DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 23 <-- 23 --> PDF |
prozora voda će ponirati i prolaziti izpod temelja pregrade ili, što se često događa, naći će izlaz negdje u samom zidu, kroz spojnice ili kakovu neprimjetnu pukotinu u kamenu i time će postepeno iznositi mcrt i rušiti vezu između pojedinih kamenova. Ali ni u ovom slučaju sami po sebi prozori ne će mnogo pomoći, jer hirovita voda u večini slučajeva zaobilazi prozore i pronalazi drugi, nepoželjan put. Stoga, savezno izradi prozora treba izraditi i drenažu, zahvat tih izvora. Ali, ako uzvodno od pregrade nema izlaza podzemnih ili drugih voda i korito je suho, prozori ne trebaju, čak šta više, oni donose više štete nego li koristi. Navodi, da ovi prozori olakšavaju hidrostatički pritisak, nisu točni. Kad voda stizava do krune, iza pregrade obrazuje se jezero. Umjesto, daše prelieva preko krune, voda djelomice prolazi kroz prozore. Kažem »djelomice«, jer ukupna površina svih prozora nikad ne može biti tako velika, kao površina proticajnog otvora. Kako hidrostatički pritisak ovisi izključivo od debljine vodenog sloja nad izvjestnom točkom zida, odnosno, od razlike visina vodene razine i date točke, ovaj pritisak ostaje isti, da li postoje prozori ili ne, pošto debljina vodenog sloja od krune ostaje ista. Ovdje, dapače, ne računamo debljinu vodenog sloja na kruni, ali ta debljina je neznatna razmjerno sa visinom pregrade. Kako prozori mogu primiti neznatan postotak proticajne vode, to ni debljina vodenog sloja nad krunom ne može se osjetno smanjiti, a prema tome ni hidrostatički pritisak. To smanjivanje ne dostizava ni 2%, osim akoi su prozori neob;čno velikih dimenzija. Ali šteta ođ prozora dvostruka je: prvo, oni oslabljuju statičku stabilnost i monolitnost pregrade, a drugo, sprečavaju popunjavanje pregrade materijalom, naročito, ako je u bujici sitan materijal, a popunjavanje pregrade treba postići što prije, jer se time dolazi do konačne stabilnosti pregrade. Željezobetonske pregrade imaju tu prednost, dane zahtievaju transporta velikih masa tvoriva. Neki navode da je mana željezobetona u bujicama njegova lakoća, odnosno mala težina. Ovaj navod nije osnovan. Manja težina objekta zaista doprinosi povećavanju momenata za obarnje i klizanje. Ali željezobetonu može se dati koju bilo formu, pa i takovu, pri kojoj će pregrada biti podpuno stabilno statičko tielo. To se, u glavnom postizava na dva načina: ustrojstvom šupljih pregrada ili u vidu zida sa kontraforsima. Pregrade od betona, uzevši u obzir veću potrošnju cementa i pieska u svakom pogledu su izpod kamenih i željezobetonskih pregrada, te se upotrebljavaju samo tamo, gdje nema kamena, a ima samo šljunak. Krunu i pločnik u betonskim pregradama treba ´zraditi od kamena, u protivnom je potreban jači nadzor i popravak nakon oštećenja i izlizavanja ovih dielova. Treba napomenuti, da za uređenje bujica, osim postavljanja objekata u koritu, postoji sasma drugi način zadržavanja vode na samom slivu. Ovaj način ima tu prednost, što ne zahtieva upotrebe građevnog tvoriva, ali može se primieniti samo u izvjestnim slučajevima. Ako prilike budu dozvolile, izložiti ću ovaj zanimljiv način. * Bujice imaju svoju naročitu ćud, te je potrebno biti jako oprezan i ne izvoditi iz pojedinačnih slučajeva žurne zaključke. Događa se, da objekti, koji su pogrješno izračunati ili rđavo izgrađeni, stoje neoštećeni; a padaju tek nakon nekoliko godina; to znači, da u toku ovih godina nisu prolazile visoke vode. Pravi izpit bujičar polaže ne pred pohvalbenim povjerenstvom, već pred visokim vodama. Inžinjer bujičar tek tada stekne izkustvo u svojoj struci, kad on vidi rezultate svog rada pri prolazu visokih voda, a za ovo treba ponekada čekati nekoliko godina. Zato je potrebno, da bujičar bude stalan u svojoj službi odnosno na službenom mjestu. Dakle, rđav administrativni sustav povlači za sobom i rđave tehničke posljedice. Stoga su svi bujičri oduševljeno pozdravili članak gosp. Ing. Augusta Horvata (u br. 3. — 1942. g. Hrvatskog Šumarskog Lista) »O organizaciji bujičarske službe«, te se nadaju, da će organizacija bujičarskih radova ipak krenuti po jedinom pravilnom putu, smjernice kojeg su ukazane u tom članku. ZUSAMMENFASSUNG Der Verfasser erörtert die Rolle von Wasserpolstern in der Wildbachverbauung mit besonderer Hinsicht ihres Einflusses auf die Veringerung der kinetischen Energie des Wassers auf die Sperrensturzbette. 65 |