DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
glavna masa šuma nalazi u sredini zemlje protegom od sjeveroiztoka na jugozapad preko Gorskog Kotara, Like, Bosne, djelomično Slavonije. Između i oko tih područja imade čitavih predjela i krajeva, gdje šume dolaze u manjim površinama ili ih uobće nema. Takovi su predjeli Hrvatskog Zagorja, Podravine, izvjestni predjeli Slavonije i Sriema, Hercegovina te ogromni prostori primorskog i dalmatinskog krša sa otocima. Prosječno računamo da na 30,5*´/o žiteljstva odpada manje od 0,3 ha šume po stanovniku, na 60,4´´/o odpada 0,31—1,5 i na 9,l"/o više od 2,0 ha šume po stanovniku. Naročito loše stanje je na područjima krša, Hercegovine, Primorja i Dalmacije sa otocima i Bosne koja zapremaju površinu od 285.000 ha. To su sasma gole površine bez šuma i na tim površinama obskrba sa ogrievom i građom za žitelje je težak i veliki državni problem. Pošumljavanje krša provodi se već oko 70 godina. U početku je rad sporo napredovao, jer je problem pošumljavanja krša bio ovisatn o poznavanju klimatskih i edafskih faktora, pa je trebalo izvoditi mnoge pokuse i sticati izkustvo, dok se je došlo do većeg uzpjeha u radu. Površina pošumljenog krša u pojedinim godinama veoma je različita, a ovisi: o razpoloživim materijalnim sredstvima; o klimatskim faktorima: sunčana žega, suša i vjetar, radi kojih redovno stradaju kulture — nekad više, a nekad manje— pa ih je potrebno kroz nekoliko godina popunjavati; o šumskim požarima, koji mogu na jedanput uništiti dosta velike površine, na kojima se je radilo kroz dulji niz godina. U svim tim krajevima postoji stalni manjak drveta. Razlog je pomenuti prirodni manjak šuma unutar samoga područja te težka obskrba drvetom iz šumom bogatih krajeva radi velikih transportnih daljina. Snabdjevanje tih krajeva potrebnim drvetom nastoji se rješiti na više načina. U prvom redu pokušava se smanjiti potrošak ogrjevnog drveta kao najjače potrebe. Zato se u onim krajevima (Lika i djelovi Primorja te Hercegovina), gdje postoje otvorena ognjišta, uvode štednjaci i zatvorene peći, U krajevima, gdje takovi već postoje, uvodi se najekonomičniji tip štednjaka. Tamo gdje se može upotrebiti ugljen ili drugo gorivo, provode se mjere, da se uvede upotreba takovog materijala. Istodobno ulaže se u tim krajevima veliki napor, da se poveća prirast drvne mase. Radi toga^se osim šumarskih mjera u sastojinama p;;opagira^ sadnja drveća van ´^mslfih površina.´ ´´´ To uzgajanje stabala na van šumskim površinama omogućuje u krajevima siromašnim šumama uzpostavu ravnoteže između potrebe i šumskih prihoda, a osim toga daje se mogućnost izkorištenja takovog drveća do vremena sječe u razne gospodarske svrhe (topole, jasen, dud, kanadska topola za brst, dud za uzgoj svilovog prelca). U šumama bogatim krajevima uzgoj takovog drveća služi za podmirenje gospodarskih potreba, koje se redovno ne mogu podmiriti vrstama, koje uzgajamo u šumama (orah, plemenite vrbe, erika i t. d.). Uzgoj takovih stabala vrši se u pravilu na slobodnim prostorima između poljodjelskog tla. Prema prilikama drveće se uzgaja kao soliteri ili kao skupine drveća. Kod toga nastoji se upotrebiti u prvom redu prostore oko kuća, na međama, na pašnjacima, podvodna i močvarna zemljišta. Predjele uz vodotoke kao prudišta, poplavne terene i t. d. Postavljanje takovih stabala u nekim krajevima je delikatan problem. To vriedi naročito u Hrvatskom Zagorju. Karakteristika toga kraja jesu mali posjedi i obća neimaština. Kao slobodni prostori ostaju podkućnice, međe i prostori uz puteve. Tu kod podizanja mora se paziti, da sjena ne umanji produktivnu sposobnost susjednog zemljišta, a korienje da se ne raširi u tuđe tlo. To vriedi naročito za bagrem. Kako je međutim potreba drvnog materiala baš u tom kraju naročito velika, to se kod izbora vrsta mora oprezno postupati. To tim više, što je u tom kraju naročita potreba bagrema radi vinogradskog kolja i vrba za gužve, kojim se veže vinova loza. Te se vrste mogu saditi na strminama, jer dobro vežu tlo. Vrbe kao i topole sade se na livadama uz potoke, te služe isto kao kolosjek ili za ogrjev. U nizinskim krajevima uz veće rieke, naročito uz rieku Savu i Dravu te poplavna područja naših bosanskih rieka (Une, Bosne, Vrbasa, Neretve i ostalih) potrebna zemljišta daju prudišta, podvodni tereni, pjeskovite i slabo plodne obale. U krajevima bogatim šumama povećanje prirasta drvne mase moguće je na izpaštima, šikarama i uz privatne posjede. U ravnicama bogatim seoskim izpašištima (Slavonija, Sriem) sadnja drveća naročito je poželjna, jer mogu služiti kao zaštita tla od deterioriranja. 278 |