DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Naredba o ustrojstvu ministarstva
šumarstva i rudarstva objavljena
je doduše početkom 1944. godine, ali
stvarno pripada 1943. godini. Ova naredba nosi
obilježje ustrojstva državne vlade prema zakonskoj
odredbi o državnoj vladi Nezavisne Države
Hrvatske od 9. listopada 1942. kojom su
privredni resori (poljodjelstvo, šumarstvo, rudarstvo,
obrt, veleobrt i trgovina s brigom o
prehrani) ujedinjeni u jedno ministarstvo —
Ministarstvo narodnog gospodarstva. Podjela
ovakvog ministarstva bila je predviđena na
glavna ravnateljstva, koja su i osnovana odredbom
Poglavnika od 14. listopada 1942. god. Po
toj podjeli resor šumarstva ujedinjen je u
Glavnom ravnateljstvu za šumarstvo. Ovakvim
ustrojstvom postigla se potrebna koncentracija
i kolaboracija, ali istodobno i potrebna decentralizacija,
poslova, koji se, naročito u ratno
vrieme, mogu uspješno svršavati samo najužom
suradnjom. Međutim se ovakvo ministarstvo
narodnog gospodarstva prema odredbama Poglavnika
od 11. listopada 1943., razjedinjuje u
tri ministarstva, od kojih je jedno Ministarstvo
šumarstva i rudarstva. Ustrojstvo Ministarstva
šumarstva i rudarstva ostaje na provedenoj
diobi u Ministarstvu narodnog gospodarstva, pa
i naredba o unutarnjem ustrojstvu ovog ministarstva
izrađena je na bazi glavnih ravnateljstava,
koji se dalje diele na odjele, odsjeke i
podođsjeke. Kod ustrojstva samog Glavnog
ravnateljstva za šumarstvo usvojeno je mišljenje,
da se poslovi grupiraju u četiri odjela i
to u obći odjel, odjel za uzgoj i uređivanje šuma,
gospodarski odjel i odjel za promicanje šumarstva.
Značajka je ove naredbe, da je razčlanjivanje
poslova šumarskog resora izvršeno
podrobno, te se iz nje može liepo´ vidjeti poslovanje
šumarske službe i njezinu diobu na
pojedina uža područja (odsjeke) dajući dobar
putokaz za specijalizaciju u pojedinim granama
šumarskog djelovanja.


Iako ovaj osvrt nije mjesto za podrobnije
razmatranje same naredbe o ustrojstvu ministarstva
šumarstva i rudarstva, treba ipak podvući
značajnu tekovinu šumarske službe, koja
je naglašena u ovoj naredbi, a to je odjel za
promicanje šumarstva. Rad ovog odjela
od najvećeg je značaja za hrvatska šumarstvo,
jer on pored ostalog obuhvaća brojidbu,
upotrebu i promet drveta i ističe potrebu
posebne brige za seljačke samovlastničke šume
ili ukratko sve ono djelovanje, koje je do sada
bilo zanemarivano, a bez kojeg nema uspješnog
hrvatskog šumskog gospodarstva. Brojitba je
temelj za poduzimanje upravnih i gospodarskih
mjera, a u poslovima odsjeka za upotrebu,
drveta vidimo zacrtani put racionalnoj upotrebi,
odnosno preradbi drveta, što je isto tako
važno za drvnu bilancu kao i pojačanje proizvodnje
t. j . neposredna briga oko povečanja
prirasta. O seljačkim samovlastničkim šumama
do sada vodila se vrlo mala briga, da se ne kaže
nikakova, jer su se one, promatrane kao pojedini
objekti, svojom površinom4 gubile uz šume
zemljištnih zajednica, imovnih obćina ili države,
kao i posebnickog šumskog veleposjeda, ali
promatrane kao cjelina predstavljaju površinu,
koja nadmašuje i posebnički veleposjed i površinu
šuma zemljištnih zajednica, pa svojedobno
i imovnih obćina.


Između ostalih naredbenih propisa značajna
je i Naredba o nadležnosti za davanje
pristanka po § 88. zakona o šumama
od 30. listopada 1943. Prema današnjem djelokrugu
velikih župa dozvole za podizanje pilana
i ostalih uređaja za preradbu drveta spadale su


u nadležnost velikih župa. Ovom naredbom je
podjeljivanje ovih dozvola zadržano za Ministarstvo
šumarstva i rudarstva, čime se omogućuje
vođenje jedinstvene politike u ovom području.
Ovo je naročito važno danas, kada će
se naš drvni veleobrt s temelja obnavljati i kada
se pruža mogućnost radikalnog zahvata u
hrvatsku drvnu industriju s namjerom, da se
ona uskladi i usmjeri s mogućnostima i potrebama
šumskog gospodarstva, kao i potrebama
cjelokupnog hrvatskog narodnog gospodarstva.


Za šumarstvo je od posebnog značenja i
osnutak Ministarstva skrbi za postradale
krajeve i to u toliko, što je njemu
dano u dužnost, da obnovi život i gospodarstvoi
u ratom postrađalim krajevima. Kako su
većinom postradali pretežno šumski krajevi
(Bosna, Lika), to se obnovom života u ovim
krajevima može i treba izvršiti tako, da bude
u punoj mjeri osiguran i život šume odnosno
proizvodnja drveta na svim šumskim zemljištima,
a što se može ovom prilikom opet s najmanje
novih potresa provesti.


Osvrnut ćemo se još na publicističko
djelovanje tokom 1943, godine i to ono
namienjeno izvanstručnoj javnosti, koje nosi
oznaku i »propaganda šumarstva«. Upoznavanje
najšire javnosti s uvjetima šumskog gospodarstva,
sa značenjem drveta u suvremenom
životu čovjeka, s "gospodarenjem i upotrebom
drveta sa šumom uobće, a hrvatskim šumama
napose, s poduzetim mjerama na polju šumarstva,
ukratko stvaranje šumarskog mentaliteta
važan je čimbenik za napredak našeg šumskog
i drvnog gospodarstva. Ta eto u programu rada
slovačkog šumarstva za 1944. godinu predviđa
se naročiti rad na propagandi, da se šume, radi
osiguranja proizvodnje drveta u budućnosti, u
današnjici ne samo crpu, nego i njeguju i štite
i tako postigne povoljan prirast ne samo po
količini nego´ i po kakvoći. »U tom pravcu potrebno
je tokom nove godine utjecati na javno
mnienje predavanjima, poučnim člancima, slikopisima
i svrsishodnom promičbom u najširim
slojevima naroda. . .«, kako piše Ing. K.
Kosljar u prvom ovogodišnjem broju časopisa
»Les a d r e v o«, a u uvodniku pod naslovom
»Vstup do noveho roku na poli lesneho a drevärskeho
hospodärstva«.


1943. godine bilježi srazmjerno dosta obširno
publicističko djelovanje iz šumarstva namienjeno
nestručnim krugovima. Pored izdanja,
koja u svojoj cjelini moraju sadržavati i
djelatnost u šumskom gospodarstvu (Hrvatska
Enciklopedija, pa mala enciklopedija Znanje i
radost, Zemljopis Hrvatske u izdanju Matice
Hrvatske), o šumarstvu pisano je i u drugim
izdanjima. Tako u 35. knjizi Matičinog Kola, u
Ekonomistu, u kalendarima, a ponajpače u tjednom
i dnevnom novinstvu. Od tjednih novina
naročita suradnja bila je u tjednicima namienjenim
selu i to Hrvatskoj Straži, a zatim u
stogodišnjem Gospodarskom listu. Od dnevnog
novinstva gospodarski dnevnik Gospodarstvo
počam od mjeseca travnja ima tjednu stalnu
posebnu stranicu pod oznakom »šumarstvo i
drvarstvo«, ali povremeno donosi članke s područja
šumarstva i izvan ove stranice. Bilanca
prosvjetljivanja o šumarstvu za 1943. godinu
je pozitivna, ona će donieti i ploda, jer su članci
iz područja šumarstva traženi, a pozitivnosti
ove bilance, valja naglasiti, pridonieli su
možda najviše urednici dotičnih listova, koja su
ovu suradnju, bilo kao povremenu bilo kao stalnu,
zapravo iznudili, kako je to već svojedobno
(u br. 6.) i u Šumarskom Listu istaknuto.


Iijetopisac


28