DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 8     <-- 8 -->        PDF

glavna masa šuma nalazi u sredini zemlje protegom od sjeveroiztoka na jugozapad
preko Gorskog Kotara, Like, Bosne, djelomično Slavonije. Između i oko tih
područja imade čitavih predjela i krajeva, gdje šume dolaze u manjim površinama
ili ih uobće nema. Takovi su predjeli Hrvatskog Zagorja, Podravine, izvjestni
predjeli Slavonije i Sriema, Hercegovina te ogromni prostori primorskog
i dalmatinskog krša sa otocima. Prosječno računamo da na 30,5*´/o žiteljstva odpada
manje od 0,3 ha šume po stanovniku, na 60,4´´/o odpada 0,31—1,5 i na 9,l"/o više
od 2,0 ha šume po stanovniku. Naročito loše stanje je na područjima krša, Hercegovine,
Primorja i Dalmacije sa otocima i Bosne koja zapremaju površinu od


285.000 ha. To su sasma gole površine bez šuma i na tim površinama obskrba sa
ogrievom i građom za žitelje je težak i veliki državni problem.
Pošumljavanje krša provodi se već oko 70 godina. U početku je rad sporo napredovao,
jer je problem pošumljavanja krša bio ovisatn o poznavanju klimatskih
i edafskih faktora, pa je trebalo izvoditi mnoge pokuse i sticati izkustvo, dok se je
došlo do većeg uzpjeha u radu. Površina pošumljenog krša u pojedinim godinama
veoma je različita, a ovisi: o razpoloživim materijalnim sredstvima; o klimatskim
faktorima: sunčana žega, suša i vjetar, radi kojih redovno stradaju kulture — nekad
više, a nekad manje— pa ih je potrebno kroz nekoliko godina popunjavati; o
šumskim požarima, koji mogu na jedanput uništiti dosta velike površine, na kojima
se je radilo kroz dulji niz godina.


U svim tim krajevima postoji stalni manjak drveta. Razlog je pomenuti prirodni
manjak šuma unutar samoga područja te težka obskrba drvetom iz šumom
bogatih krajeva radi velikih transportnih daljina. Snabdjevanje tih krajeva potrebnim
drvetom nastoji se rješiti na više načina. U prvom redu pokušava se smanjiti
potrošak ogrjevnog drveta kao najjače potrebe. Zato se u onim krajevima (Lika
i djelovi Primorja te Hercegovina), gdje postoje otvorena ognjišta, uvode štednjaci
i zatvorene peći, U krajevima, gdje takovi već postoje, uvodi se najekonomičniji
tip štednjaka. Tamo gdje se može upotrebiti ugljen ili drugo gorivo, provode se
mjere, da se uvede upotreba takovog materijala.


Istodobno ulaže se u tim krajevima veliki napor, da se poveća prirast drvne
mase. Radi toga^se osim šumarskih mjera u sastojinama p;;opagira^ sadnja drveća
van ´^mslfih površina.´ ´´´


To uzgajanje stabala na van šumskim površinama omogućuje u krajevima siromašnim
šumama uzpostavu ravnoteže između potrebe i šumskih prihoda, a osim
toga daje se mogućnost izkorištenja takovog drveća do vremena sječe u razne gospodarske
svrhe (topole, jasen, dud, kanadska topola za brst, dud za uzgoj svilovog
prelca). U šumama bogatim krajevima uzgoj takovog drveća služi za podmirenje
gospodarskih potreba, koje se redovno ne mogu podmiriti vrstama, koje
uzgajamo u šumama (orah, plemenite vrbe, erika i t. d.).


Uzgoj takovih stabala vrši se u pravilu na slobodnim prostorima između poljodjelskog
tla. Prema prilikama drveće se uzgaja kao soliteri ili kao skupine drveća.
Kod toga nastoji se upotrebiti u prvom redu prostore oko kuća, na međama, na
pašnjacima, podvodna i močvarna zemljišta. Predjele uz vodotoke kao prudišta,
poplavne terene i t. d.


Postavljanje takovih stabala u nekim krajevima je delikatan problem. To
vriedi naročito u Hrvatskom Zagorju. Karakteristika toga kraja jesu mali posjedi
i obća neimaština. Kao slobodni prostori ostaju podkućnice, međe i prostori uz puteve.
Tu kod podizanja mora se paziti, da sjena ne umanji produktivnu sposobnost
susjednog zemljišta, a korienje da se ne raširi u tuđe tlo. To vriedi naročito za
bagrem. Kako je međutim potreba drvnog materiala baš u tom kraju naročito velika,
to se kod izbora vrsta mora oprezno postupati. To tim više, što je u tom kraju
naročita potreba bagrema radi vinogradskog kolja i vrba za gužve, kojim se veže
vinova loza. Te se vrste mogu saditi na strminama, jer dobro vežu tlo. Vrbe kao
i topole sade se na livadama uz potoke, te služe isto kao kolosjek ili za ogrjev.


U nizinskim krajevima uz veće rieke, naročito uz rieku Savu i Dravu te poplavna
područja naših bosanskih rieka (Une, Bosne, Vrbasa, Neretve i ostalih) potrebna
zemljišta daju prudišta, podvodni tereni, pjeskovite i slabo plodne obale.


U krajevima bogatim šumama povećanje prirasta drvne mase moguće je na
izpaštima, šikarama i uz privatne posjede.
U ravnicama bogatim seoskim izpašištima (Slavonija, Sriem) sadnja drveća
naročito je poželjna, jer mogu služiti kao zaštita tla od deterioriranja.


278