DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 27 <-- 27 --> PDF |
metodične politike pošumljivanja manjkalo je i još manjka ne samo potrebna radna snaga, nego i potrebna tegleća stoka i mehanička podvozna sredstva. Prosječni Francuz po svojoj naravi nije sklon sječi šuma i krčenju, baš kao ni radu u rudnicima. Primirje je oduzelo zemlji polovinu njenih šumskih radnika Preko 20.00 francuzkih šumskih radnika nalazi se još uviek u zarobljeničtvu, a preko 45.000 inozemaca, u prvom redu Španjolaca i Poljaka, napustilo je Francuzku i povratilo se u domovinu ili su prešli u njemačku industriju. Zakonom od siečnja 1942. spriečena je liberalna politika, koja je prije rata svakom posebničkom posjedniku šume bez obzira bio on seljak ili vlastelin, davalo pravo da u svojojšumi po miloj volji radi. Međutim još uviek manjka preko 200.000 radnika, da se proizvodnja drva održi na stanju od 36 milijuna prostornih metara da se tako podmiri najnužnija potreba na gorivom drvu i drvenom ugljenu, rudničkom drvu, drvu za papir, za štavila i u prvom redu za željezničke pragove, za brzojavne stupove i za ostali građevni material. Francuzka industrija za predradbu drva potrošila je 1939. godine oko 40 milijuna prostornih metara drva. Sve financijalne metode subvencioniranja (50 posto dodataka za pošumljivanje nepošumljenog tla i 40 posto za poboljšanje već pošumljenog tla, dobave sjemenja i mladica i t. d.), koje su omogućene mjerama ministarstva poljodjelstva, mogu naravski donieti praktične uspjehe tek "za 25 ili 50, a čak i za 100 godina nakon pomlađivanja i pošumljivanja dotičnih površina. Međutim se je zakonom dopuštena sječa morala povisiti za 50 posto. Kako međutim ni u prošlosti nikad nije bilo dovoljno podvoznih sredstava, a kako je i ugradnja drvnih generatora u rekviriranim teretnim samovozima na benzin zbog pomanjkanja željeza i čelika morala biti ograničena, bile su francuzke pilane u posljednje tri godine zaposlene do najviše 50 posto njihovog proizvodnog kapaciteta. Namještanje mladih ljudi iz »Chantier de Jeunesse« za sječu i rezanje drva donosi neku sporadičnu pomoć u pomanjkanju radnika, ali uz prilično slabu prehranu nije moguće iz nevještih pomoćnih snaga od danas na sutra učiniti težke radnike. Razumije se, da francuzke šume ne mogu udovoljiti ogromnim zahtjevima, koji se na njih stavljaju zbogpojačane upotrebe drva na svim područjima industrije i prometa, pa je zato francuzka drvna industrija prekinula sa svojim starim metodama i pošla novim putevima. Sada se mjesto čelika i željeza kod dubokih i visokih gradnja upotrebljavaju drvene grede i nosioci. Kako se mjesto kožnatih podplata u industriji cipela upotrebljavaju drveni podplati, to je sa- Književnost PREGLED Kako bi svi čitaoci Hrvatskog šumarskoglista bili obaviešteni o sadržaju raznih časopisa u koliko obrađuju šumarstvo ili predmete u vezi sa šumskim gospodarstvom, donosit ćemo mo 1942. godine u tu svrhu upotrebljeno preko 100.000 tona bukovog, orahovog, platanskogjablanovog drveta. Mjesto inozemnog drva za proizvodnju štavila potrošilo se je 80.000 tona hrastove kore i 40.000 tona domaćeg kestenovog drveta. Inozemno celulozno drvo se sve više nadomještava s domaćim drvom, odnosno s drvnim odpacima. Mjesto da se kutije za krugovalne strojeve, pepeljare i predmeti umjetnog obrta priugotavljaju iz umjetnih plastičnih masa, one se u malim i srednjim obrtnim radionicama tokare iz drva. Strogom organizacij|om (proizvodnje li strogom razpodjelbom se je postiglo, da zalihe celuloznogdrva sada dostaju za nekih 7 mjeseci. Probitci francuzkih rudnika ugljena zahtjevali su, da se urede znatne pričuve jamskog drveta, koje su dovoljne da u za život, važnim ugljenicima sjeverne i srednje Francuzke ne nastupi ograničenje posla. Međutim još uviek postoji izraziti manjak u brzojavnim stupovima, od kojih je poštanska uprava prije rata godišnje trošila oko 730.000 komada. Zbog jakih zima 1939.-40. i 1940.-41. izazvane velike štete u šumama nisu se do danas mogle ukloniti. Francuzke željeznice morale su se također odreći obnove željezničkih pragova i zadovoljiti se samo sa izmjenom najtrošnijih, a to je naravski dovelo do smanjivanja brzine vlakova, što je prouzrokovalo pogoršanje i onako težkog prometnog stanja željeznice također ne mogu dobiti dovoljno hrastovih i jelovih dasaka, koje se upotrebljavaju za podove i stiene vagona. Tog se je tvoriva godišnje prosječno trošilo oko 800.000 kubnih metara. Razumije se samo po sebi, da od tog pomanjkanja drva trpi i francuzka ribarska flotila, koja je za svojih 10.000 jedinica trošila godišnje 80.000 prostornih metara drva. Drvo se u prvom redu daje za sanduke i omote za živežne namirnice. Pomanjkanje ogrjevnog drva osjeća se tim više, što je dobava ugljena zbog pomanjkanja vagona i sabotaže u rudnicima zapela. Ciene su dosta visoke pa ih financijalno slabiji potrošači ne mogu plaćati. Za pogon vozila od kojih je 70.000 uređeno na generatore na drvni ugljen i 30.000 na generatore na drvni plin treba 1.2 milijuna tona pogonskog tvoriva, koje se dobiva od drva. Ta je količina prošle godine mogla samo djelomice biti dobavljena. Ipak je francuzko drvno gospodarstvo u posljednje četiri godine umjelo iz materijalne nužde napraviti proizvodnu krjepost. Sada nakon uklanjanja svih nesuglasica među probitcima posebničkih i javnih šumoposjednika, ne stoji više ništa na putu zdravoj narodnojšumskoj politici. »Gospodarstvo« od 13. II. 1944. ČASOPISA ; ;; redovito naslove ovakvih radova ili članaka u onim publikacijama, koje prima Hrvatsko šumarsko družtvo, odnosno uredničtvo šumarskog lista. a) šumarski Der Deutsche Forstwirt (Offizieles Forstblatt des Reichsnährstandes) br. 1/2.: Grundsätze und Richtlienien für den -Anbau der Weymouthskiefer (Dr Wappes). — Aushaltung und Preise des Rotbuchenstammholzes. — Amtliche Bekanntmachung (u svakom broju). — Br. 3/4.: Forstschutz bezw. Forstpathologie als forstwissenschaftliche Disziplin (F. Schwerdtfeger). — Br. 5/6.: Forstpathologie bzw. Forstschutz als Forschungs-und Lehr69 |