DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 23 <-- 23 --> PDF |
koji je dječak predhodno zagnjurio u vodu, zamahom ociedio i stavio pred nj na limom okovani dio stola. U kalup ubačenu glinu utisne majstor šakama i dlanovima osobito u uglove i onda uzdignutim dlanovima sastavivši prste predje preko kalupa, da skine suvišnu glinu. Dječak, koji je donio kalup, povuče odmah objema rukama napunjeni kalup zaiedno sa podloeom i odnese ga. Drugi dječak već čeka, zagnjuri u vodu svoj kalup i podlogu, ociedi ie zamahom ruke i spusti na limenu ploču pred majstora, koji je već zahvatio novi komad gline i izvaljao ga na stolu, da ga baci u kalup. I tako to ide redom dalje. Dječaci, koji odnose kalupe, polože ih na duži bok i onda naglo izvrnu (na ploču), zatim povuku podlogu preko duže strane opeke uhvativši je za obje prečke i pređu rubom podloge još jedanput popreke, tako da gornja površina ostane posve ravna. Iza toga ostavi dječak podlogu, uhvati kalup za obje ručke, oprezno ga okomito odigne, opet ga položi na podlogu i vrati se trčeći stolu, gdje opet zagnjuri kalup i podlogu u vodu i stavi ie pred majstora. Dječaci moraiu opeke složiti na radnoj pruzi što bliže jednu uz drugu i moraju ovaj posao trčeći obavljati, da majstori ne moraiu na njih čekati. Vješt majstor, ako se češće smjenjuje, može nakalupiti toliko opeka, da su trojica do četvorica dječaka uviek zaposleni odnašanjem opeka. Na ta i način mogu onda vješti majstori izraditi, ako je vrieme povoljno 8.000 do 10.000 opeka pa i više dnevno. Za oblikovanje opeka upotrebljavaju se rado žene, ier one, kad se izvježbaju, rade brže od mužkaraca. Kadkada se kalup odigne već na stolu, tako da opeka ostane na podlozi. Dječak položi tada na opeku drugu daščicu i nosi opeku na sušenje među objema daščicama postavljajući je odmah na bok (nož). tako da se mnogo uštedi na prostoru. Za oblikovanje opeka može poslužiti i pfesak, kojim se posipava mokar kalup. Tada se, kako je već rečeno, radije upotrebljavaju željezni kalupi. Pod otvorenim nebom bolje je raditi pieskom, jer sloj pieska. koji zaostane.na opekama, zaštiti ih bolje od sunca i vjetra. Ako se oblikuje pod krovom, onda se pri oblikovanju opeka obično upotrebljava voda. Take opeke imaju glade površine, ali teže izlaze iz kaluna. I criepovi se mogu rukom oblikovati u željeznim kalupima, koji leže na daščicama. Glina se utisne u kalup, izravna i odmah ostavi izbočina (čep), o koju se criep vješa. Može se izravnati i ciela površina, pa onda naknadno utisnuti čep, koji dakako nije tako čvrst kao onaj, koji se ostavlja pri izravnavanju površine. Onda se kalup odigne, a criep pokrije drugom daščicom sa otvorom za čep. Zatim se criep okrene, daščica, na kojoj je ležao criep skine, a criep se odnese u sušionicu na daščici sa otvorom za čep, gdje se tako i suši. Opeke mogu biti prema veličini, prema obliku, prema vrsti gline, prema načinu pečenja vrlo raznovrstne. Tako razlikujemo nepečene i pečene opeke. Za nepe čene opeke t. zv. ćerpiče primieša se glini 10—20% pljeve, mahovine, izsjeckane slame ili siena. Čerpići se prave nešto veći od običnih opeka, osobito nešto deblii. Spomenute primjese pospješuju sušenje, podpomažu da se čerpići jednoličnije suše i stežu, ali umanjuju čvrstoću čerpića. Upotrebljavaju se češće za građenje seoskih kuća. jer vrlo dobro primaju žbuku. Nepečene opeke prave se mjestimice i bez tih primjesa od same gline ili ilovače. Kod dobrog materijala stežu se take opeke, kad se osuše, za dvadesetinu u dužinu i širinu i onda su prilično čvrste na tlak (78 kg) 2 cm. Pečene opeke mogu imati razne oblike prema svrsi, u koju služe. Nas dakako ovdje zanimaju samo jednostavne opeke za građenje. Veličina opeka je u raznim državama različita, ali se obično opeke prave tako, da im dužina d širina s i debljina v stoje u određenom odnosu. Ako m označuje debljinu žbuke, koja iznosi obično 1 cm onda je s = 2v-\- m, a d =´2s -f-m =´2´(2.> -f-m) -f-m = 4« -j- 3w. Takav je odnos potreban, da se u zidu dobije prava veza između opeka t. j . da sastav dviju opeka u jednom sloju leži uviek u sredini opeka drugog sloja. Dužine opeka variraju od 200—300 mm, širine od 85—150 mm, a debljine od 50—76 mm. Naše su opeke duge 250 mm, široke 120 mm, a debele 65 mm. Kubni sadržaj im iznosi 1950 cm3, a težke su 3—4 kg. Za 1 m* zida potrebno je 400 komada takvih opeka. Iste veličine su i opeke u Njemačkoj, švicarskoj i Švedskoj. I criepovi mogu imati najraznovrstnije oblike i veličine, ali se oni ne prave rukom, nego gotovo uviek strojevima. Sušenje opeka. Prije nego što se opeke slože u peć, da se izpeku, moraju se dobro prosušiti. Sušenje ovisi u prvom redu od topline i od vlage zraka, pa i od 21 |