DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagoðeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Nasip pod si. 4/e, kao i c, služi za jako propustljiv materijal s velikim postotkom
pieska ili šljunka. U ovom je sluèaju potrebno izraditi jezgro nasipa, koje
može biti od razlièitog, ali u svakom sluèaju nepropustljivog materijala. U ovom
sluèaju propustljiv nasip služi za statièku ravnotežu jezgra, koje može biti
od kamena u mortu, od betona, željezobetona, oblica, dasaka ili ilovaèe. Debljina
ovog jezgra srazmjerno. s debljinom pregrade, mnogo je manja, a može biti, na pr.,
oko 40—5´0 cm. pri 3 mt. visine kod kamena ili betona. Ako se upotrebi ilovaèa,
jezgro mora biti deblje. Uslied jake propustljivosti materijala nagibe treba osigurati
kaldrmom, koja štiti od djelovanja kiše i vjetra. Vodna strana je žbukovana,
ako je kaldrma od tankog, sitnog kamena. Pri krupnom kamenu i dobroj izradi
žbukovanje nije potrebno.


Nasip pod 4/f ima sliedeæu razliku: primjenjuje se kod nepropustljivog materiala
sa veæom visinom proticajnog otvora. Vodni nagib je od 1:1% do 1:2; donja
polovina sastoji se od kamena naslaganog u vidu trokuta sa širokom osnovicom,
doèim je gornji dio osiguran kaldrmom na cementnom mortu. Suha je strana-osigurana
kaldrmom u suho.


Na presjeku si. 4/g pokazano je osiguranje nasipa busenom i upotrebljava se,
kad nema nikakovog drugog materijala za osiguranje,, a nasip je nepropustljiv ili
slabo propustljiv. Uobæe, busenje za bujiène objekte je sasma nesigurna stvar, a
stoga upotrebljavamo ga u sluèaju krajnje nužde i pod uvjetom da bujica nosi
mnogo sitnog materijala, tako da æe se nasip popuniti nakon prvih voda. Nasipi sa
busenjem ne smiju biti visoki: samo do 3 mt., a nagibi od 1:2 do 1:4 i sa bermom
na vodnoj strani. Umjesto busena, kao što je ranije spomenuto, mogu se s uspjehom
posijati kserofitne trave s dubokim, razgranatim korenjem. Drveæe i džbunje
ne snrje se saditi na nasipu.


Na si. 4/h vidi se spoj nasipa s propustom, jer je u ovom sluèaju pregrada,
koja se nalazi u sredini nasipa samo jedan dio objekta i mora se nazivati propustom.


Praksa je pokazala, da su najosjetljiviji dielovi u ovakovim pregradama spojevi
nasipa s propustom i nasipa s nagibima bujiènog korita. Stoga na izradu ovih
dielova nasipa treba obratiti najveæu pažnju. Dielovi nasipa pored zida propusta
moraju se dobro nabiti naroèito spremljenim za to nabijaèima i pri tome treba paziti,
da nigdje ne ostane šupljina, kroz koju bi voda našla sebi put.


Širina nasipa gore, kao minimalna prima se za 1,20 mt., a kod osiguranja busenjem
1,50 mt. Ako su boèni zidovi propusta po raèunu kraæi od suhe strane nasipa,
iste treba produžiti do kraja podnožice u svrhu zaštite nasipa od razljeva
vodenog slapa, koji izlazi s ploènika, a krajevi boènih zidova moraju biti bar za
10% viši od visine usta propusta. .


Pri spremanju, izkopu materijala za nasip je najbolje terasirati obale bujiènog
korita,, što predstavlja pripremu za izkorišæavanje terena poljopriradnim biljkama
ili za pošumljavanje. Os m toga ovim odpada potreba i onog prienosa materijala
uzduž nasipa, pošto izkopana zemlja pada na dno korita.


Dakle, upotreba nasipa daje veliku uštedu u kamenu i cementu. Ali i pored
toga, bez upotrebe nas´pa postoje druge moguænosti za uštedu cementa u samom
tielu kamene pregrade. To se postizava na taj naèin, da se pri zidanju samo spoljni
redovi podižu na mortu (si. 4a). Šupljina unutra popunjava se betonom 1:5:10 ili
šljunkom ili pak pieskom. Upotreba ilovaèe se ne preporuèuje, jer ista može izazvati
pukotme u zidu. Ako se veæ ilovaèa mora upotrebiti, u zidu treba ostaviti više
manjih prozora. Ako ima dosta kamena, a cement je skup, može se istodobno zidati
i spoljne i unutarnje dielove; samo unutarnje popunjavati s mortom 1:8 a
spoljašnji 1 : 3, ili unutra ostaviti suhozid. Kao krajnja ušteda u cementu predstavlja
naèin, kad se u cementu ziðu samo krajnji spoljašnji redovi. I ako je potrošnja
cementa ovdje minimalna, ovakova pregrada mnogo put je stabilnija i trajnija
od suhozida, pošto dobiva dva sloja nepropustljiva za vodu, a pregrada u suho
uviek j samo rešeto.


Pri izradi kamenih propusta ili pregrada neki inžinjeri uobièavaju ostavljati
u zidu propustnice (prozori). Mišljenja o tome se razilaze. Jedni tvrdi da su ti prozori
uviek potrebni, a drugi su protiv njih. U toku 30 godina promatrao sam bezbroj
puta funkcioniranje t´h prozora, te sam došao do sliedeæih zakljuèaka: prozore
bezuvjetno treba izraditi, kad se uzvodno od pregrade nalazi izvor, odnosno
izlaz na površinu podzemne vode, poniranje kroz obale, zablaæivanje i si., jer bez


64