DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 26 <-- 26 --> PDF |
»Za vrieme rata stečena izkustva sile nas kako na razmišljanje o svim šumarskim pitanjima švicarske tako i na iztrazivanje, što se mora nakon rata učiniti, da se osigura razvitak šume u budućnosti. Ovi poslieratnl problemi ne odnose se samo na pitanje prođe drveta, nego prije svega na postupak sa šumama, kako bi se velikim zahvatima prouzročene štete popravile.« »U skupu problema možemo razlikovati tri skupine: jedna narodno-gospođarske prirode s pitanjem, koje će površine šuma u budućnosti švicarskoj zauzimati; druga skupina čine pitanja više tehničke naravi t. j . kako će se morati sa šumama gospodariti; dok u treću skupinu spadaju pitanja, na osnovu kojih se zakonskih oslonaca potrebne mjere mogu provesti «. U ovom predavanju Dr Hess obradio je prvi problem t. j. izpitao, koje površine u budućnosti moraju u švicarskoj ostat i šumi. Za ocjenu ovog pitanja značajna je 1902. godina, kada je stavljanje svih šuma pod zakon nestalo prastarog razlikovanja zaštitnih 1 nezaštitnih šuma. »Danas je sveobće poznato«, veli predavač, »da sve šume, i one izvan alpskog područja imaju i zaštitni značaj. Pored utjecaja na bujice, koji nitko ne osporava, moramo se sjetiti njezinog utjecaja kao vjetrobrana, u stvaranju lavina, sprečavanju odtoka i izušavanja, zaštite područja vrela, doprinašanju stvaranje rose i t. d. Današnje pokoljenje izgubilo sviest o utjecaju šume na klimu, jer je kod svih na prvo mjesto stupio prihod šuma.» «Prosuđujemo li šumu, kako se to nažalost često događa i upravo u posljednje vrieme među poljodjelskim krugovima govori o mogućnosti krčenja, samo sa stajališta prihoda, tada šumarstvo loše stoji. Mali prihodi šuma međutim ne smiju biti mjerodavni kod prosuđivanja pitanja, da li na jednom zemljištu treba ostati šuma ili se ima izkrčiti za poljodjelsko zemljište. Ako se uzima za dokaz veći prihodi poljodjelskog zemljišta nego šume, tada istim načinom dolazimo do zaključka, da moraju ostati samo poduzeća, jer ona nose najveću dividendu. Prema tome poljodjelstvo trebalo bi -ustupiti mjesto veleobrtu.« Kao jedna od glavnih zadaća budućeg švicarskog šumarstva označuje Dr Hess potrebu uže saradnje s poljodjelstvo m nego li je to do sada bilo. Iza ove konstatacije donosi nekoliko primjera o potrebi ove suradnje. Dalje govori, da se ova suradnja ima izvršiti na osnovu izrađene osnove, o čijoj se potrebi govorilo već nakon prošlog svjetskog rata. U okviru ove osnove ima se obuhvatiti i podjela između šumskog i poljodjelskog zemljišta, Pri tom navodi izreku »jednog nacionalnog ekonoma iz podkraj prošlog stoljeća«, koji je rekao: »Kultura jedne zemlje započinje s obaranjem prvog stabla, a prestaje sa sječom posljednjeg«. »Time je htio reći,« nastavlja Dr Hess, »da je svakoj zemlji potrebna izvjestna površina šuma, kako bi se očuvali prirodni proizvodni činioci«. Pre- FRANCUZKO DRVARSTVO davač je mišljenja, da bi podjela z e mljišta u švicarskoj imala ovako izgledati: Njive i livade 30%, pašnjaci 25u/o, šume 25"/o, neproduktivno 20"/o- Kako se vidi, predavač smatra potrebnim i mogućim povisiti današnju površinu poljodjelskog i pašnjačkog zemljišta za 2»/o, te šume isto za 2U/U, a, sve na račun neizkorišćenog i neplodnog zemljišta. Na koji se način i na kojim površinama misli povećati površina šuma? »kod tog ne smije se računati samo sa 12.000 ha Izkrčenih šuma, nego je potrebno pošumitt 80.000 do 100.000 ha u području planina. Time bi se postotak šumovitosti povećao za 2% i iznašao bi, računato spram proizvodnog zemljišta, 33,3°/o. Glavno povećanje šuma moglo bi se izvršiti pošumljavanjem odvodnjenih močvarnih i ritskih terena, dakle zemljišta, koje se ne oduzima poljodjelstvu. Ovo povećanje šumske površine moći će se izvršiti pretežno u sjevernim švicarskim kantonima, jer se na visoravni i u Jurima jedva i može računati s kojim hektarom. Za izvršenje ovog pošumljavanja autor predviđa rad od više desetljeća. Daljna vrlo važna suradnja između poljodjelstva i šumarstva mora se sprovesti kod razlučivanja šume i pašnjaka u planinama. Paša u švicarskim šumama danas je ograničena na vrlo male površine, ali sudar šume i pašnjaka nastaje na gornjoj granici šuma t. j . na granici šume i planinskog pašnjaka. Dalnje područje suradnje poljodjelstva i šumarstva nalazi se u izgradnji puteva, koji se mogu izvoditi na način, kojim će se zadovoljiti i potrebe poljodjelstva i potrebe šumarstva. Nakon što je predavač naveo rad oko uređivanja bujica koji se mora izvršiti »po dalekovidnim osnovama suradnjom šumarskih, kulturnih i građevinskih inžinjera«, svoje predavanje završio je rezimeom, da se »za buduće razprostranjenje šuma u švicarskoj i za suradnju šumarstva s poljodjelstvom mogu postaviti ova načela: i. mjesto izkrčenih zemljišta, koja se nakon izteka ugovora ne će ponovo pošumiti, moći će se u Alpama pošumiti neproizvodne površine; 2. treba nastojati, da se postotak šumovitosti švicarske novim pošumljavanjima u planinama povisi na najmanje 25%, a dosadašnja uspješna pošumljavanja u bujičnim područjima treba ne samo nastaviti, nego i snažno poduprieti; 3. površine za pošumljavanje treba odrediti u zajednici s poljodjelskim predstavnicima poljodjelstva; 4. treba živo pristupiti razgraničenju šuma i pašnjaka; 5. u Izgradnji šumskih i gospodarskih puteva treba uvažiti potrebe i šumarstva i poljodjelstva; 6. kod uređivanja bujica treba pored gradnja na donjim tokovima vodotoka urediti i pašnjačke i šumske odnose u nakupnim bujičnim područjima. Ing. P. NA POČETKU 1944. GODINE. Odkada je »Comite d´Organisation des Industries du Bois« u okviru industrijskog planskog gospodarstva započeo sa svojim radom, nastale su u francuzkom drvnom gospodarstvu, u prvom redu u proizvodnju, neke stano vite promjene, koje je dobro zabilježiti. Francuzka drvna proizvodnja je stalno posljednjih godina padala zbog nejedinstvene i manjkave šumske politike i zbog pretežno posebničkog izkorišćivanja šumskih sastojina. Za provedbu 68 |