DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 28 <-- 28 --> PDF |
fach (F. Schwertfeger) — Beitrag zur Frage eeder zulässigen Stärke von Durchforstung und ddPflegehieb: aus der Arbeitsgemeinschaft für rrKiefern-Dauerwald-Wirtschaft (Dr Weck) —- Bemerkenswerte Pilzkrankheiten der WaldIbäume Mitteldeutschlands (Prof. Dr W. Bavendamm) — Verordnung über die Verwalltung von Reichsgauwaldungen. — Gewährung ggvon Geldprämien für übernormale Holzabfuhrleistungen (tokom ove radne sezone za izvoz zzdrveta iz šuma predviđene su posebne premije eei to: seljaku — prevozniku nagrada pripada,i, ako je prevoz premašio količinu po konju od dd50 prmet, po volu 40 prmet, a po vučnom strojuli300 prmet; prevoznici, koji se stalno bave eeovim prevozom (obrtimice) pripada pravo na aanagradu kod najmanjeg prevoza, koji je za pet ttputa veći od seljačkog prevoza. Premija se izplaćuje u gotovu 10—45% izvozne ciene, zatimlu vidu posebnih dodjelbi zobi i siena, kao i posebne količine ogrievnog drveta). — Br. 9|10. ». Die kanadische Pappel im Gräflich von Prey singschen Forstrevier Moor (E. von Scelling i ii E. Rohnieder). — Gegenwärtige Aufgabenides Privatforstwirtschaftsführers (izvadak iz z predavanja H. Karigla). — Br. 11.12.: Erste.Anordnung über die Durchführung der Gerbrindenaufbringung. — Die Verjüngung der r Kiefer im Lichtwuchsbetrieb (Stock). -Etwas.vom Vogelschutz (Graf v. d. Recke — prikaz. o vriednosti zaštitnih kućica za ptice nai 25.000 ha velikom šumskom posjedu Muskauiu godinama 1940.—1942.). Erdeszeti lapok br. 1. 1944. Polyäni TuszoniJänoe dr. — K pitanju smolarenja (Dr. N. Pal- lay). — šumarski i lovni odnosi na planinskimipašnjacima (J. Thiringer). Internationaler Holzmarkt 1944. god. (veći iičlanci) br. 1./2.: Die Holzverbinder des Hochwertigen Holzbaues aus Brettern und Bohleni(Dr. Ing. F. Geiger). Br. 3.: Hygienische Gesichtspunkte zum Wohnungsbau in Holz (Dr W. von Gonzenbach). — Künstliche Holztrocknung (Ing. Huterhatck). — Die Aufbereitung von Generatorholz (F. Rüb). — Die Holzverbindung des Hochwertigen Holzbaues ausiBrettern und Bohlen (Dr. F. Geiger). — Br. 4/5.: Der Rotkern des Buchenholzes (Dr Ing. E. Mörath). — Neuzeitliche Zinkenfräsmaschinen (F. Rüb). — Br. 6.: Ovaj broj donosiiprikazan sastanka Europskog povjerenstva zaidrvo, koji je održan u Bukureštu u vremenuiod 29. XI. do 3. XII. 1943. sa svim održanim predavanjima i izvještajima. Les 1944. god. br. 1.: O prićinach hynuti jedle v minulosti a dnešku (V. Barchanek — nastavlja se u br. 2. i 4.) — Stručne poznämkyku prostorove vnitfni uprave (V. Riha) — Motorisace v lesnim hospodafstvi (K. Kozlansky). — Br. 2.: Školovat — neškolovat (J. Penčik — prikaz vriednosti školovanja biljaka) — Br. 3.: Zkušenosti s bukovymi sazenicemi z naletu (L. Videäk), Les a drevo god. 1944. br. 1./2.: Vstup do noveho roku na poli lesneho a drevärskeho hospodärstva (Ing. V. Kosljar) — Ustalenie podielov v spločnom lesnom mojetku byvalich urbarbikov (Dr L. Mačko) — Br. 3./4.: Kličivost a kličiva energia semena smreku obecneho (Ing. L. Lehocky). — Br. 5.—6.: Hospodarsky učel drevin pestovanych na pustych plochach (Ing. A. Moric) — Niekol ko poznamok k publikacii prof. Ing. S. Križku »Drevna tvorba« (6. nastavak) — Br. 7.—8.: O tvoreni lesnickeho näzvoslovia (Ing. D. Kepšta) — Prenäjom polovneho präva na urbärskom majetku (Dr L. Mačko) — Niekol´ki poznämok k publikacii prof. Ing. S. Križku »Drevna tvorba « (nastavak). Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen (Organ des Schweizerischen Forstvereins, Re daktion prof. Dr H. Knuchel, Zürich), Br. 1. — 1944.: Zur Schädigung der Weisstanne durch Trieb und Rindenläuse (O Schneider-Oreli), Ueber einige Grundlagen der Fluss-und Wild bachverbauung (Dr Ing. R. Müller). Oba ova sastavka zapravo su predavanja održana u okviru »večeri predavanja i razprave« kod šu marskog odjela Savezne visoke tehničke škole u Zürichu. — Das Waldsamenjahr 1942. (H. Oberli)—Posljednji prikaz;, o sakupljanj u sjemen a 1942. godine zanimiv je, jer donosi više podataka, koji mogu poslužiti za orientaciju o produkciji sjemena smreke i bukye. Pisac je podatke sakupio neposredno u šumama kantona St. Gallen i Appenzell, a urod iste godine može se označiti kao vrlo dobar. Najprije su podatci od urodu šišarika smreke . Urod se u izpitivanim sastojinama (nadmorske visine 975 met., prosječne starosti 92 god., prosječnog prsnog promjera 42 prosječni broj stabala po ha 285, a masa 200 m:i uz relativne odnose pojedinih debljinskih razreda po broju stabala 48%: 34»/o: 15»/0: 3»/o, a jSo masi 17»/„: 34«/.: 32 200 do 1000), odnosno po 1 ha 1110 kg. To bi odgovaralo masi drveta od 2 m3 po ha. Urod smrekovog sjemena kretalo se između 15 i 20 kg. Urod bukvice cea 100 godišnjih sastojina, prsnog promjera 20 do 60 cm, a prosječne drvne mase po ha 270 ms iznosio je u prosjeku 450 kg po ha, što odgovara količini od 100 lit. ulja. Maksimalan učin kod sabiranja bukvice iznosi jedan kg po radnom satu. Br. 2.: Neuere Gesichtspunkte der schweizerischen Forstpolitik (E. Hess) — Glavne misli ovog, na sastanku kantonalni ravnatelja šuma, održanog predavanja dne 22. studenoga 1943. god. donosimo na drugom mjestu) — Vom laufenden Zuwachs (H. Bührer — podaci o masama, prirastu i debljinskim razredima u korporativnoj šumi Oberägeri, tekući prirast i postotak ovog prirasta od prirasta od 1891. do 1939. god. u šumi von Couvet). ta) Ostali Gospodarski glasnik br. 1.: Hrvatska agrarna politika (Ing. A. Makar) — Potreba osnivanja Zavoda za proučavanje seljačkog gospodarstva (Dr Ing. J. Petričević) — "Upotreba strojeva u seljačkim gospodarstvima (Ing. E. Bosanac) — Nacrt zakonske odredbe o promicanju gospodarstva i uređenju gospodarske službe — O rentabilitetnom računu stroja (Ing. E. Bosanac kao saobćenje Poljodjelske-strojarske škole u Vinkovcima). Kao stožerne stupove hrvatske agrarne politike Ing. A. Makar označuje: 1. novi seljački zakonik zasnovan na nasljednom redu; 2. poboljšba zemljišta i povećanje sitnih posjeda; 3. bitka za proizvodnju. O Povećanju sitnih posjeda pisac kaže: »Od velikih posjeda ne može se dobiti obradive zemlje, jer je takvih posjeda u državi malo, ali mi imamo drugih izvora, iz kojih bi mogli namaknuti zemlje, da povećamo bar donekle najsitnije posjede. To su površine zemljišta, koje sada bezkoristno leže ili donose vr 70 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 29 <-- 29 --> PDF |
lo male koristi, a mogle bi se smišljenom poboljšbom privesti kulturi i proizvodnji. U našoj državi ima oko 500.000 ha poplavnih površina u nizinama rieka i krškom području (Polja, Blata), zatim ima suvišnih pašnjaka zemlj. zajednica, držav. i obćinskih pašnjaka, od kojih bi se jedan dio — oko 200.000 ha — mogao bez ikakve štete za naše stočarstvo kultivirati; ima još oko 300.000 ha šuma u nizinskim krajevima, koje se mogu prebaciti na šumsko tlo, — (istaknuto po ur. š. 1.) u krš — jer je to potreba ne samo agrarne (prehranbene), nego i šumarske politike.« Pisac računa, dakle s nekoliko stotina hiljada hektara navodno relativnog šumskog tla, odnosno sa svim šumama, koje se nalaze u ravnicama, a o mogućnostima, odnosno svrsishodnosti krčenja svih tih šuma rieč je na drugom mjestu u Hrvatskom šumarskom listu (u članku »Hrvatska agrarna politika i šuma na str. 47 ovog broja). Nacrt Zakonske odredbe o promicanju gospodarstva i uređenju gospodarske službe tiskan je sa svrhom, »da bi se javnost upoznala s pogledima gospodarstva stručnjaka na pitanje zakonskog uređenja promicanja gospodarstva i uređenja gospodarske službe i da bi se omogućila eventualna diskusija, da bi tako nacrt, što bolje poslužio, kad se u podesno vrieme pristupi rješavaju ovog važnog pitanja«. Ovaj nacrt uređenja gospodarske službe predviđa proved bu većinu gospodarskih mjera »putem stručnih gospodarskih oblasti i ustanova. Ostale mjere, koje će izvršavati preko obćih upravnih oblasti, izvršivat će putem ovih uz suradnju stručnih gospodarskih oblasti. Stručne gospodarske oblasti jesu: 1. gospodarska ravnateljstva, ?. gospodarske uprave, 3. kotarski gospodarski (agronomski) uredi, 4. obćinski i gradski gospodarski uredi. Spomenute stručne gospodarske oblasti su samostalne i stoje pod izravnim nadzorom glavnog ravnateljstva za poljodjelstvo ministarstva seljačkog gospodar, i prehrane« (§ 5.). Kao savjetodavno tielo predviđa ova zakonska odredba (u § 16.) pri ministarstvu seljačkog gospodarstva i prehrane u glavnom ravnateljstvu ´ za poljodjelstvo osnivanje »z emaljskog gospodarskog vieća sa sjedištem u Zagrebu. Ovo vieće sastoji se od redovitih članova iz redova gospodarskih, živino- liečničkih, zemljištno-pravnih i kulturno tehničkih stručnjaka, te naprednih gospodara. « Zdrava je pojava, da se osnove ovako zamašnih zakonskih odredaba objavljuju radi mogućnosti svestranog proučavanja i suradnje eventualno i onih osoba, koje po svom zvanju mogu pružiti pomoć, ali po svom položaju nisu u mogućnosti da neposredno sudjeljuju na izrada pojedinih zakonskih propisa. Često će vrlo dobro poslužiti i pojedina na oko mala opazka i sugestija, jer je dana na osnovu izkustva i opažanja, dakle dao ju je život. U okviru ovog prikaza upozorit ćemo samo na dvie stvari: prvo je sam naziv ili točnije dio naziva »gospodarstvo«, a drugo je opazka na sastav zemaljskog gospodarskog vieća. Hrvatska stručna terminologija slabo je razrađena, pa se jedna te ista rieč upotrebljava za više pojmova i opet za jedan te isti pojam ima više termina. Tako je i s rječju »gospodarstvo «, koja se upotrebljava kao oznaka ljudske djelatnosti na području proizvodnje, prometa i razpodjele dobara potrebnih za čovječji život, a koja se upotrebljava i kao oznaka samo ze jedan dio gospodarstva t. j . poljodjelsku proizvodnju (u koju uključujemo svu proizvodnju, koja se temelji na obradbi zemljišta t. j . ne samo ratarstvo, nego i stočarstvo, voćarstvo, vrtlarstvo, vinogradarstva). Smatramo, da se rieč »gospodarstvo « u svim svojim oblicima upotrebljava samo kao oznaka cjelokupne priradne djelatno( narodno gospodarstvo), a za pojedine dielove ove djelatnosti samo uz pridjevnu oznaku, na koji se dio priradne djelatnosti odnosi (na pr. šumsko gospodarstvo, seljačko gospodarstvo, stočarsko i t. d.). Rieč »gospodarstvo« kao oznaku za poljodjelstvo u napried istaknutom pojmu rieči, ne bi se trebalo upotrebljavati, jer je i poljodjelstvo samo dio narodnog gospodarstva i svi oni, koji rade na poljodjelstvu ne vrše funkcije u narodnom gospodarstvu kao cjeline, nego samo u jednu dielu tog gospodarstva t. j . u poljodjelstvu. Prema tome u izloženom nacrtu treba se i sam naslov mienjati tako, da će se po njemu neposredno vidjeti, da se radi o poljodjelstvu, a ne o cjelokupnom gospodarstvu. Dosljedno tome mienjat će se i svi ostali nazivi u samoj zakonskoj odredbi, kao gospodarska ravnateljstva, gospodarske uprave, gospodarsko vieće i t. đ. Seljačko gospodarstvo ne čine samo obradivo njegovo zemljište i stoka, nego je sastavni dio tog gospodarstva i šuma. Na žalost, do danas nije još isticana organsk a poveza n o s| t s e li j a č k o g gospodarstva i šume , iako bi sviest o toj povezanosti dobro koristila radu i šumara i agronoma, odnosno dopriniela njihovoj najužoj suradnji. Posebice ova povezanost kod nas očituje se u načinu našeg stočarstva, koji je velikim, najvećim dielom upućen na šumu bilo izhranom (paša, brst) bilo sakupljanjem listinca u svrhe nastora stoke. No mi imademo 1 područje krša, na kojem je ta povezanost još značajnija, jer je to područje, koje promatramo u cjelini predstavlja absolutno´ šumsko zemljište, ali, u kojem se kod pojedinačnog promatranja poput mozaika izmjenjuju površine, na kojima je moguće poljodjelsko gospodarenje s površinama, na kojima je moguć uzgoj jedino šume i to sa svrhom, koliko za proizvodnju drveta toliko (gdje kad i prvenstveno) i /adi zaštitnog i poboljšanog djelovanja šume na susjedna poljodjelska zemljišta i usjeve. Dakle ni poljodjelskog rada nema bez šumara, pa stoga zemaljsko gos podarsko povjerenstvo u svom članstvu pored navedenih stručnjaka treb a imat i iiumare, i jer je ono´ bez njih krnje i ne bi moglo u cielosti udovoljavati svojoj zadaći. Br. 2.: Potreba nadzora nad prometom krmiva (Dr. I. šmaljcelj) — Primjetbe k nacrtu zakonske odredbe (F.) — Pitanje nastavnika gospodarskih škola (Ing. M. Felja) — Suzbijanje bolesti i štetočinja bilja i obće gospodarsko prosvećivanje (Ing. J. Kovačević) Uzgoj bilja i proizvodnja bilja u Njemačkoj (izvadak iz predavanja, kojeg je Dr Nicolai sen održao krajem prošle godine u Zagrebu). Izbor sprežnog pluga (Dr. E. Bosanac) a u gospodarskim viestima među inim P. iznosi nacrte »prehranffenih konferencija«, koje su održane u Atlantic Cityu i Hot Springsu o dva poslieratna problema i to o proizvodnji poljodjelskih dobara, te o klauzuli najvećeg povlaštenja. 71 |