DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 5     <-- 5 -->        PDF

f


Počasni je član mnogih družtava: Njemačkog dendroložkog družtva, Američkog
šumarskog družtva, Šumarskog instituta u New Zeelan-u itd. Počasni je doktor
visoke škole u Beču, Ebers-walde-u itd. Počasni je predsjednik medjunarodnog
kongresa Ithaca (New-York).


Bio je ili predsjednik ili član upravnog odbora brojnih finskih družtava, tako
»Societas pro fauna et flora fennica«. Družtva za narodno prosvjećivanje«, »Finskog
geografskog družtva«, »Finskog saveza za vanjsku trgovinu«.


Prof. Cajander radio je intenzivno i na političkom polju, pa je i tu njegov
rad bio od velikog utjecaja na razvitak Finske.


God. 1922 je predsjednik vlade i ministar poljodjelstva (kamo spada i šumarstvo),
godine 1924 je ponova predsjednik vlade; godine 1928-1929 je ministar oružanih
snaga, a god. 1937-1939, ponovo predsjednik vlade.


God. 1929 pa do svoje smrti član je parlamenta.


Cajander je bio posjednik brojnih odlikovanja: nosilac velikog križa Finske
biele ruže, švedskog odlikovanja Nordstjärna, norvežkog St. Olawa, francuskog
Merite agricole itd. itd.


Kao iztraživač i profesor šumarstva obogatio je Cajander
sve grane nauke a u prvom redu doprinio je razvitku i
znanstvenim temeljima nauke o uzgoju šuma. Njegovi su
znanstveni radovi poznati i priznati u čitavom s vie tu. Savezno
s time je i činjenica, što je biran za počasnog predsjednika
medjunarodnog saveza šumarskih zavoda za iztraživ
a n j a.


Cajander je osobito zadužio Finsku svojim radom na polju veleobrta,
jer je udario temelje intenzivnom preradjivanju finskoga drveta i mehaničkim i
kemickim putem. I kao znanstveni radnik i kao vodeći državni
funkcioner a zatim i kao predsjednik i član poduzeća za raznoliko
preradjivanje drveta, savjestno je primjenio svoje
bogato znanje kao učenjak prvoga reda, da korist odfinskih
šuma bude za narod i državu što veća.


Cajander je imao brojne i političke i gospodarske i družtvovne zadatke u svojoj
zemlji. Njegov je udio za dobro zemlje i naroda od osobitoga značenja za razvitak
Finske. Dokaz je za to pokraj znanstvene još i njegova sjajna politička kariera.


Pisac ovih redaka sjeća se s pietetom profesora Cajandera. Imao je čast upoznati
ga na medjunarodnom kongresu i Riaiu (1926), kao i na medjunarodnom kongresu
u Budimpešti (1934). Skroman kao malo tko, okupljao je oko sebe stručne
ljude raznih naroda i zemalja, osvajajući ih svojom jednostavnošću i svojim
ogromnim znanjem. Prof. Cajander mnogo se zanimao i za našu zemlju, želio je
upoznati i slavonske hrastove i bosanske šume i naš Krš. Nije prestajao naglašavati
potrebu osnivanja tvornica celuloze u našim prostranim crnogoričnim područjima
kao i potrebu intenzivnoga rada na Kršu.


Životno djelo prof. Cajandera veoma je obilno. Sve, što se je odnosilo na šumu
i šumsko gospodarstvo, bilo je sastavni dio njegova života i njegove jake životne
djelatnosti. Krčeći jakom rukom puteve gospodarskom napredku svoje zemlje u
kojem šumsko gospodarstvo ima najznatniju ulogu, žrtvovao je svoj život svojoj
zemlji. Imena prof. Cajandera sjećat će se trajno, i sa zahvalnošću i sa
počitanjem, ne samo hrabri finski narod, nego i svi stručni krugovi svih prosvjećenih
naroda. Znalac prvoga reda primjenio je svoje bogato
znanje u praktičnome životu svoje zemlje i s time utvrdio
poznato i jedino opravdano mišljenje, da sam oznanje i pošten
i, nesebični rad mogu doprinieti napredku čovječanstva.


Neka je svjetla uspomena prof. Cajauderu! _;


3