DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 32 <-- 32 --> PDF |
naročitih povezanosti u radu i bez ustanovai, ,, čiji bi zadatak bio dati struci i stručnjacima aane samo smjernice za rad i usavršivanje me; tode rada, već omogućiti svima, koji se struikom bave, sudjelovati u unapređennju iste;, ,, mnogo stečeno iskustvo nije došlo do primjene,i, te je za vazda izgubljeno. Mnoga misao, mnoigi novi pogled, mnogo dragocjenog i poučnog ggmaterijala, te mnogo zdravih priedloga nije bilo moguće čvrsto zabilježiti, te tako sačuvat:i iiza poznija pokoljenja (kako se nebi počimalo oouviek iznova, op. izv.), a ujedno pružiti na aauvid što širem broju ljudi, ne samo stručnjaka, koji se bave strukom već i takvima, kojji iibi trebali o struci više toga znati«. Sam list ttzamišljen je kao časopis, koji želi omogućit:i iisuradnju svih stručnjaka, koji sudjeljuju u radu agrarnih operacija, pa stoga u ovoj uvodnoj rieči čitamo, da se pozivaju »svi stručnjaci geodeti, geodetsko-kulturnotehnički inžinjeri, kulturnotehnički inžinjeri, pravnici, inžinjeri iiagronomi i inžinjeri šumari , koji su bliski iitoj struci i u struci rade na suradnju«. časopis će izlaziti svaka tri mjeseca, a sastoji se od dva diela: Prvi dio donosit će stručne članke bez posebnog redosljeda, a drugi, ´ »informativni dio«, donosit će materijal razvrstan u ove posebne rubrike: Komasacija zemljišta, Zemljištne zajednice, Odvodnja, natapanje i obskrba vodom, Regulacija, asanacija i gospodarsko uređenje sela, Regulacija zemlje, ´ Zakonodavstvo i Razno. Kako se iz programa informativnog diela vidi, ovaj časopis zamienio bi i lanjske godine izašli »Vodograđevni viestnik «, kojeg je početkom 1943. godine izdao Sa _ __ vez vodograđevnih zadruga Nezavisne Države Hrvatske (vidi Hrvatski šumarski list br. 7.— 8. iz 1943. god.), a što> je i posve prirodno, jer je i komasacijama i vodograđevinama vodnih zadruga jedna te ista konačna svrha i jer se ova dva podhvata nadopunjuju u nastojanju podizanja prvotne proizvodnje i narodnog blagostanja, te što se time postiže koncentracija sila i relativno opadanje troška oko izdavanja samih časopisa. Prvi broj Agrarnih operacija pored pomenute: urednikove Uvodne rieči u prvom, »stručnom^ dielu« donosi članak Dr. M. Trgovčevića: N adležnost upravnog sudišta u k o masacionim stvarima« i Ing. R. Golubovića: Melioracije uz komasaciju[ zemljišta« . U informativnom dielu donosi: 1. Komasacije: Izvješće o poslovanju komasacionog povjerenstva u Hrvatskoj Mitrovici u god. 1942., Sumarni pregled komasiranih površina; Dovršive komasacije zemljišta, Nove komasacije zemljišta, Povišenje tehničke pristojbe na komasacijama zemljišta; 2. Odvodnja, natapanje i obskrba vodom : Izkop kanala kod komasacije zemljišta; 3. Regulacija, asanacija i gospodarsko uređenje sela: Regulačija sela; 4. Zakonodavstvo: Nacrti provedbenih naredab´a zakonu o komasacijama zemljišta (naredbe o novčanom i blagajničkoračunarskom poslovanju komasacionih oblasti, naredbe o admistrativnom ustrojstvu i poslovanju ureda kod komasacionih prvomolbenih povjerenstava te kod zemaljskog komasacionog povjerenstva i o nadzoru nad radom komasacionih povjerenika, kao i zakonske odredbe o preinakama i nadopunama zakona o komasaciji zemljišta s kasnijim njegovim nadopunama i promjenama); 5. Razno : O nadzoru nad izvedbom agrarnih operacija, Iz Zavoda za agrarne operacije (zamolba zavoda »stručnoj javnosti, da mu se dostavljaju podatci, crteži, slike i ostalo iz područja agrarnih operacija«, time, da treba slati »izključivo objektivne i provjerite podatke, sa opisom izvora i dokazom eventualnog izvoda, računa i slično«. Ovaj materijal potreban je zavodu radi upodpunjenja njegove zbirke i radi objavljivanja pojedinih podataka.) Izrada nomograma, te o naučnoj osnovi (geodetsko-kulturnotehničkog odjela na zagrebačkom tehničkom fakultetu). Konačno je objavljen i izvještaj o likvidaciji Geodetskog lista, koja je izvršena početkom 1943. godine. Za ovim časopisom trebat će poseći i hrvatski šumari, i kao čitači i kao suradnici, jer su oni u najužoj vezi sa selom, a ovaj časopis mogao bi poslužiti kao kopča svih radnika na polju prvotne proizvodnje, jer će samo njihovim složnim radom biti polučen puni uspjeh uloženih napora pojedinaca, odnosno pojedinih skupina. Agrarne operacije u godišnjoj predplati stoje 400.— Kuna, a predplata može se poslati putem čekovnog računa Zavoda za agrarne operacije Tehničkog fakulteta u Zagrebu br. 30— 709. Časopis prima i Hrvatsko šumarsko đružtvo. P. ODPORNOST GUBAREVIH JAJAŠACA SPRAM SMRZAVANJA Već su prvi entomolozi (Ratzeburg, Judeich) preporučili šumarskoj praksi struganje jajašaca gubara kao jedne od mjera za suzbijanje ovog štetnika. U Hrvatsku je ovaj način uveo Dr. Langehoffer i ona je u našim šumama mnogo primjenjivana, iako se javljali glasovi (Vincetić, Petračić, Hergula), koji su dokazivali, da je učinak ovog rada vrlo malen, jer su jajašca vrlo odporna spram svih prirodnih nepogoda. O odpornosti gubarevih jajašaca spram smrzavice imademo danas dobre podatke u radnji Ing. A. Kurira : Einflüsse abiotischer Umweltsfaktorer auf dem Schwammspinner (Limantria dispar L.) im Eisstadium während der Winterdiapause, I. Wirkung des Eises Zeitschrift für das gesamte Forstwesen, Heft 4/6 J. 1943., S. 105.—132.). U početku opisuje autor građu jajeta gubara, iztičući karakteristična centralna udub- Ijenja, te zatim opisuje način izvaljivanja gusjenice. Tu je ustanovi temeljnu razliku, po kojoj se lako može utvrditi binokularom ili povećalom, da li je iz jajeta izašla gusjenica gubara ili parazitna osica Anastatus disparis Ruschka, jer gusjenica ne nagrize nikada centralni udubljeni dio, a osim toga njezin izlazni otvor je dugoljast, dok je otvor osice okrugljast. Ta je spoznaja vrlo vriedna, jer je uviek moguće pregledom jajeta utvrditi broj i postotak zaraženosti od osice, što je kod pokusa važno, kako se ne bi manji broj izleglih gusjenica pripisao prirodnom ugibanju, dok je u stvari izvjestan diozita; tako je autorgodom utvrđivanjakoji udio i u kojojatmosferski faktori, kiša, snieg, vlaga i Pokusni materijal početku zime u šumi »Lipovac«, vlasništvo Našičke d. d., u okolici Đurđenovca. Da postigne što jednoličniji pokusni materijal, autor je stavio materijal na ploči razdieljen u polja, te mješao pojedina polja, ona opet razpodielio na sva polja i opet uzeo i t. d. bio uništen od tog para bio u mogućnosti, da primortaliteta uviek utvrdi, mjeri ima osica, a koji u ovim slučajevima led, drugo. sabrao je autor uviek u 30 |