DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 4 <-- 4 --> PDF |
područja. Znanje iz prirodnih nauka, upodpunjeno šumarskim studijem, ili bolje reći primjenjeno na šumsko gospodarstvo, daje mu mogućnosti, da duboko zahvata u bioložke odnose u šumi. Nadovezujući na rad umnoga profesora Morozova, koji je udario temelje tipologiji u šumarstvu, Cajander kao nitko do njega proučava raznolike prirodne utjecaje, čiji je konačni rezultat: najsavrsenij a i najzanimljivija životna zajednica — šuma. Razprave »Aluviji porječja Onege« (1905) i »O barskim područjima i njihovom značenju za šumarsku nauku I.« te »Prirodne osebine naših barskih područja « (1906) označuju pravac njegova rada, koji je toliko odlučan za njegovo plodno djelovanje kroz više od 30 godina. Godine 1907—1908 vidimo ga kao profesora i rektora šumarskoga instituta u Evo, a 1911 kao redovnog profesora šumarstva na sveučilištu u Helsinki, kamo je šumarstvo bilo preneseno. Kao sveučilištni profesor Cajander upravo oblikuje i upućuje čitavi rad na šumarskoj nauci u Finskoj: on okuplja oko sebe i odgaja čitavi niz ljudi od nau ke, koji u složnom redu idu putem, koji je on obilježio, iztražujući mnoga šumsko gospodarska pitanja, daj ući dragocjenu podlogu za šumsko gospodarstvo kao glavni izvor do bara svojeze ml jeiutvrdjujući u znanstvenom svietu i ime svoga učitelja i ugled svoje zemlje. U razdoblju 1907—1918 objelodanjuje Cajander veliki broj znanstvenih radnja — rezultate pomnog iztraživačkog rada. U to doba spadaju i radovi: »Šumarsko znanstveni rad u inozemstvu« (1909) ; »O šumskim tipovima« (1909); »Aluviji porječja Tornio i Kemi« (1909); »Osnovi šumarske nauke« I. i II. (1916 do 1917), »Studije o tresetima Finske« (1913). Finsko šumarsko znanstveno družtvo (Suomen Metsätieteellinen Seura) osnovano je 1909 god. na pobudu Cajanderovu. Za rad zavoda za šumarska znanstvena iztraživanja u Finskoj udario je Cajander temelje, pa ga vidimo god. 1909, kao tajnika povjerenstva, koje je imalo urediti ovo pitanje. Godine 1917 član je t. zv. državnog šumarskog povjerenstva a god. 1918. njegov je predsjednik. Ovo je povjerenstvo imalo udariti smjernice državnom šumskom gospodarstvu u Finskoj. Cajander ima bitni udio u radu ovoga povjerenstva u sastavu projekt a, ukojemsupoloženesmjernice šumskoga gosp od arstv a, koje je bitni dio gospodarske snage Finske. Godine 1918 Cajander je glavni ravnatelj finskih šuma. Na tom je položaju kao i u svojstvu člana različitih povjerenstava proveo reorganizaciju, šumarske administracije, proveo je razdiobu na šumsko-upravna područja, uveo je nadzor nad posebničkim šumskim gospodarstvom, proširio je utjecaj države na šumska poduzeća. Možemo kazati, da intenzivni napredak šumskoga gospodarstva u Finskoj počinje sa radom prof. Cajandera. Jedan od glavnih proizvoda finskog drveta — celuloz a — zahvaljuje svoj udio u gospodarstvu Finske prof. Cajanderu. Nije manja zasluga prof. Cajandera za osnivanje i pomaganje zavoda za šumarska znanstvena iztraživanja kao i za provedbu njegovoga programa. Ovaj zavod je, izmedju ostaloga proveo i procjenu drvnih zaliha u šumskim područjima Finske, pa je i u tom pogledu neizmjerna zasluga Cajanderova. Od 1919 objelodanio je čitav niz daljih znanstvenih radova, od kojih napominjemo samo nekoje: »Državno šumsko gospodarstvo kao poduzeće« (1921), »O šumskim tipovima II.« (1921) »K pitanju o medjusobnim odnosima klime, tla i vegetacije« (1921), »Razčišćavanje pojmova u biljnoj topografiji« (1922), »Teorija o šumskim tipovima« (1926), »Medjusobna borba u biljnom svietu« (1926), »Bit i značaj šumskih tipova« (1927). Bio je dopisnik i član mnogih znanstvenih družtava u inozemstvu: Poljodjelske akademije u Turinu (1923), Njemačkog botaničkog družtva (1926), Bečkog botaničko-zooložkog družtva (1926), Poljskog botaničkog družtva (1926), Madjarske akademije znanosti (1928), Švedskog botaničko-geografskog družtva. (1930) i t. d. 2 |