DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1944 str. 20 <-- 20 --> PDF |
diti. Štediti se mora, napr. na izkopu, jer se izkop ne može »dobro« ili »rđavo« izvršiti. Treba štediti na transportu, jer u ovakovom radu ne postoji pitanje kakvoće, već samo količine. Ali, štediti, na pr. na zidaru je pravo razsipanje. U bujicama zidar je sve! Zemljani radovi, transport, dobava materijala, to su samo sredstva, jer je konačan cilj zidanje. Stabilnost, trajnost, svrsishodnost objekta ovisi od toga, kako se on ozida. Dobru, pravilnu vezu kamenova, male spojnice, pomno popunjavanje mortom, priprema morta, obrađivanje kamena i uspješno obavljanje svih drugih poslova oko zidanja može s uspjehom izvršiti samo dobar, vješt, izkusan i pošten zidar. A dobri zidari ne idu na bujice uz svoju običnu nadnicu, što je podpuno razumljivo, kad se uzmu u obzir težke prilike rada u bujicama. Zidar u gradu ima redovan život, stanuje blizu građevine, s hranom nema neprilike; u slučaju nevremena, može se odmah skloniti. To´ je, kako kažu zidari »suhi i topli rad« razliku od bujica, gdje je rad »mokar i hladan«. Na bujici zidar mora prevaliti pješke svaki dan od konačišta do radova više kilometara; u slučaju kiše nema gdje da se sakrije, a pri nadolazku bujičnih voda dangubi. Iz svoje prakse stekao sam uvjerenje, da je bolje platiti vještom zidaru dvostruku nadnicu, nego imati dva slabija zidara po običnoj nadnici. Slab zidar troši mnogo vremena na obradu kamena; on nema »oka« za pojedine kamenove. Pri špicanju, koje vrši na dohvat, uviek mora »primjeriti« kamen, t. j . metnuti ga na zid. jer tek tada on vidi ta mjesta na kamenu, koja treba skresati. Pri tom mjerenju on uposluje radnike, pošto sam ne može podignuti težak kamen. Nakon mjerenja i obilježavanja takav zidar skida kamen i ponovo ga špica. Ako on mora požuriti, onda stavlja na zid neobrađen, odnosno slabo obrađen kamen, ostavlja vehke spojnice (sastavke), kamen klima pod nogom, veza je nepravilna i si. Mnogo su bolji zidari, koji znaju raditi sa »žicom«, a najveći stepen vještine zidara, kad on ima toliko izvježbano oko- da i bez žice zna obraditi kamen. Takav zidar ne troši suvišnih pokreta, ne odšpica više nego je potrebno i odmah kreše samo´ ona izpunčenja i izboč:ne, koje smetaju ležištu i bočnim stranama. Ima načina za koristnu štednju u bujicama umjesto upotrebe suhozida i slabih zidara. Ovamo se odnosi primjena zemljani h nasip a za pregrade, koje se prave od materijala iz nagiba bujice, koii se nalaze na miestu i ne trebaju transporta. Ovo kod nas. nažalost malo se ili nikako n´je primjenjivalo. Za široke, razvučene profile korita ovaj sustav ima ogromne prednosti, pošto je mnoso put jeftiniji od kamenih pregrada. Načelo takovih nregrada je jednostavno. Po smjeru pregrade pravi se nasip od zemlje, koji u sredini ima propust — kratku kamenu ili betonsku pregradu. Širina ove pregrade je samo malo veća od širine proticajnog otvora. Nasip se mora usjeci u nagibe bujice i imati dobar sooj s propustom. Prednosti ovakovog sustava su sliedeći: L upotreba skupog kamena i zidarske snage je minimalna, jer se ograničuje samo na izradu propusta. 2. upotreba obične radne snage — kopača, za čiji rad nije potrebna ni obuka, ni vještina, te se za radove upotrebljava okolno pučanstvo, 3. stabilnost objekta je veća od stabilnosti suhozida, jer ne postoji opasnost obaranja, 4.- nodizanje nasipa na širem potezu odmah stvara podnožice za strme nagibe, oburv´ne i popuzme. 5. može se upotrebiti svaki materijal od kojeg su nagibi-bujice: kamenje, zemlja, šuunak, glina, oblutci. piesak, ilovača i si., tako da u materijalu ne može b-´ti oskudice. Tioovi ovakovih nasipa su pokazani na si. 4. Ovi se nasipi razhkuiu od riečnih i vodojažmh time, što imaju vodne i suhe strane mnogo strmije: vodna strana, na pr., ima mjesto 1:3 ili 1:4 — 1:1% do 1:2, a suha — 1:1 umiesto 1:2. To se objašnjava time. da na riečne nasipe voda dieluje stalno i neprekidno, a u bujicama vrlo kratko vrieme. U bujičnom. nasipu voda pritiskuje vodnu stranu samo dok se ne popuni materijalom, nakon čega nema mnogo opasnosti za poniranje vode unutar nasipa, odnosno probijanje obloge. Suha strana nasipa se osigurava za toliko, da se ne ruši uslied svoje vlastite težine, od vjetra ili. kiše. Navedeni tipovi se primjenjuju savezno nostoiećim nrihkama u bujici. Tip 4/b izrađuje se pri dobrom materijalu: gline s Mi pješčanih čestica. Vodena snaga ima nagib 1:1 i osigurana je kaldrmom, koja je pri osnovici nešto deblja. Pri nagibu 1:1 sastojci kaldrme moraju se. zaliti cementnim mortom (žbukovati), koji sprečava poniranje vode unutar nasipa. Potrošak cementa pri tome ne prekoračuje 3 do1 5 kg. na 1 četv. mt. i smanjuie se pri pomnom radu, jer pri zalievanju treba paziti da mort ne ostaje na površini kamenja, već sav uđe u spojnice između pojedinih kamenova. Suha strana osigurava se busenom, ako busena nema, zasijava se ksprofitnim travama. U sredini osnovice nasipa izrađuje sf» brava. fi2 |