DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 42 <-- 42 --> PDF |
toga promatranja, živa priroda, zaokupio bi ga toliko, da je sve drugo pred tim izčezavalo, dok ne bi stvorio jasnu sliku, pa, kada bi tumačio svoja opažanja, rieči su tekle polahko, bilo ih je malo, ali svaka je vriedila mnogo, dajuć sažet i precizan prikaz onoga, što je on dugo i pažljivo motrio, upoznao i uzročno povezao. Jezik mu je liep, biran, narodni, neobično je slikovit, pa ima veliku sugestivnu moć pa čitalac gleda i osjeća sa piscem. Pisao je mnogo> i u raznim listovima, pa ne bilo lahko sastaviti i prikazati taj njegov obsežni rad, koji je najobilniji u području lova. što je prikazao, bilo je najvećim dielom izvorno, plod bogatoga, obsežnoga i dugoga izkustva i na tome području, mislim, da obzirom na lovne prilike ovih zemalja nema premca. Posebno treba iztaknuti monografiju »Divokoza «, u kojoj je ova naša plemenita divljač prikazana na način, koji zadivljuje, jer se opažanja iz života ovih plahih stanovnika naših najviših kršnih vrleti neobično teško prikupljaju. Poznato mi je, da još dva takva rada čekaju na objelodanjenje: jedan o vucima, a drugi o divljim svinjama. Daj Bože, da su dovršeni, pa da i oni ugledaju svietlo svieta. Knežević je u velikom obsegu stručno sudjelovao pri organizaciji Savezne lovačke izložbe u Sarajevu, koja je predhodila zagrebačkoj i- Medjunarodnoj lovačkoj izložbi u Berlinu. Ova je izložba pobudila pažnju daleko izvan područja sarajevskoga saveza i poslužila je sakupljanju dragocjenoga materijala. Sam je tu izložio i ostavio iza sebe zbirku lovačkih trofeja osobite vriednosti. Mora se požaliti, da nije suradjivao i u sarajevskom Lovačkom listu. Iza osnutka Nezavisne Države Hrvatske bio´ je neko vrieme i povjerenik ondašnjega lovačkog saveza. Na području šumarstva bio je osobito cienjen kao vrlo dobar stručnjak u izkorišćavanju đrveta. Dug niz godina radio je na tome području i upoznao je predmet u tančine ne samo kao upravni državni činovnik, nego i kao suradnik jednoga naših najvećih veleobrtnih poduzeća, pa je slovio kao vrlo dobar praktičar i organizator na tome području. U drugome nizu godina promienio je mnogo predpostavljenih, ali su se u pogledu ocjene njegovoga rađa svi složili i prikazali ga uviek kao jako revnoga i pouzdanoga, vrlo sposobnoga i energičnoga te neobično marljivoga stručnjaka, koji razpolaže obsežnim, solidnim, teoreticnim i praktičnim znanjem i vrši svoju službu na najveće zadovoljstvo. Milan Knežević U javnome i posebničkom životu uživao je naklonost užih i širih slojeva, bio je čovjek jakoga značaja, a prije svega Hrvat. Kao takav pozdravio je iz dna duše ostvarenje stoljetnoga sna: osnutak Nezavisne Države Hrvatske. Naučan na stalan rad, nije se ni nakon umirovljenja odao zasluženome odmoru, pa ga je nenadano smrt zatekla u radu kao upravitelja pogona »Našičke« d. d. u Zavidovićema i presjekla je nit mnogih već zasnovanih, a ne dovršenih radova. Odajući mu zasluženo priznanje kao čovjeku i radniku, uvjereni smo, da će mu drugovi sačuvati svietlu uspomenu! Dragutin Veseli ING. NIKOLA BRKLJAČIĆ 16. studenog 1943. umro je nakon duljeg bolovanja Ing. Nikola Brkljač i ć, upravitelj šumarije u Sv. Ivanu žabno. Pokojnik je rođen 25. studenog 1908. god. u Gospiću, gdje je polazio i škole, a šumarstvo je svršio 1935. god. u Zagrebu. Nakon svršenih studija bio je preko godinu dana namješten kao šumarski volonter kod grada, Varaždina, a prvo1 imenovanje dobio je 1938. god. u rodnoj mu Lici kod šumarije otočke imovne obćine u Korenici. Nakon kraćeg vremena bio je premješten u Sv. Ivan žabno, gdje je služio sve do svoje smrti. U službi je pokazivao veliku revnost, te je sa mnogo mara i nastojao očuvati i podići povjerene mu šume. Nemilosrdna smrt prekinula je iznenada sva njegova nastojanja, i tako otela šumarskoj struci vriednog radnika, a nama dobrog drugua. Pokojnik ostavlja iza sebe udovicu i dvoje dječice, sa kojima učestvujemo u njihovoj dubokoj tuzi. Nikoli Brkljačiću neka je trajan spomen i lahka zemljica! Ing. Nikola žiromski ZAPISNIK sjednice upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva u Zagrebu, održane dne 15. I. siečnja 1944. " Ovoj sjednici, sazvanoj pozivom družtvenog predsjednika pod br. 88S. 1943., a održanoj u Zagrebu u družtvenim prostorijama prisustvovali su: Ing. Ante. A b r a m o v i ć, predsjednik; Ing. Petar O s t o j i ć, podpredsjednik; Ing. Oskar Piškorić, tajnik; Oskar D r e m i 1, blagajnik; te odbornici inžinjeri: Ivan G o d e k, Mihovil M a r k i ć, Stjepan š k o p a c, dok su odbornici Ing. Maks Fische r i Ing. Josip Joz i ć, poslali pismena obavještenja za zastupanje. Urednik Dr. Josip B a 1 e n, kao i odbornik Ing. Milan Rosandić izpričali su se zaposlenošću, a odbornik Ing. Krešimir K a t i ć, bclešću, dok je odsutnost ostalim odbornicima izpričana zbog izvanrednih prilika. Rad sjŽdnice odvijao se kako sliedi: 40 |