DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagoðeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Nasip pod si. 4/e, kao i c, služi za jako propustljiv materijal s velikim postotkom pieska ili šljunka. U ovom je sluèaju potrebno izraditi jezgro nasipa, koje može biti od razlièitog, ali u svakom sluèaju nepropustljivog materijala. U ovom sluèaju propustljiv nasip služi za statièku ravnotežu jezgra, koje može biti od kamena u mortu, od betona, željezobetona, oblica, dasaka ili ilovaèe. Debljina ovog jezgra srazmjerno. s debljinom pregrade, mnogo je manja, a može biti, na pr., oko 40—5´0 cm. pri 3 mt. visine kod kamena ili betona. Ako se upotrebi ilovaèa, jezgro mora biti deblje. Uslied jake propustljivosti materijala nagibe treba osigurati kaldrmom, koja štiti od djelovanja kiše i vjetra. Vodna strana je žbukovana, ako je kaldrma od tankog, sitnog kamena. Pri krupnom kamenu i dobroj izradi žbukovanje nije potrebno. Nasip pod 4/f ima sliedeæu razliku: primjenjuje se kod nepropustljivog materiala sa veæom visinom proticajnog otvora. Vodni nagib je od 1:1% do 1:2; donja polovina sastoji se od kamena naslaganog u vidu trokuta sa širokom osnovicom, doèim je gornji dio osiguran kaldrmom na cementnom mortu. Suha je strana-osigurana kaldrmom u suho. Na presjeku si. 4/g pokazano je osiguranje nasipa busenom i upotrebljava se, kad nema nikakovog drugog materijala za osiguranje,, a nasip je nepropustljiv ili slabo propustljiv. Uobæe, busenje za bujiène objekte je sasma nesigurna stvar, a stoga upotrebljavamo ga u sluèaju krajnje nužde i pod uvjetom da bujica nosi mnogo sitnog materijala, tako da æe se nasip popuniti nakon prvih voda. Nasipi sa busenjem ne smiju biti visoki: samo do 3 mt., a nagibi od 1:2 do 1:4 i sa bermom na vodnoj strani. Umjesto busena, kao što je ranije spomenuto, mogu se s uspjehom posijati kserofitne trave s dubokim, razgranatim korenjem. Drveæe i džbunje ne snrje se saditi na nasipu. Na si. 4/h vidi se spoj nasipa s propustom, jer je u ovom sluèaju pregrada, koja se nalazi u sredini nasipa samo jedan dio objekta i mora se nazivati propustom. Praksa je pokazala, da su najosjetljiviji dielovi u ovakovim pregradama spojevi nasipa s propustom i nasipa s nagibima bujiènog korita. Stoga na izradu ovih dielova nasipa treba obratiti najveæu pažnju. Dielovi nasipa pored zida propusta moraju se dobro nabiti naroèito spremljenim za to nabijaèima i pri tome treba paziti, da nigdje ne ostane šupljina, kroz koju bi voda našla sebi put. Širina nasipa gore, kao minimalna prima se za 1,20 mt., a kod osiguranja busenjem 1,50 mt. Ako su boèni zidovi propusta po raèunu kraæi od suhe strane nasipa, iste treba produžiti do kraja podnožice u svrhu zaštite nasipa od razljeva vodenog slapa, koji izlazi s ploènika, a krajevi boènih zidova moraju biti bar za 10% viši od visine usta propusta. . Pri spremanju, izkopu materijala za nasip je najbolje terasirati obale bujiènog korita,, što predstavlja pripremu za izkorišæavanje terena poljopriradnim biljkama ili za pošumljavanje. Os m toga ovim odpada potreba i onog prienosa materijala uzduž nasipa, pošto izkopana zemlja pada na dno korita. Dakle, upotreba nasipa daje veliku uštedu u kamenu i cementu. Ali i pored toga, bez upotrebe nas´pa postoje druge moguænosti za uštedu cementa u samom tielu kamene pregrade. To se postizava na taj naèin, da se pri zidanju samo spoljni redovi podižu na mortu (si. 4a). Šupljina unutra popunjava se betonom 1:5:10 ili šljunkom ili pak pieskom. Upotreba ilovaèe se ne preporuèuje, jer ista može izazvati pukotme u zidu. Ako se veæ ilovaèa mora upotrebiti, u zidu treba ostaviti više manjih prozora. Ako ima dosta kamena, a cement je skup, može se istodobno zidati i spoljne i unutarnje dielove; samo unutarnje popunjavati s mortom 1:8 a spoljašnji 1 : 3, ili unutra ostaviti suhozid. Kao krajnja ušteda u cementu predstavlja naèin, kad se u cementu ziðu samo krajnji spoljašnji redovi. I ako je potrošnja cementa ovdje minimalna, ovakova pregrada mnogo put je stabilnija i trajnija od suhozida, pošto dobiva dva sloja nepropustljiva za vodu, a pregrada u suho uviek j samo rešeto. Pri izradi kamenih propusta ili pregrada neki inžinjeri uobièavaju ostavljati u zidu propustnice (prozori). Mišljenja o tome se razilaze. Jedni tvrdi da su ti prozori uviek potrebni, a drugi su protiv njih. U toku 30 godina promatrao sam bezbroj puta funkcioniranje t´h prozora, te sam došao do sliedeæih zakljuèaka: prozore bezuvjetno treba izraditi, kad se uzvodno od pregrade nalazi izvor, odnosno izlaz na površinu podzemne vode, poniranje kroz obale, zablaæivanje i si., jer bez 64 |