DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 23     <-- 23 -->        PDF

prozora voda će ponirati i prolaziti izpod temelja pregrade ili, što se često događa,
naći će izlaz negdje u samom zidu, kroz spojnice ili kakovu neprimjetnu pukotinu
u kamenu i time će postepeno iznositi mcrt i rušiti vezu između pojedinih kamenova.
Ali ni u ovom slučaju sami po sebi prozori ne će mnogo pomoći, jer hirovita
voda u večini slučajeva zaobilazi prozore i pronalazi drugi, nepoželjan put.
Stoga, savezno izradi prozora treba izraditi i drenažu, zahvat tih izvora.


Ali, ako uzvodno od pregrade nema izlaza podzemnih ili drugih voda i korito
je suho, prozori ne trebaju, čak šta više, oni donose više štete nego li koristi. Navodi,
da ovi prozori olakšavaju hidrostatički pritisak, nisu točni. Kad voda stizava
do krune, iza pregrade obrazuje se jezero. Umjesto, daše prelieva preko krune,
voda djelomice prolazi kroz prozore. Kažem »djelomice«, jer ukupna površina
svih prozora nikad ne može biti tako velika, kao površina proticajnog otvora. Kako
hidrostatički pritisak ovisi izključivo od debljine vodenog sloja nad izvjestnom
točkom zida, odnosno, od razlike visina vodene razine i date točke, ovaj pritisak
ostaje isti, da li postoje prozori ili ne, pošto debljina vodenog sloja od krune ostaje
ista. Ovdje, dapače, ne računamo debljinu vodenog sloja na kruni, ali ta debljina
je neznatna razmjerno sa visinom pregrade. Kako prozori mogu primiti neznatan
postotak proticajne vode, to ni debljina vodenog sloja nad krunom ne može se
osjetno smanjiti, a prema tome ni hidrostatički pritisak. To smanjivanje ne dostizava
ni 2%, osim akoi su prozori neob;čno velikih dimenzija.


Ali šteta ođ prozora dvostruka je: prvo, oni oslabljuju statičku stabilnost i
monolitnost pregrade, a drugo, sprečavaju popunjavanje pregrade materijalom,
naročito, ako je u bujici sitan materijal, a popunjavanje pregrade treba postići što
prije, jer se time dolazi do konačne stabilnosti pregrade.


Željezobetonske pregrade imaju tu prednost, dane zahtievaju transporta velikih
masa tvoriva. Neki navode da je mana željezobetona u bujicama njegova lakoća,
odnosno mala težina. Ovaj navod nije osnovan. Manja težina objekta zaista
doprinosi povećavanju momenata za obarnje i klizanje. Ali željezobetonu može se
dati koju bilo formu, pa i takovu, pri kojoj će pregrada biti podpuno stabilno statičko
tielo. To se, u glavnom postizava na dva načina: ustrojstvom šupljih pregrada
ili u vidu zida sa kontraforsima. Pregrade od betona, uzevši u obzir veću
potrošnju cementa i pieska u svakom pogledu su izpod kamenih i željezobetonskih
pregrada, te se upotrebljavaju samo tamo, gdje nema kamena, a ima samo
šljunak. Krunu i pločnik u betonskim pregradama treba ´zraditi od kamena, u protivnom
je potreban jači nadzor i popravak nakon oštećenja i izlizavanja ovih dielova.


Treba napomenuti, da za uređenje bujica, osim postavljanja objekata u koritu,
postoji sasma drugi način zadržavanja vode na samom slivu. Ovaj način ima tu
prednost, što ne zahtieva upotrebe građevnog tvoriva, ali može se primieniti samo
u izvjestnim slučajevima. Ako prilike budu dozvolile, izložiti ću ovaj zanimljiv
način.


*


Bujice imaju svoju naročitu ćud, te je potrebno biti jako oprezan i ne izvoditi
iz pojedinačnih slučajeva žurne zaključke. Događa se, da objekti, koji su pogrješno
izračunati ili rđavo izgrađeni, stoje neoštećeni; a padaju tek nakon nekoliko godina;
to znači, da u toku ovih godina nisu prolazile visoke vode.


Pravi izpit bujičar polaže ne pred pohvalbenim povjerenstvom, već pred visokim
vodama. Inžinjer bujičar tek tada stekne izkustvo u svojoj struci, kad on
vidi rezultate svog rada pri prolazu visokih voda, a za ovo treba ponekada čekati
nekoliko godina. Zato je potrebno, da bujičar bude stalan u svojoj službi odnosno
na službenom mjestu. Dakle, rđav administrativni sustav povlači za sobom i rđave
tehničke posljedice. Stoga su svi bujičri oduševljeno pozdravili članak gosp. Ing.
Augusta Horvata (u br. 3. — 1942. g. Hrvatskog Šumarskog Lista) »O organizaciji
bujičarske službe«, te se nadaju, da će organizacija bujičarskih radova ipak krenuti
po jedinom pravilnom putu, smjernice kojeg su ukazane u tom članku.


ZUSAMMENFASSUNG


Der Verfasser erörtert die Rolle von Wasserpolstern in der Wildbachverbauung mit besonderer
Hinsicht ihres Einflusses auf die Veringerung der kinetischen Energie des Wassers auf
die Sperrensturzbette.


65