DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Na kršu se za tu sadnju upotrebljavaju sva mjesta, gdje je moguće uzgojiti stablo. Naročito je koristno ista saditi na pašnjacima i livadama — radi zaštite biljnoga pokrova i zemlje. Kod izbora vrste drveća odlučno je stanište i nadmorska visina. Ipak se forsiraju brzo rastuće vrste — naročito one, koje uzpjevaju i na lošijim vrstama tla. U vinorodnim krajevima je bagrem osobito cienjena vrst. Kolje te vrste je žilavo i dugotrajno. Jednako tako kesten i vrbe za gužve. Te vrste kao i orah, koji je naročito cienjen, sade se i u drugim krajevima, gdje postoje mogućnosti uzgoja. Osim tih vrsta podesne su topole raznih vrsta, jasen, dud, johe, pajasen, crni jasen, breze, vrbe, uljke, hrastovi i lipe. Najveći dio kulture na kršu zasađen je sa četinjačama i to: u nižim položajima najviše je sađen crni bor (Pinus nigra), a manje alepski bor (P. halepensis), primorski bor (P. maritima) i čempres (Cupressus sempervirens), a u višim položajima sađena je snireka (Picea excelsa). Rad se je ograničio u glavnom na četinjače radi toga, što je tlo na kršu veoma propustno za vodu, a zbog jake insolacije, topline i vjetrova, vlaga tla je dosta malena, pa su prema tome sađene one vrste drveća, koje na vlagu tla imaju najmanje zahtjeva. Veći dio borovih kultura na kršu prolaznog je karaktera (pionir — vrsta), jer imaju zadatak, da poprave tlo i da se pod njihovom zaštitom, kad odrastu i kad se progale, uzgoji vriednija vrsta drveća. Stalne borove kulture za buduće gospodarenje zadržat će se samo na tlima zaštitnog karaktera, gdje imaju zadaću da štite tlo ili objekte u svojoj blizini i gdje nema izgleda, da bi se mogle uzgojiti vriednije sastojine. U novije vrieme posvećuje se sve veća pažnja listačama, koje rastu na staništima krša. Pošumljavanje krša s mješovitim listačama i četinjačama ima zadaću, da podignuta šuma što više podmiri narodne potrebe, a te su: proizvodnja ogrjevnog i građevnog drveta, proizvodnja brsta i lisnika, unapređenje voćarstva i pčelarstva. Od domaćih listača sade se ove vrste: Quercus pubescens, Q. ilex, Fraxinus excelsior, Fraxinus ornus, Tilia parvifolia, T. gfandifolia, Acer pseudoplotanus, A. campestre, A. monspessulanum, Populus nigra, Carpinus duinensis, Ostrya carpinifolia, Robinia pseudoacacia, Prunus Mahaleb i t. d. Bolji tereni, koji nisu izloženi jakom djelovanju ^vjetra, sade se s voćem, koje na tim staništima uspieva, a to je: ""AmjgčJalus commuhis, Olfea europea, Tiiglans fegia, "Ficus carica,´^Ceratoma siliqua, Morus alba et nigra, Mespillus germanica, Zizyphus vulgaris, Prunus avium, Sorbus domestica i t. d. Uzgoj se vrši prema vrsti drveća sadnjom sjemena, reznicama sadnicama. Vrste, koje imaju koštunjav plod (badem, prah) dobro je u kraškim krajevima uzgojiti iz sjemena. Tako uzgojena stabla su zdravlja i dugotrajnija. Inače se orah može saditi kao stablašica. Topole vrbe i ostale vrsti najbolje je saditi kao reznice ili stablašice. Na pašnjacima je uzgoj stablašica, dobro ograđenih od stoke, jedina mogućnost da se stablo očuva. Material za takove sadnje dobiva se ili iz šume proredom ili izravnim uzgojem. Kesten, bagrem, jasen, dud i ostale podižu se iz sadnica. Sadnice za kraško područje proizvode se u 35 šum. rasadnika, čija ukupna površina iznosi 9.90 ha. Osim navedenih vrsta kraškog područja proizvodi se u šumskim rasadnicima veći broj sadnica od raznih vrsta parkovskog drveća i grmlja za podizanje parkova i drvoreda u kupalištnim i turističkim mjestima. Rasadnici se nalaze u raznim mjestima na kršu i u neposrednoj blizini površina. Koje se pošumljavaju. Prosječno se godišnje proizvede oko 3,600.000 sadnica sposobnih za sadnju. U državnoj režiji zasađene su do sada sliedeće površine krša: Bosna 2.600 ha, Hercegovina 3.500 ha, Dalmacija 4.300 ha, Hrvatsko primorje 8.900 ha, ukupno 19.300 ha, u roku od 70 godina t. j . od početka rada na pošumljavanju krša. Inventar rasadnika je oko 10 milijuna biljaka, a kapacitet godišnji 3,600.000 kom. Dosadašnje pošumljenje izvedeno je srednjim uzpjehom. Mnoge od tih kultura stradale su sada u ratno vrieme uslied sječe po talijanskoj vojsci kao i sječama po domaćem žiteljstvu, pa će ih trebati obnoviti što će iziskivati ogromne investicije. Korist posađenog drveća je dvojaka. Povećanje prirasta utječe na sveukupni prirast drvne mase u zemlji te pomaže uzpostaviti ravnotežu između potrošnjeprodukcije drvne mase. Osim toga omogućuje koristniju upotrebu drva uzgojenog u sastojinama. Drvo uzgojeno na vanšumskim površinama osim pomenutog daje izravnu korist za vrieme rasta. Tu dolazi povremeni prihod drveta kao kod bagrema i vrba siekom u glavu, okresivanje topola za kolje i t. d. Sama masa služi kod većine drveća naj 279 |