DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 29 <-- 29 --> PDF |
lo male koristi, a mogle bi se smišljenom poboljšbom privesti kulturi i proizvodnji. U našoj državi ima oko 500.000 ha poplavnih površina u nizinama rieka i krškom području (Polja, Blata), zatim ima suvišnih pašnjaka zemlj. zajednica, držav. i obćinskih pašnjaka, od kojih bi se jedan dio — oko 200.000 ha — mogao bez ikakve štete za naše stočarstvo kultivirati; ima još oko 300.000 ha šuma u nizinskim krajevima, koje se mogu prebaciti na šumsko tlo, — (istaknuto po ur. š. 1.) u krš — jer je to potreba ne samo agrarne (prehranbene), nego i šumarske politike.« Pisac računa, dakle s nekoliko stotina hiljada hektara navodno relativnog šumskog tla, odnosno sa svim šumama, koje se nalaze u ravnicama, a o mogućnostima, odnosno svrsishodnosti krčenja svih tih šuma rieč je na drugom mjestu u Hrvatskom šumarskom listu (u članku »Hrvatska agrarna politika i šuma na str. 47 ovog broja). Nacrt Zakonske odredbe o promicanju gospodarstva i uređenju gospodarske službe tiskan je sa svrhom, »da bi se javnost upoznala s pogledima gospodarstva stručnjaka na pitanje zakonskog uređenja promicanja gospodarstva i uređenja gospodarske službe i da bi se omogućila eventualna diskusija, da bi tako nacrt, što bolje poslužio, kad se u podesno vrieme pristupi rješavaju ovog važnog pitanja«. Ovaj nacrt uređenja gospodarske službe predviđa proved bu većinu gospodarskih mjera »putem stručnih gospodarskih oblasti i ustanova. Ostale mjere, koje će izvršavati preko obćih upravnih oblasti, izvršivat će putem ovih uz suradnju stručnih gospodarskih oblasti. Stručne gospodarske oblasti jesu: 1. gospodarska ravnateljstva, ?. gospodarske uprave, 3. kotarski gospodarski (agronomski) uredi, 4. obćinski i gradski gospodarski uredi. Spomenute stručne gospodarske oblasti su samostalne i stoje pod izravnim nadzorom glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo ministarstva seljačkog gospodar, i prehrane« (§ 5.). Kao savjetodavno tielo predviđa ova zakonska odredba (u § 16.) pri ministarstvu seljačkog gospodarstva i prehrane u glavnom ravnateljstvu ´ za poljodjelstvo osnivanje »z emaljskog gospodarskog vieća sa sjedištem u Zagrebu. Ovo vieće sastoji se od redovitih članova iz redova gospodarskih, živino- liečničkih, zemljištno-pravnih i kulturno tehničkih stručnjaka, te naprednih gospodara. « Zdrava je pojava, da se osnove ovako zamašnih zakonskih odredaba objavljuju radi mogućnosti svestranog proučavanja i suradnje eventualno i onih osoba, koje po svom zvanju mogu pružiti pomoć, ali po svom položaju nisu u mogućnosti da neposredno sudjeljuju na izrada pojedinih zakonskih propisa. Često će vrlo dobro poslužiti i pojedina na oko mala opazka i sugestija, jer je dana na osnovu izkustva i opažanja, dakle dao ju je život. U okviru ovog prikaza upozorit ćemo samo na dvie stvari: prvo je sam naziv ili točnije dio naziva »gospodarstvo«, a drugo je opazka na sastav zemaljskog gospodarskog vieća. Hrvatska stručna terminologija slabo je razrađena, pa se jedna te ista rieč upotrebljava za više pojmova i opet za jedan te isti pojam ima više termina. Tako je i s rječju »gospodarstvo «, koja se upotrebljava kao oznaka ljudske djelatnosti na području proizvodnje, prometa i razpodjele dobara potrebnih za čovječji život, a koja se upotrebljava i kao oznaka samo ze jedan dio gospodarstva t. j . poljodjelsku proizvodnju (u koju uključujemo svu proizvodnju, koja se temelji na obradbi zemljišta t. j . ne samo ratarstvo, nego i stočarstvo, voćarstvo, vrtlarstvo, vinogradarstva). Smatramo, da se rieč »gospodarstvo « u svim svojim oblicima upotrebljava samo kao oznaka cjelokupne priradne djelatno( narodno gospodarstvo), a za pojedine dielove ove djelatnosti samo uz pridjevnu oznaku, na koji se dio priradne djelatnosti odnosi (na pr. šumsko gospodarstvo, seljačko gospodarstvo, stočarsko i t. d.). Rieč »gospodarstvo« kao oznaku za poljodjelstvo u napried istaknutom pojmu rieči, ne bi se trebalo upotrebljavati, jer je i poljodjelstvo samo dio narodnog gospodarstva i svi oni, koji rade na poljodjelstvu ne vrše funkcije u narodnom gospodarstvu kao cjeline, nego samo u jednu dielu tog gospodarstva t. j . u poljodjelstvu. Prema tome u izloženom nacrtu treba se i sam naslov mienjati tako, da će se po njemu neposredno vidjeti, da se radi o poljodjelstvu, a ne o cjelokupnom gospodarstvu. Dosljedno tome mienjat će se i svi ostali nazivi u samoj zakonskoj odredbi, kao gospodarska ravnateljstva, gospodarske uprave, gospodarsko vieće i t. đ. Seljačko gospodarstvo ne čine samo obradivo njegovo zemljište i stoka, nego je sastavni dio tog gospodarstva i šuma. Na žalost, do danas nije još isticana organsk a poveza n o s| t s e li j a č k o g gospodarstva i šume , iako bi sviest o toj povezanosti dobro koristila radu i šumara i agronoma, odnosno dopriniela njihovoj najužoj suradnji. Posebice ova povezanost kod nas očituje se u načinu našeg stočarstva, koji je velikim, najvećim dielom upućen na šumu bilo izhranom (paša, brst) bilo sakupljanjem listinca u svrhe nastora stoke. No mi imademo 1 područje krša, na kojem je ta povezanost još značajnija, jer je to područje, koje promatramo u cjelini predstavlja absolutno´ šumsko zemljište, ali, u kojem se kod pojedinačnog promatranja poput mozaika izmjenjuju površine, na kojima je moguće poljodjelsko gospodarenje s površinama, na kojima je moguć uzgoj jedino šume i to sa svrhom, koliko za proizvodnju drveta toliko (gdje kad i prvenstveno) i /adi zaštitnog i poboljšanog djelovanja šume na susjedna poljodjelska zemljišta i usjeve. Dakle ni poljodjelskog rada nema bez šumara, pa stoga zemaljsko gos podarsko povjerenstvo u svom članstvu pored navedenih stručnjaka treb a imat i iiumare, i jer je ono´ bez njih krnje i ne bi moglo u cielosti udovoljavati svojoj zadaći. Br. 2.: Potreba nadzora nad prometom krmiva (Dr. I. šmaljcelj) — Primjetbe k nacrtu zakonske odredbe (F.) — Pitanje nastavnika gospodarskih škola (Ing. M. Felja) — Suzbijanje bolesti i štetočinja bilja i obće gospodarsko prosvećivanje (Ing. J. Kovačević) Uzgoj bilja i proizvodnja bilja u Njemačkoj (izvadak iz predavanja, kojeg je Dr Nicolai sen održao krajem prošle godine u Zagrebu). Izbor sprežnog pluga (Dr. E. Bosanac) a u gospodarskim viestima među inim P. iznosi nacrte »prehranffenih konferencija«, koje su održane u Atlantic Cityu i Hot Springsu o dva poslieratna problema i to o proizvodnji poljodjelskih dobara, te o klauzuli najvećeg povlaštenja. 71 |