DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 24 <-- 24 --> PDF |
samog materijala. Sušenje mora da se vrši polagano i postepeno, jer se voda mora izparavati jednolično na cieloj površini iznutra prema vani, da bi se glina mogla jednolično stezati prema sredini. Ako se opeke izlože jakom propuhu, tako da se voda jače izpari na strani propuha, nastaje ne jednolično stezanje uslied čega se opeke izvitopere i popucaju. Mastne gline drže vodu jače nego postne, zato se mastne gline i jače izvitopere od postnih. Najjače se izvitopere criepovi i drugi tanki proizvodi. Ima glina, koje su tako povoljnog sastava, da mogu biti izložene jakom propuhu i izravnoj toplini, a da ne popucaju, a ima opet takvih, koje pri sušenju izpucaju, iako se dobro izmiešaju sa pieskom. Poljske opeke suše se dakako na najjednostavniji način t. j . na suncu i vjetru. Opeke poredane na ploču na radnoj pruzi osuše se ploštimice najprije na jednoj strani, onda na drugoj, onda se dignu (izprave) na nož (bok), da se bolje prosuše, a napokon se slože na nasipima kraj radnih pruga u složaje (bankete) od dva ili tri reda opeka. Na ploču položene opeke suše se jedan dan, na nož postavljene dva dana. a ako je vrieme vlažno tri dana. U složaju ostaju opeke prema vremenu još 10—20 dana. Ako je vrieme povoljno prosuše se opeke posve dobro. Prema svojstvima gline i prema vremenu ide veća ili manja količina u kvar. Kod stalnih pogona podižu se posebne nadkrivene skele za sušenje opeka, pogotovo ako je glina osjetljiva na sunce i vjetar. Visina složaja iznosi 14, 15 i 16 na nož izpravljenih opeka. Složaji od dva reda opeka su bolji od onih od tri reda, jer se opeke bolje prosuše. Složaj je širi dolje u temelju, nego gore, tako da su vanjski zidovi malo* ukoso položeni. U svakom sloju stoje opeke popreko opeka donjeg sloja, a u svakom petom sloju vežu se oba reda složaja jednom opekom, a ujedno< se i cieli složaj veže sa jednom opekom desno i lievo u duljini složaja. Ako su na pr. opeke u prvom sloju kroz cieli složaj poredane u dva reda ovako\ /, onda su u drugom sloju kroz cio složaj poredane ovako / \ , u trećem sloju teku opeke kao u prvom, u četvrtom kao u drugom, a u petom onda | —| . Ako se složaj pravi u tri reda, onda se najprije po tri opeke postave po dužini okomito na pravac složaja, dakle na ovaj način ~ ~ . U drugom sloju leže opeke na donjim ukoso na desno tako, da prva opeka sa svojim zadnjim dielom leži na zadnjem kraju prve opeke a svojim prednjim dielom na prednjem kraju druge opeke prvoga sloja. Opeke leže dakle u drugom sloju na opekama u prvom sloju na ovaj način/, / /,. Treći sloj je posve jednak prvom, a četvrti / / / drugom sa tom razlikom, da opeke, ako su u drugom sloju ležale na prvom ukoso na desno, leže sada ukoso na lievo, dakle ovako A \ \ . U petom sloju vezani su opet redovi među sobom, a sa strane cieli složaj po dužini. Opeke leže u petom sloju ovako — - . Cieli sloj ne izvodi se međutim na ovaj način nego samo oba čela složaja (glavoča) u dužini pet opeka, a onda se dalje nastavlja kao prvi sloj do drugoga kraja, koji se opet složi kao prvi. Sada se ponove svi slojevi, ali se deseti ne slaže samo na oba kraja jednako, nego kroz cielu duljinu. Od desetog sloja izmjenjuju se samo prvi, treći i četvrti sloj, ali tako; da se petnaesti pravi samo sa dvie, a šestnaesti samo sa jednom opekom. Opeke se moraju tako razdaleko slagati, da se svagdje može ruka provući. Složaji se slažu obično u večer ili pred kišu tako, da se svi radnici razdiele u dvie ili tri partije. Radnici svake partije poredaju se u red te jedan drugom dobacuju sve jednu po jednu opeku, dok ne dođu slagaču, koji ih slaže, kako je gore opisano. Kad slagač više ne može zgodno dohvatiti gornje slojeve, stane na složaj i slaže do vrha idući unatrag. Čim se složaj složi, pokrije se slamnatim pokrivačima tako, da jedan drugi prihvati na jedno 15 cm. Iz ovoga razloga mora uviek stajati dovoljno pokrivača na razpolaganju. Oni se liepo slože u blizini radnih pruga, da budu, kad uztrebaju, uviek pri ruci. Pokrivači prave se obično od raževe slame, jer je dulja i jača od pšenične, tako da se na dvie po 3 m duge letve ili pritke razastre duga slama, preko koje se opet polože po dvie letve. Dvie i dvie letve se kroz slamu pritegnu žicom, slama se nakon toga podreže, da pokrivači budu svagdje jednako široki. Prije razastiranja uhvati se slama za klasje, pa se tako kraće slamke iztresu, onda se istom razastire. Omot žice se prije upotrebe najprije izpali u vatri u cielom komadu, pa se onda cio kolut po promjeru prereze, tako dobijemo od prilike 30 cm duge komade žice, koji su baš prikladni za vezanje. Osim ovih dugih pokrivača 22 |