DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1944 str. 10 <-- 10 --> PDF |
ier gline obično prate naslage kamenog ugljena. Ako se po vanjskim znacima može zaklfuciti da na nekom mjestu postoje naslage glina, onda ga možemo pretražiti bušenTem pomoću raznih svrdala. Slična svrdla služe i onda, kada zehmc> izpitati, S U semožda u većo j dubljini nalaze kakve naslage glina. Bušenjem dobijemo sa malo tru X i troškova f jasnu sliku o debljini pronađenih naslaga, o kakvoći glina u pojedinim slojevima, i o njihovom prostiranju. Pri bušenu pokusnih rupa postupa se tako, da se najprije snimi melo zemljište i narede razmaci u kojima će se rupe bušiti. Na ravnom zemljištu mogu ti razmaci MttSŽ ^utom °L%9toTteku^obißn o i slojevi pravilnije. U brežuljkastom terenu ne teku pojedine naslage više tako pravilno, te zato moraju ....... tata ™n T Rune se buše u jednakim razmacima na uzporednim pravcima, po kojima ™ . S i ^.. . presjeke kroz zemljište, i označe se brojevima, Svrdlom izzelimo dobit »™ ^ p^^^^^ uzorci izvađeni pribilježe se. ÄkeTTrÄ^oÄÄ S ^svakoj rupi nanesemou kartu u odgovaraTučem mierilu^ onda spojimo istovjetne tačke. Na taj način dobijemo uzdužne preslkTzSšt a kao u priloženoj šematičnoj skici, iz kojih razabiremo, kako se protežu . . slojevi, koji se, da bolje udaraju u oči, oboje raznim bojama. Iz poda- S S ovfh uzdužnih presjeka lako. se naprave i poprečni presjeci. Na osnovi ovih ka rata može se lako proračunati kutan sadržaj naslaga, a ujedno i odrediti, kako ce se .9 10 11 12 0 o 0 o 15 6 7 8 j O o o 0 1 2 3 4 SI. 1. Šematicni nacrt presjeka naslaga. odkopavanje vršiti, na kojem mjestu i u kojoj veličini će ^... tvornica i ostale potrebne zgrade kao i mjesto za rad, da se slučajno ne bi dogodilo, da se poggau zgrade baš na mjestu, gdje se nalazi najbolji materijal. Ako su ove karte.tečno izrađene, može se na osnovu njih i odrediti, kako ce se najjednostavnije i kamo odvesti podzemna voda i voda od oborina. Još pouzdanije podatke o debljini i o prostiranju pojedinih slojeva zemlje dobiiamo izravnim odkopavanjem. Takva se odkopavanja vrše najviše do dubljine od 6 m i to tako, da se odkopa četverouglasta jama široka 1 m, a duga onoliko metara koliko metara želimo kopati u dubljinu. Najprije se odkopa jama sa okomitim zidovima 1 m duboko, dok se drugi metar dubljine izkopa u duljim^koja je za 1 m kraća I tako redom, svaki novi metar dubljine izkopa se na površini, koja je za 1 metar kraća, tako da je jama na jednoj strani stepenasto izkopana, Te stepenice koje su po 1 m visoke, duge i široke, služe za to, da radnik može izkopanu zemlju od stepenice do stepenice lakše izbacivati. Na stienama izkopane jame se najjasnije vidi, kako teku pojedini slojevi. Ako se stiene jame osipavaju, moraju se poduprieti daskama. 8 |