DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Kako je vidljivo iz sadržaja ovog broja na nacrt o> uređenju poljodjelske službe i o promicanju poljodjelstv a usliedile su već dvie primjetbe. F. (poznati radnika u na njivi hrvatskog poljodjelstva u svojim primjetbama) među inim iznosi potrebu nadopune djelokruga vrhovne oblasti za promicanje poljodjelstva s »uređenjem zemljištnih zajednica« i »savjetovanja pri izgradnji i pomaganje seljačkih i stanbenih sgrada«. Nadalje iztiče potrebu, da na pojedinim položajima što duže vremena ostaje jedan te isti službenik, što će se moći postići i na taj način, da se takvim, u koliko se^ nalaze u zabitnijim mjestima, prizna, i veći materijalni prihodi te da tako dobiju neku prednost pred službenicima, koji su sa službom na povoljnijim mjestima. Jednako naglašuje, da je bilo potrebno urediti odnos kotarskih i obćinskih agronomskih ureda prema kotarskim oblastima i županijskim uredima, jer je »primarna dužnost zastupnika državne administracije, kao što su veliki župani i kotarski predstojnici, da budu obaviešteni o svemu, što se u njihovom području događa, a pogotovo to vriedi za oblastne mjere, bile one samo političko-administrativne naravi bilo koje posebne struke. Ti funkcioneri moraju znati, ali ne odlučivati o svim mjerama, koje određuju šumari, veterinari, građevinari, lie´čnici, školski nadzornici, jer će inače nastati kaos u državnoj upravi«. Doista ova je prlmjetba na mjestu ne samo za jednu nego za sve grane državne uprave, koje su samostalne obzirom na obće upravne oblasti ili s druge strane, da bude zajedničko vodstvo u svim stupnjevima svih oblasti gospodarske djelatnosti države. Kemijski vjestnik (Arhiv za kemiju i tehnologiju) O postanku fosforita i čilske salitre (P. Sabioncello) — Gospodarstveno-Tehnički zavod (M. W), iz kojeg prikaza od interesa je u šumarski list prenieti sliedeće: »G. T. Z. je već u ovo kratko vrieme svog obstanka. postigao liepe uzpjehe. Tako je na pr. od samog ministra nar. gospodarstva bio postavljen zadatak, da se iztraže mogućnosti i tehnički rieši pitanje upotrebe brašna iz pit ornog kestena kao dodatak za izradbu kruha. G. T. Z. je taj zadatak uzpješno riešio. Sa strane zavoda je obrađivano i pitanje upotrebe divljeg kestena za stočnu hranu, kao i za industrijske svrhe. Uzpjelo je pronaći zgodan način raztavljanja sastavnih dielova, koji Zaštita šuma: su za prednju svrhu upotrebivi. Postupci za prerađivanje pitomog i divljeg kestena prijavljeni su patentnom uredu u svrhu zaštite. Postavljen zadatak o mogućnosti upotreb e žira kao dodatak kruhu takodjer je s uzpjehom riešen.« - Drvo kao kemijska sirovina (A. R.iznosi kratak prikaz predavanja prof. Dr. A. Riech-a, koje je ovaj održao dne 2. III. 1942. u Zagrebu). O bioložkom značenju borne kiseline (M. W.) — Salicil, tvar vrlo jakog bakterioložkog djelovanja (K. Schulz). Tehnički vjestnik (glasilo Hrvatskog družtva inžinjera) br. 7.—8. za 1943. godinu (60. godište): U dielu za gradjevinarstvo (urednik Ing. M. Pijember): Prilozi proračunavanju armiranih betonskih konstrukcija (M. Čalogović) i to´ za »jednostruku armiranu .betonsku gredu pravokutnog poprečnog presjeka« i za »jednostruku armiranu betonsku gredu trokutnog poprečnog presjeka« — Europska mreža plovnih puteva s naročitim obzirom na Jugoiztok (predavanje, koje je prof. Dr. Ing. H. Wittmann iz Karlsruhe-a održao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu dne 27. X. 1943. god.). — U dielu za kemiju i metalurgiju (urednik Dr. Ing. R. Podhorsky): Polarografsko iztraživanje zlata u zlatonosnim rudama (Ing. I. Filipović). — U dielu za strojarstvo i elektrotehniku (urednik Ing. E. Bosanac): O pojavama leda na zračnim vodovima (Ing. F. ´Jelušić) s dodatkom — »pismom« — Ing. VI. žepića, o istom predmetu. Ing. Jelušić ovaj prikaz završuje s priedlogöm izrade zemaljske karte o pojavama zaledjivanja, koja, kako pisac s pravom ističe, među ostalim zanima i šumarske ustanove. Ing. žepić međutim stoji na stanovištu, da bi u »Povjerenstvo za pojave zaleđivanja« bili dostatni predstavnici Hrvatskog družtva inžinjera, Saveza električnih centrala i Državnog električnog poduzeća, te po. jedan stručni predstavnik Glavnog ravnateljstva za javne radove i Glavnog ravnateljstva za poštu, brzojav i brzoglas. U stručnim viestima ovog diela među ostalim nalaze se i (ilustrirani) prilog o »novijem razvitku dvotaktnog motora«, te o »održavanju kotlova s plamenicama«. U prilogu »Vi es t i savjetodavnog odbora za normalizaciju « nalazi se i priedlog HN 118. Obrađeno drvom s rokom prigovora i protupriedloga do 29. veljače 1944. god. (a ovaj dvobroj Tehničkog viestnika izišao je u drugoj polovici mjeseca veljače!) Veterinarski viestnik god. XX. br. 1.—2.: Prilog ezofagotomije kod psa (E. Walter). O NAJUSPJEŠNIJEM NAČINU UNIŠTAVANJU GUBAROVIH LEGLA. Našim najvrednijim šumama, t. j . sastojinama hrasta lužnjaka, nanose gusjenice nekih leptira velike štete. U prvom redu umanjuju one brštenjem prirast šume. Brštenje može biti jače ili slabije, a često je ono tako jako, da čitava šuma ogoli. Dakako, da je umanjenje prirasta, koje je s tim u vezi u toliko veće, što je brštenje bilo jače. Na nježnom, novo potjeralom lišću pojavi se obično bolest pepelnica (.Microsphaera quercina Burr.), koja mlado lišće velikim dielom ošteti, a često i uništi. Brštenje i pepelniea uzrokom su — osobito ako se brštenje ponovi uzastopce 2-3 godine — znatnog slabljenja vitaliteta hrastovih stabala, a to ima za posljedicu pojavu zaraze od gljive zvane »puža« (mednjača, Aga ricus melleus Vahl.), te sušenje pojedinih stabala, a često i cielih sastojina. Najveće štete brštenjem lišća nanose hrastovim sastojinama gusjenice gubar a (Lymantria dispar L.), a zatim gusjenioe zla tokraj a (Pothesia (Euproctes) chrysorrhoea L.), četnjak a (Cnethocampa processionea L.) i grba, napose od velike grbe (Cheimatobia brumata L.). Od gusjenica zlatokraja i grba jedva se mogu šume uspješno obraniti. Leptiri zlatokraj a odlažu naime jajašca polovicom ljeta na naličje lišća, a mlade, sitne, jedva vidljive gusjenice prezime u velikim zapredcima na vrhu krošanja hrastovih stabala. Naravno,, da ih je nemoguće sa tako nepristupnih mjesta uništavati. Ja 72 |