DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 29     <-- 29 -->        PDF

lo male koristi, a mogle bi se smišljenom poboljšbom
privesti kulturi i proizvodnji. U našoj
državi ima oko 500.000 ha poplavnih površina
u nizinama rieka i krškom području
(Polja, Blata), zatim ima suvišnih pašnjaka
zemlj. zajednica, držav. i obćinskih pašnjaka,
od kojih bi se jedan dio — oko 200.000 ha —
mogao bez ikakve štete za naše stočarstvo
kultivirati; ima još oko 300.000 ha šuma
u nizinskim krajevima, koje
se mogu prebaciti na šumsko tlo,


— (istaknuto po ur. š. 1.) u krš — jer je to
potreba ne samo agrarne (prehranbene), nego
i šumarske politike.« Pisac računa, dakle
s nekoliko stotina hiljada hektara navodno relativnog
šumskog tla, odnosno sa svim šumama,
koje se nalaze u ravnicama, a o mogućnostima,
odnosno svrsishodnosti krčenja svih
tih šuma rieč je na drugom mjestu u Hrvatskom
šumarskom listu (u članku »Hrvatska
agrarna politika i šuma na str. 47 ovog broja).
Nacrt Zakonske odredbe o promicanju
gospodarstva i uređenju
gospodarske službe tiskan je sa svrhom,
»da bi se javnost upoznala s pogledima
gospodarstva stručnjaka na pitanje zakonskog
uređenja promicanja gospodarstva i uređenja
gospodarske službe i da bi se omogućila eventualna
diskusija, da bi tako nacrt, što bolje poslužio,
kad se u podesno vrieme pristupi rješavaju
ovog važnog pitanja«. Ovaj nacrt uređenja
gospodarske službe predviđa proved bu
većinu gospodarskih mjera »putem
stručnih gospodarskih oblasti i ustanova.
Ostale mjere, koje će izvršavati preko obćih
upravnih oblasti, izvršivat će putem ovih uz
suradnju stručnih gospodarskih oblasti.


Stručne gospodarske oblasti jesu:


1. gospodarska ravnateljstva,
?. gospodarske uprave,
3. kotarski gospodarski (agronomski) uredi,
4. obćinski i gradski gospodarski uredi.
Spomenute stručne gospodarske oblasti su
samostalne i stoje pod izravnim nadzorom
glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo ministarstva
seljačkog gospodar, i prehrane« (§ 5.).


Kao savjetodavno tielo predviđa ova zakonska
odredba (u § 16.) pri ministarstvu seljačkog
gospodarstva i prehrane u glavnom ravnateljstvu
´ za poljodjelstvo osnivanje »z emaljskog
gospodarskog vieća sa
sjedištem u Zagrebu. Ovo vieće sastoji se od
redovitih članova iz redova gospodarskih, živino-
liečničkih, zemljištno-pravnih i kulturno
tehničkih stručnjaka, te naprednih gospodara.
«


Zdrava je pojava, da se osnove ovako zamašnih
zakonskih odredaba objavljuju radi
mogućnosti svestranog proučavanja i suradnje
eventualno i onih osoba, koje po svom zvanju
mogu pružiti pomoć, ali po svom položaju nisu
u mogućnosti da neposredno sudjeljuju na
izrada pojedinih zakonskih propisa. Često će
vrlo dobro poslužiti i pojedina na oko mala
opazka i sugestija, jer je dana na osnovu izkustva
i opažanja, dakle dao ju je život.


U okviru ovog prikaza upozorit ćemo samo
na dvie stvari: prvo je sam naziv ili točnije
dio naziva »gospodarstvo«, a drugo je opazka
na sastav zemaljskog gospodarskog vieća.


Hrvatska stručna terminologija slabo je
razrađena, pa se jedna te ista rieč upotrebljava
za više pojmova i opet za jedan te isti pojam
ima više termina. Tako je i s rječju »gospodarstvo
«, koja se upotrebljava kao oznaka
ljudske djelatnosti na području proizvodnje,


prometa i razpodjele dobara potrebnih za čovječji
život, a koja se upotrebljava i kao oznaka
samo ze jedan dio gospodarstva t. j . poljodjelsku
proizvodnju (u koju uključujemo svu
proizvodnju, koja se temelji na obradbi zemljišta
t. j . ne samo ratarstvo, nego i
stočarstvo, voćarstvo, vrtlarstvo, vinogradarstva).
Smatramo, da se rieč »gospodarstvo
« u svim svojim oblicima
upotrebljava samo kao oznaka
cjelokupne priradne djelatno(
narodno gospodarstvo), a za pojedine dielove
ove djelatnosti samo uz pridjevnu oznaku, na
koji se dio priradne djelatnosti odnosi (na pr.
šumsko gospodarstvo, seljačko gospodarstvo,
stočarsko i t. d.). Rieč »gospodarstvo« kao
oznaku za poljodjelstvo u napried istaknutom
pojmu rieči, ne bi se trebalo upotrebljavati, jer
je i poljodjelstvo samo dio narodnog gospodarstva
i svi oni, koji rade na poljodjelstvu
ne vrše funkcije u narodnom gospodarstvu kao
cjeline, nego samo u jednu dielu tog gospodarstva
t. j . u poljodjelstvu. Prema tome u
izloženom nacrtu treba se i sam naslov mienjati
tako, da će se po njemu neposredno vidjeti,
da se radi o poljodjelstvu, a ne o cjelokupnom
gospodarstvu. Dosljedno tome mienjat
će se i svi ostali nazivi u samoj zakonskoj odredbi,
kao gospodarska ravnateljstva, gospodarske
uprave, gospodarsko vieće i t. đ.


Seljačko gospodarstvo ne čine samo obradivo
njegovo zemljište i stoka, nego je sastavni
dio tog gospodarstva i šuma. Na žalost, do
danas nije još isticana organsk a poveza
n o s| t s e li j a č k o g gospodarstva
i šume , iako bi sviest o toj povezanosti dobro
koristila radu i šumara i agronoma, odnosno
dopriniela njihovoj najužoj suradnji. Posebice
ova povezanost kod nas očituje se u načinu
našeg stočarstva, koji je velikim, najvećim
dielom upućen na šumu bilo izhranom
(paša, brst) bilo sakupljanjem listinca u svrhe
nastora stoke. No mi imademo 1 područje
krša, na kojem je ta povezanost još značajnija,
jer je to područje, koje promatramo u cjelini
predstavlja absolutno´ šumsko zemljište, ali, u
kojem se kod pojedinačnog promatranja poput
mozaika izmjenjuju površine, na kojima
je moguće poljodjelsko gospodarenje s površinama,
na kojima je moguć uzgoj jedino šume
i to sa svrhom, koliko za proizvodnju drveta
toliko (gdje kad i prvenstveno) i /adi zaštitnog
i poboljšanog djelovanja šume na susjedna
poljodjelska zemljišta i usjeve. Dakle ni
poljodjelskog rada nema bez šumara,
pa stoga zemaljsko gos podarsko
povjerenstvo u svom članstvu
pored navedenih stručnjaka treb a imat i
iiumare, i jer je ono´ bez njih krnje i ne bi
moglo u cielosti udovoljavati svojoj zadaći.


Br. 2.: Potreba nadzora nad prometom krmiva
(Dr. I. šmaljcelj) — Primjetbe k nacrtu
zakonske odredbe (F.) — Pitanje nastavnika
gospodarskih škola (Ing. M. Felja) —
Suzbijanje bolesti i štetočinja bilja i obće gospodarsko
prosvećivanje (Ing. J. Kovačević)
Uzgoj bilja i proizvodnja bilja u Njemačkoj
(izvadak iz predavanja, kojeg je Dr Nicolai sen
održao krajem prošle godine u Zagrebu).
Izbor sprežnog pluga (Dr. E. Bosanac) a u
gospodarskim viestima među inim P. iznosi


nacrte »prehranffenih konferencija«, koje su
održane u Atlantic Cityu i Hot Springsu o
dva poslieratna problema i to o proizvodnji
poljodjelskih dobara, te o klauzuli najvećeg
povlaštenja.


71