotovo svake godine, ali im se kod posve neznatne pojave uobće ne obraća nikakva pozornost. Međutim, ako bi se uništavanje legla provodilo i kod posve male pojave, odnosno svake godine, jedva bi kad došlo do jače zaraze, a napose u slučaju, ako obrambene mjere provađaju i susjedni šumovlastnici. Da je tome tako, znademo iz izkustva stečenog u šumi Poljodjelsko-šumarskog fakulteta zvanoj »šašinovečki lug« (20-50 g. stara hrastova šuma) za vrieme 15-godišnjeg upravljanja s tom šumom. Ma da su susjedne šume zemljišnih zajednica bile kojiput do gola obrštene, fakultetska šuma ostala je neobrštena, jer su gubarova legla u njoj svake godine uništavana. Prema tome može se po našem mišljenju odlučnim mjerama oko uništavanja gubarovih legla spriečiti ili znatno smanjiti masovna pojava gubarovih gusjenica, a u vezi S time svesti na najmanju mjeru sušenje hrastovih šuma. Sprečavanje šteta od gubarovih gusjenica, od najvećeg je interesa za uzgajanje naših hrastovih šuma. S tom činjenicom na čistu su svi šumarski stručnjaci. Posljednja velika gubareva zaraza i s njome spojeno veliko sušenje naših hrastovih šuma zadalo je našoj šumarskoj praksi dosta truda i brige. U toj borbi već su se bili pojavili među našim šumarima glasovi, da će se morati uobće napustiti uzgajanje hrastovih sastojina. To je mišljenje nastalo povodom toga, što su neke šumarije pokušale uništavati gubareva legla, i to uz velike novčane žrtve, a redovno bez pravog uspjeha, pa je na koncu zavladalo u praksi uvjerenje, da se protiv takovih zaraza ne da s uspjehom ništa poduzeti. A ipak, po našem mišljenju, nije to pitanje tako težko, kako se čini, ako se uhvati s prave strane, t. j . ako se uništavanje jajašaca obavlja načinom, koji osigurava najbolji uspjeh. Kod nas se sa strane vrhovnih šumarskih vlasti slabo vodila posebna šumsko-zaštitna politika u smjeru čuvanja šuma od kukaca i bolesti. I ono što se poduzimalo na suzbijanju šteta od gusjenica, radilo se ponajviše pojedinačno, bez inicijative, odredaba, uputa i nadzora vlasti. Uništavanje gubarovih legla u većini slučajeva provađalo se običnim struganjem. Radilo se tako u predmjevi, da se struganjem razaraju legla, a time jajašca lišavaju svog suhog smještaja na deblu i toplog pokrova od vunenastih dlačica, te da će se ona uslied toga, što će ostati preko zime na vlažnom i hladnom tlu, odnosno pod sniegom i ledom, uginuti. Na žalost ta je predmjeva bila pogrješna, a prema tome su bili uzaludni i ogromni troškovi takovog rada. Mi smo već pred 17 godina upozorili šumarske stručnjake, da jednostavno struganje gubarovih jajašaca ne koristi (Šumarski list 1927., str. 422.). Učinili smo to na temelju pređhodno provedenog pokusa. Gubarova jajašca ostrugana u razno doba zime (10. X., 27. I., 20. II., i 15. III.) izložili smo do proljeća na tlu djelovanju atmosferilija (studen, vlaga, kiša, snieg). U proljeću je ustanovljeno, da su se gusjenice izlegle na sva četiri pokusna mjesta, dakle i iz onih jajašaca, koja su bila izložena u jeseni i koja su preležala na zemlji cielu zimu 1926/27., a u kojoj je bila najniža temperatura —12° C. Naveli smo tom prilikom i naše mišljenje, da vjerojatno i u jačim zimama ne će jajašca mnogo više trpjeti, odnosno da će ostati na životu. Iz rezultata ovog našeg pokusa stvorili smo zaključak, da se legla moraju uništavati struganjem u posuđe, a onda ih u vatri uništiti, ili — što je daleko bolje — premazati ih drvnim katranom . Kod struganja u posude padne naime bar neki dio jajašca na tlo, te se iz njih izlegu gusjenice. Na isto pitanje osvrćemo´ se povodom radnje asistenta ing. Antona Kurira : Einflüsse abiotischer Umweltsfaktoren auf dem Schwimmspinner (Lymantria dispar L.) im Eistadium während der Winterdiapause, koja je izrađena u Zavodu za entomologiju na Poljođjelsko- šumarskom fakultetu u Zagrebu, a otisnuta je u njemačkom stručnom časopisu Zeitschrift für das gesamte Forstwesen 1943., str. 105-132.* U radnji su opisana iztraživanja pisca o utjecaju studeni na gubarova jajašca o utjecaju studeni na gubarova jajašca izložena na ili u ledu. Iztraživanja su vršena sa jajašcima očišćenim od vunenastih dlačica i sa jajašcima u dlačicama. Rezultati tih pokusa pokazali su, da ni studen, koja je na ili u ledu, ne može uništiti vitalitet jajašaca, bez obzira, da li su ona ostala u vunenastim dlačicama, ili su bila lišena te zaštite.. Pisac navodi da su se jajašca održala 1 na studeni do kojih — 26° C na životu (15. II. 1940.). Tim je pokusima ujedno dokazano, da dlačice oko jajašaca ne služe za zaštitu od studeni nego — isto tako kao´ i ljepivi sekret — za međusobno vezanje jajašaca. Prema tomu spomenuti pokusi potvrdili su rezultate naših pokusa iz godine 1926/27., za koje ing. Kuri r kaže (str. 106.), da su to bili prvi pokusi o utjecaju atmosferskih prilika (studen, vlaga) na vitalitet gubarevih jajašaca. Za našu šumarsku praksu od važnosti je, dakle, činjenica, da jednostavno struganje gubarovih jajašaca ne koristi, nego da se ona moraju strugati u posuđe ili premazati drvnim katranom. Troškove ovih radova nadoknadit će povećani prirast sastojina i znatno umanjenje sušenja hrastovih šuma. Prof. Dr. Andrija Petračić * Vidi i Hrvatski šumarski list br. 1.—2. 1944. god. str. 34. (op. ur.). \ |