DIGITALNA ARHIVA 奤MARSKOG LISTA
prilago餰no pretra瀒vanje po punom tekstu




奤MARSKI LIST 3-4/1944 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Nasip pod si. 4/e, kao i c, slu瀒 za jako propustljiv materijal s velikim postotkom
pieska ili 歭junka. U ovom je slu鑑ju potrebno izraditi jezgro nasipa, koje
mo瀍 biti od razli鑙tog, ali u svakom slu鑑ju nepropustljivog materijala. U ovom
slu鑑ju propustljiv nasip slu瀒 za stati鑛u ravnote瀠 jezgra, koje mo瀍 biti
od kamena u mortu, od betona, 瀍ljezobetona, oblica, dasaka ili ilova鑕. Debljina
ovog jezgra srazmjerno. s debljinom pregrade, mnogo je manja, a mo瀍 biti, na pr.,
oko 40𧌢 cm. pri 3 mt. visine kod kamena ili betona. Ako se upotrebi ilova鑑,
jezgro mora biti deblje. Uslied jake propustljivosti materijala nagibe treba osigurati
kaldrmom, koja 歵iti od djelovanja ki歟 i vjetra. Vodna strana je 瀊ukovana,
ako je kaldrma od tankog, sitnog kamena. Pri krupnom kamenu i dobroj izradi
瀊ukovanje nije potrebno.


Nasip pod 4/f ima sliede鎢 razliku: primjenjuje se kod nepropustljivog materiala
sa ve鎜m visinom proticajnog otvora. Vodni nagib je od 1:1% do 1:2; donja
polovina sastoji se od kamena naslaganog u vidu trokuta sa 歩rokom osnovicom,
do鑙m je gornji dio osiguran kaldrmom na cementnom mortu. Suha je strana-osigurana
kaldrmom u suho.


Na presjeku si. 4/g pokazano je osiguranje nasipa busenom i upotrebljava se,
kad nema nikakovog drugog materijala za osiguranje,, a nasip je nepropustljiv ili
slabo propustljiv. Uob鎒, busenje za buji鑞e objekte je sasma nesigurna stvar, a
stoga upotrebljavamo ga u slu鑑ju krajnje nu瀌e i pod uvjetom da bujica nosi
mnogo sitnog materijala, tako da 鎒 se nasip popuniti nakon prvih voda. Nasipi sa
busenjem ne smiju biti visoki: samo do 3 mt., a nagibi od 1:2 do 1:4 i sa bermom
na vodnoj strani. Umjesto busena, kao 歵o je ranije spomenuto, mogu se s uspjehom
posijati kserofitne trave s dubokim, razgranatim korenjem. Drve鎒 i d瀊unje
ne snrje se saditi na nasipu.


Na si. 4/h vidi se spoj nasipa s propustom, jer je u ovom slu鑑ju pregrada,
koja se nalazi u sredini nasipa samo jedan dio objekta i mora se nazivati propustom.


Praksa je pokazala, da su najosjetljiviji dielovi u ovakovim pregradama spojevi
nasipa s propustom i nasipa s nagibima buji鑞og korita. Stoga na izradu ovih
dielova nasipa treba obratiti najve鎢 pa瀗ju. Dielovi nasipa pored zida propusta
moraju se dobro nabiti naro鑙to spremljenim za to nabija鑙ma i pri tome treba paziti,
da nigdje ne ostane 歶pljina, kroz koju bi voda na歭a sebi put.


奿rina nasipa gore, kao minimalna prima se za 1,20 mt., a kod osiguranja busenjem
1,50 mt. Ako su bo鑞i zidovi propusta po ra鑥nu kra鎖 od suhe strane nasipa,
iste treba produ瀒ti do kraja podno瀒ce u svrhu za歵ite nasipa od razljeva
vodenog slapa, koji izlazi s plo鑞ika, a krajevi bo鑞ih zidova moraju biti bar za
10% vi歩 od visine usta propusta. .


Pri spremanju, izkopu materijala za nasip je najbolje terasirati obale buji鑞og
korita,, 歵o predstavlja pripremu za izkori氭avanje terena poljopriradnim biljkama
ili za po歶mljavanje. Os m toga ovim odpada potreba i onog prienosa materijala
uzdu nasipa, po歵o izkopana zemlja pada na dno korita.


Dakle, upotreba nasipa daje veliku u歵edu u kamenu i cementu. Ali i pored
toga, bez upotrebe nas磒a postoje druge mogu鎛osti za u歵edu cementa u samom
tielu kamene pregrade. To se postizava na taj na鑙n, da se pri zidanju samo spoljni
redovi podi瀠 na mortu (si. 4a). 妘pljina unutra popunjava se betonom 1:5:10 ili
歭junkom ili pak pieskom. Upotreba ilova鑕 se ne preporu鑥je, jer ista mo瀍 izazvati
pukotme u zidu. Ako se ve ilova鑑 mora upotrebiti, u zidu treba ostaviti vi歟
manjih prozora. Ako ima dosta kamena, a cement je skup, mo瀍 se istodobno zidati
i spoljne i unutarnje dielove; samo unutarnje popunjavati s mortom 1:8 a
spolja歯ji 1 : 3, ili unutra ostaviti suhozid. Kao krajnja u歵eda u cementu predstavlja
na鑙n, kad se u cementu zi饀 samo krajnji spolja歯ji redovi. I ako je potro歯ja
cementa ovdje minimalna, ovakova pregrada mnogo put je stabilnija i trajnija
od suhozida, po歵o dobiva dva sloja nepropustljiva za vodu, a pregrada u suho
uviek j samo re歟to.


Pri izradi kamenih propusta ili pregrada neki in瀒njeri uobi鑑vaju ostavljati
u zidu propustnice (prozori). Mi歭jenja o tome se razilaze. Jedni tvrdi da su ti prozori
uviek potrebni, a drugi su protiv njih. U toku 30 godina promatrao sam bezbroj
puta funkcioniranje t磆 prozora, te sam do歛o do sliede鎖h zaklju鑑ka: prozore
bezuvjetno treba izraditi, kad se uzvodno od pregrade nalazi izvor, odnosno
izlaz na povr歩nu podzemne vode, poniranje kroz obale, zabla鎖vanje i si., jer bez


64