DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Naredba o ustrojstvu ministarstva šumarstva i rudarstva objavljena je doduše početkom 1944. godine, ali stvarno pripada 1943. godini. Ova naredba nosi obilježje ustrojstva državne vlade prema zakonskoj odredbi o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske od 9. listopada 1942. kojom su privredni resori (poljodjelstvo, šumarstvo, rudarstvo, obrt, veleobrt i trgovina s brigom o prehrani) ujedinjeni u jedno ministarstvo — Ministarstvo narodnog gospodarstva. Podjela ovakvog ministarstva bila je predviđena na glavna ravnateljstva, koja su i osnovana odredbom Poglavnika od 14. listopada 1942. god. Po toj podjeli resor šumarstva ujedinjen je u Glavnom ravnateljstvu za šumarstvo. Ovakvim ustrojstvom postigla se potrebna koncentracija i kolaboracija, ali istodobno i potrebna decentralizacija, poslova, koji se, naročito u ratno vrieme, mogu uspješno svršavati samo najužom suradnjom. Međutim se ovakvo ministarstvo narodnog gospodarstva prema odredbama Poglavnika od 11. listopada 1943., razjedinjuje u tri ministarstva, od kojih je jedno Ministarstvo šumarstva i rudarstva. Ustrojstvo Ministarstva šumarstva i rudarstva ostaje na provedenoj diobi u Ministarstvu narodnog gospodarstva, pa i naredba o unutarnjem ustrojstvu ovog ministarstva izrađena je na bazi glavnih ravnateljstava, koji se dalje diele na odjele, odsjeke i podođsjeke. Kod ustrojstva samog Glavnog ravnateljstva za šumarstvo usvojeno je mišljenje, da se poslovi grupiraju u četiri odjela i to u obći odjel, odjel za uzgoj i uređivanje šuma, gospodarski odjel i odjel za promicanje šumarstva. Značajka je ove naredbe, da je razčlanjivanje poslova šumarskog resora izvršeno podrobno, te se iz nje može liepo´ vidjeti poslovanje šumarske službe i njezinu diobu na pojedina uža područja (odsjeke) dajući dobar putokaz za specijalizaciju u pojedinim granama šumarskog djelovanja. Iako ovaj osvrt nije mjesto za podrobnije razmatranje same naredbe o ustrojstvu ministarstva šumarstva i rudarstva, treba ipak podvući značajnu tekovinu šumarske službe, koja je naglašena u ovoj naredbi, a to je odjel za promicanje šumarstva. Rad ovog odjela od najvećeg je značaja za hrvatska šumarstvo, jer on pored ostalog obuhvaća brojidbu, upotrebu i promet drveta i ističe potrebu posebne brige za seljačke samovlastničke šume ili ukratko sve ono djelovanje, koje je do sada bilo zanemarivano, a bez kojeg nema uspješnog hrvatskog šumskog gospodarstva. Brojitba je temelj za poduzimanje upravnih i gospodarskih mjera, a u poslovima odsjeka za upotrebu, drveta vidimo zacrtani put racionalnoj upotrebi, odnosno preradbi drveta, što je isto tako važno za drvnu bilancu kao i pojačanje proizvodnje t. j . neposredna briga oko povečanja prirasta. O seljačkim samovlastničkim šumama do sada vodila se vrlo mala briga, da se ne kaže nikakova, jer su se one, promatrane kao pojedini objekti, svojom površinom4 gubile uz šume zemljištnih zajednica, imovnih obćina ili države, kao i posebnickog šumskog veleposjeda, ali promatrane kao cjelina predstavljaju površinu, koja nadmašuje i posebnički veleposjed i površinu šuma zemljištnih zajednica, pa svojedobno i imovnih obćina. Između ostalih naredbenih propisa značajna je i Naredba o nadležnosti za davanje pristanka po § 88. zakona o šumama od 30. listopada 1943. Prema današnjem djelokrugu velikih župa dozvole za podizanje pilana i ostalih uređaja za preradbu drveta spadale su u nadležnost velikih župa. Ovom naredbom je podjeljivanje ovih dozvola zadržano za Ministarstvo šumarstva i rudarstva, čime se omogućuje vođenje jedinstvene politike u ovom području. Ovo je naročito važno danas, kada će se naš drvni veleobrt s temelja obnavljati i kada se pruža mogućnost radikalnog zahvata u hrvatsku drvnu industriju s namjerom, da se ona uskladi i usmjeri s mogućnostima i potrebama šumskog gospodarstva, kao i potrebama cjelokupnog hrvatskog narodnog gospodarstva. Za šumarstvo je od posebnog značenja i osnutak Ministarstva skrbi za postradale krajeve i to u toliko, što je njemu dano u dužnost, da obnovi život i gospodarstvoi u ratom postrađalim krajevima. Kako su većinom postradali pretežno šumski krajevi (Bosna, Lika), to se obnovom života u ovim krajevima može i treba izvršiti tako, da bude u punoj mjeri osiguran i život šume odnosno proizvodnja drveta na svim šumskim zemljištima, a što se može ovom prilikom opet s najmanje novih potresa provesti. Osvrnut ćemo se još na publicističko djelovanje tokom 1943, godine i to ono namienjeno izvanstručnoj javnosti, koje nosi oznaku i »propaganda šumarstva«. Upoznavanje najšire javnosti s uvjetima šumskog gospodarstva, sa značenjem drveta u suvremenom životu čovjeka, s "gospodarenjem i upotrebom drveta sa šumom uobće, a hrvatskim šumama napose, s poduzetim mjerama na polju šumarstva, ukratko stvaranje šumarskog mentaliteta važan je čimbenik za napredak našeg šumskog i drvnog gospodarstva. Ta eto u programu rada slovačkog šumarstva za 1944. godinu predviđa se naročiti rad na propagandi, da se šume, radi osiguranja proizvodnje drveta u budućnosti, u današnjici ne samo crpu, nego i njeguju i štite i tako postigne povoljan prirast ne samo po količini nego´ i po kakvoći. »U tom pravcu potrebno je tokom nove godine utjecati na javno mnienje predavanjima, poučnim člancima, slikopisima i svrsishodnom promičbom u najširim slojevima naroda. . .«, kako piše Ing. K. Kosljar u prvom ovogodišnjem broju časopisa »Les a d r e v o«, a u uvodniku pod naslovom »Vstup do noveho roku na poli lesneho a drevärskeho hospodärstva«. 1943. godine bilježi srazmjerno dosta obširno publicističko djelovanje iz šumarstva namienjeno nestručnim krugovima. Pored izdanja, koja u svojoj cjelini moraju sadržavati i djelatnost u šumskom gospodarstvu (Hrvatska Enciklopedija, pa mala enciklopedija Znanje i radost, Zemljopis Hrvatske u izdanju Matice Hrvatske), o šumarstvu pisano je i u drugim izdanjima. Tako u 35. knjizi Matičinog Kola, u Ekonomistu, u kalendarima, a ponajpače u tjednom i dnevnom novinstvu. Od tjednih novina naročita suradnja bila je u tjednicima namienjenim selu i to Hrvatskoj Straži, a zatim u stogodišnjem Gospodarskom listu. Od dnevnog novinstva gospodarski dnevnik Gospodarstvo počam od mjeseca travnja ima tjednu stalnu posebnu stranicu pod oznakom »šumarstvo i drvarstvo«, ali povremeno donosi članke s područja šumarstva i izvan ove stranice. Bilanca prosvjetljivanja o šumarstvu za 1943. godinu je pozitivna, ona će donieti i ploda, jer su članci iz područja šumarstva traženi, a pozitivnosti ove bilance, valja naglasiti, pridonieli su možda najviše urednici dotičnih listova, koja su ovu suradnju, bilo kao povremenu bilo kao stalnu, zapravo iznudili, kako je to već svojedobno (u br. 6.) i u Šumarskom Listu istaknuto. Iijetopisac 28 |