DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 24 <-- 24 --> PDF |
PREGLED VODSTVO HRVATSKOG ŠUMARSTVA Nakon Naredbe o unutarnjem uređenju Ministarstva šumarstva i rudarstva izvršeno je i postavljanje pročelnika odjela, pa se hrvatsko šumarstvo nalazi ovim vodstvom: Ministar šumarstva i rudarstva: Prof. Dr Ing. Josip BALEN Državni tajnik: Ing. Milan ROSANDIĆ Pročelnik obćeg odjela: Pročelnik odjela za uzgoj i uređivanje šuma: Ing. Juraj PETRAK Ing. Mihovil MARKIC Pročelnik gospodarskog odjela: Pročelnik odjela za promicanje šumarstva: Ing. Ivo RUKAVINA Ing. Ante ABRAMOVIC Suvremena pitanja: POSLIJERATNO USTROJSTVO HRVATSKOG NARODNOG GOSPODARSTVA (p) Sve češće i češće se u svjetskom .tisku pojavljuju pitanja i razmatranja o poslieratnom uređenju gospodarstva bilo pojedinih država bilo cieloga svieta. Potreba uređenja gospodarskog života pokazuje tendenciju zahvata u cjelovitost tako, da se danas već može govoriti o posebnom »gospodarskom pravu. 1 I o ustrojstvu poslieratnog hrvatskog narodnog gospodarstva otvorena je javna razprava i to člankom Dr Davorina M i k š i ć a, nadstojnika ureda Državnog gospodarstvenog povjerenstva »Problem i poslijeratnog ustrojstva hrvatskog na rodnog gospodarstv a«, objavljenog u dnevniku »Gospodarstvo« br. 55. od 8. ožujka 1944. god. Kako je i šumarstvo dio narodnog gospodarstva, a kako i ono stoji pred preustrojstvom, prenosimo najznačajnije đielove ovog članka i u Hrvatski šumarski list, ne samo da se šumari, kojima nije na dohvatu Gospodarstvo, upoznaju s tim aktuelnim mislima, nego da i djelatno zahvate u problem te doprinesu svoj udio na poslieratnom ustrojstvu našeg gospodarstva. »Ako pogledamo poviestni razvitak državne uprave«, piše Dr Mikšić, »onda vidimo, da se je ona razvila ponajprije kao čisto politički instrumenat vladavine. U daljnjem svom razvitku, čisto politička uprava pretvara se u obću upravu, kod koje je nosilac vlasti, bila politička osoba, ali su do izvjesnog značenja došli i ostali njeni dielovi, kao prosvjetni, zdravstveni, šumarski, rudarski, financialni, veterinarski, agronomski i t. d. Kasnije opažamo, da su se državne financije razmjerno veoma rano izdvojile i organizirale samostalno i to kako u osobnom, tako i u područnom smislu. U najnovije vrieme pak opažamo, osobito u autoritativnim državama, da se i vođenje državne politike izdvaja iz1 sklopa obće uprave. Organiziraju se posebni dužnostnici, koji su posve neovisni u osobnom i u područnom pogledu od voditelja organizacije obće uprave.. Tek u ovom ratu obćenito se je shvatilo na cielom svietu, da je gospodarstvo temelj na 1 Prof. Dr. J. W. Hedemann: Europäisches Wirtschaftsrecht (u izdanju »Der Akademische Kulturaustausch und die Universität Berlin « 1943.), koji se svezak nalazi i u čitaonici Hrvatskog šumarskog družtva. rodnoga života, da je ono žila kucavica narodnoga tiela i da o njemu ponajprije ovisi narodni obstanak i nezavisnost ne samo u mirno vrieme, nego u prvom redu i u ratu. U prošlosti bilo je gospodarstvo smatrano kao grana državne uprave, koju uobće nije potrebno upravljati, koja se upravlja sama po sebi. Koliko je to bilo pogrješno, osjetili su zastupnici tih ideja tek u ovom ratu. Mi vidimo, da su i u bogatim državama gospodarske potežkoće nastupile uglavnom zato, jer nije bilo gospodarske uprave, jer nije bilo gospodarske organizacije, nego je istu trebalo tek onda stvarati, kada se je usred rata pokazalo sve zlo radi njenog pomanjkanja. Gospodarstvo je u većini država bilo do ovoga rata organizirano u sklopu obće uprave, koja je samim ratnim događajima postala toliko obterećena, da nije više moglo gospodarstvu posvećivati dovoljno pažnje, a ponajviše nije bilo ni dovoljno stručnosti. Stoga se usred rata moralo pristupiti stvaranju gospodarskih organizacija, izvan obće uprave, kojima se uglavnom radi pomanjkanja dovoljnog stručnog osoblja, nije mogao dati puni imperium državnih oblasti, ali su se ipak preko njih morali vršiti takovi ratno-gospodarski zahvati, koji zasjecaju najdublje u imovinski položaj svakog pojedinca. Obzirom na sve rečeno stajati ćemo na svršetku rata pred problemom ponovne organizacije gospodarstva: povratka liberalizmu nema, ali niti postojeće se ne može zadržati. I stoga treba izvući potrebne zaključke, razvidjeti mogućnosti koje postoje i već sada stvoriti osnovu za poslieratnu organizaciju gospodarstva. S tim u savezu treba razvidjeti mogućnosti osnivanja samostalne gospodarske uprave, koja ne će imati značaj krutih ratnogospodarskih organizacija sadašnjosti, ali koja će trajno nadzirati gospodarstvo državebiti uistinu samostalna državna gospodarska uprava. Prema tome poslieratno gospodarstvo treba organizirati po ovim načelima: 1. Povratka na stari liberalistički sustav vođenja gospodarstva više nema. 2. Treba temeljito promjeniti državno upravnu organizaciju obzirom na gospodarstvo i izdvojiti ga iz okvira obće, uprav«. 66 |