DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Da se posao gaženja, koji je naporan, a rano u proljeee i kasno ha jesen i veoma neugodan zbog zime, olakša, vrši se gaženje i volovima ili konjima kao na gumnima. Glina se razastre u slojevima od 30 cm debljine, a po njoj u okrug gaze životinje. Volovi gaze dublje od konja, a zbog razdvojenih papaka i bolje, ali zato mnogo sporije. Životinje gaze pri tom radu obično u iste tragove, zato im se često pri gaženju zavežu oči. Ovako priređivanje gline životinjama je jeftinije, nego kada je gaze ljudi, ali u glini ostaje svo kamenje i druge primjese. Zato se životinjama gaze obično samo čiste gline bez ikakvih primjesa. Ako je potreba hitna može se glina za poljske opeke pri rediti i na jednostavniji način. Glina se kvasi i priprema za oblikova nje na istom mjestu, gdje se odkopava. Dvojica radnika, a među njima obično i majstor za oblikovanje opeka odsiecaju bosonogi tanke listove od gline počinjući odozdo i bacaju je jedno 2 m daleko na drugo mjesto. Kad je druga gomila jedno 20 cm visoka, zalije se obilno vodom. Gomila se tako postepeno povećava i zalieva vodom, dok se na gomili ne skupi dosta zalihe za pravljenje opeka, Da se glina odnosno ilovača još bolje nakvasi, opetuje se cieli taj proces još tri puta. Kamenje, žilje i ostale primjese se pri tome savjestno izbacuju. Kada je glina na ovaj način dovoljno priređena onda se izravna lopatama i izgladi što više može. Izglađene go mile pokriju se onda slamnatim prostirkama, da se ne izsuše. Za finije vrsti opeka, a osobito za criepove, mora se ilovača i izapirati. Ilovača se izmieša sa mnogo vode, dok postane židka, i neprestano se mieša ili truska, da se masa održi u gibanju. Kad se primjese slegnu, ociedi se masa još pomoću rešeta, da se i manje primjese odstrane. Očišćena gusta masa ostavlja se onda u izzidanim jamama. Voda se djelomice ociedi, a djelomice izpari, dok se ne dobije masa, koja se da miesiti. U novije vrieme i u velikim tvornicama se dakako glina priređuje samo stroje vima. Prvi strojevi išli su samo za tim, da nadomjeste gaženje, dakle da prokva šenu glinu podpuno promiese i da je učine plastičnom. Kasnije su se ti strojevi raznim izmjenama pregrađivah, da izvrše više radnja homogeniziranja, a napokon se je strojem prerađena glina iztiskivala iz stroja kroz poseban otvor četverougla stog presjeka i odsiecale se opeke. Tako je učinjen prvi korak za oblikovanje opeka pomoću strojeva. Uređaj poljske ciglane. Poljska ciglana nije vezana na određeno mjesto, nego se prema potrebi razpoloživim količinama gline podiže na bilo kojem zgodnom mje stu. U toj pokretljivosti poljske ciglane leži bitna razlika između nje i stalne ci glane. Prostor potreban za rad poznat je iz izkustva, te zato majstor, koji će izra đivati opeke, odmah pristupa određivanju radnih pruga (a) dugih do 20 m, a širo kih 4—6 m. Sa uzkom stranom treba da se naslanjaju na mjesto, gdje se glina od kopava. Radne pruge oivičene po duljini 15 cm visokim i 1,0 širokim nasipima (b) teku uzporedno. Između dva susjedna nasipa treba uviek provući jarak (c). Radne pruge moraju se predhodno posve izravnati. One su u presjeku odprilike ovake: b b b b V * — <—\y—* L- ´—.? SI. 3 Na drugom kraju tih radnih pruga podižu radnici svoje barake ili od drveta ili od drveta ili od nepečenih opeka. Barake služe za stanovanje radnicima i za smie štanje pieska, koji je već ranije izapran i na suncu osušen. Kako za stalnu tako i za poljsku ciglanu trebaju velike količine vode. Ako u blizini ima potok ili rieka, navrati se voda preko cielog radnog polja posebnim jarcima i sakuplja u izkopanim sabiralištima. Ako u blizini nema vode tekućice, moraju se izkopati bunari, iz kojih se voda crpe prema potrebi. Bunari moraju biti obloženi drvetom, odnosno ako treba da posluže više godina, moraju biti ozidani. Ako voda u bunaru ne stoji odviše duboko, onda je najbolje napraviti đeram. To je duga drvena poluga, koja se okreće u škripu. Na duljem kraju nalazi se lanac ili štap sa vedrom a na kraćem sanduk, u koji se navali toliko kamenja, da ono drži ravnotežu sa vedrom, kad je napunjeno vodom. Poluga mora biti tako jaka, da se -ne savija pod teretom napunjenog vedra. Pošto između oba kraka poluge postoji ravnoteža, to radnik treba da upotrebi samo neznatnu snagu, da vedro spusti u bunar, a gotovo nikakvu, da puno vedro izvuče. Ako su bunari duboki, moraju se upotrebiti pumpe. 19 |