DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
u Hrvatskom Primorju, a pogotovo od crnog bora u planinskim predjelima unutrašnjeg diela Hrvatske. I kod iztraživanja o razprostranjenosti i životnim odnošajima pitomog kestena kod nas opažene su gledom na ekoložke odnošaje znatnije razlike. Dakako, da će i tu biti u pitanju razne rase. Posebnu rasu činit će t. zv. kasni kesten, t. j . kesten, čiji plodovi dozrievaju znatno kasnije. Taj je kesten svakako vezan na staništa, gdje su jeseni ugodne i tople. Kod nas raste pitom i keste n većinom u krajevima s obilnijim oborinama, odnosno gdje su one obzirom na vegetaciju povoljno razpoređene. Međutim, na Balkanskom poluotoku ima kestenovih staništa, gdje su godišnje oborine dosta malene, a gdje su osim toga one obzirom na vegetaciju loše raspoređene. Takva su mnoga staništa u Macedoniji (Ohrid, Tetovo, Debar). Ma da se ondje radi o većim nadmorskim visinama, a prema tome o većoj zračnoj vlazi, te o dubokom i inače za uzpievanje kestena pogodnom tlu, ipak će taj kesten činiti posebnu rasu. Posebnu rasu pitomog kestena činit će i kesten, koji raste u Boki Kotorskoj i u blizini Skadarskog Jezera, kao i kesten u Lovranštini u Iztočnoj Istri. U ovome pogledu posebne je pažnje vriedan kod nas i hras t lužnja k (Quercus pedunculata Ehrh.), kod kojeg postoje, lako uočljive dvie odlike ili bar rase: rani i kasni lužnjak. Oba rastu u Posavini i Pokuplju. U tečaju, su iztraživanja ekoložkih odnošaja jednog i drugog, a napose u savezu sa pojavom kasnih mrazova. Važno je iztaknuti, da je prema mnogim opažanjima kasni lužnjak znatno ljepšeg oblika od ranog, što se po svoj prilici ima pripisati okolnosti, da manje stradava od kasnih mrazova. I kod mnogog drugog našeg drveća postoji više rasa. Tako će b r i e s t (Ulmus campestris L.) iz Hrvatskog Primorja činiti svakako posebnu rasu prema istovrstnom briestu iz slavonske nizine, crni jasen (Fraxinus ornus L.) iz gorja u okolici Zagreba posebnu rasu prema crnome jasenu u izrazitom mediteranskom području i t. d. Pitanje proučavanja šumskog drveća sa gledišta rasa, doniet će kod nas u budućnosti vrlo zanimljive rezultate, koji će bez dvojbe imati i znatno šumarskopraktičko značenje.* Ing. ANTE ABRAMOVIC, Zagreb: ^^.P " ´ POVEĆANJE PROIZVODNJE DRVETA UZGOJEM STABALA IZVAN ŠUMSKIH POVRŠINA HOLZANBAU AUSSERHALB DES WAL,DES ZUB INTESIVIEBTJNG DEB HOLZEBZEUGUNG U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ima 4,077.702 ha šumskog tla, a to znači gotovo 40´´/o čitavog teritorija zemlje.** Od pomenute površine je 90,30/0 pošumljeno, a ostatak je neobrašten. Sliedi da je Hrvatska šumom najbogatija zemlja mediterana. Prema tome ne bi postojala potreba povećanja prirasta na van šumskim površinama, što međutim nije tako. Unatoč tolikih šuma ipak se pokazuje potreba povećanja prirasta drvne mase uzgojem stabala izvan šumskih površina. Sume Nezavisne Države Hrvatske grupirane su po svome razprostranjenju u nekoliko velikih areala i to prema geografskim, klimatskim i edafskim faktorima pod utjecajem biotske prirode. Razdjeljenje šuma je od prirode takovo, da se *) Ovaj je sastavak predavanje održano na Vni. sastanku odbora Međunarodne središnjice za šumarstvo na Strbskom Plesu početkom rujna 1943. Glavne podatke za ovo predavanje dao je Zavod za uzgajanje, šuma Poljođjelsko-šumarskog fakulteta Hrvatskog sveučilišta (predstoj nik Prof. Dr A. Petračić), pa se Istom i ovom prilikom zahvaljujem. Diese Abfassung ist der Vortrag, đen der Verfasser gelegentlich der VIII. Sitzung der CIS Anfang September 1943. abhielt. **) Ovaj je sastavak predavanje održano na VIII. sastanku odbora Međunarodne središnjice za šumarstvo na Strbskom Plesu početkom rujna 1943., pa se prema tome i brojidbeni podatci odnose na stanje prije 9. rujna. Diese Abfassung ist der Vortrag, đen der Verfasser gelegentlich der VIII. Sitzung der CIS Ende September 1943. abhielt. Die angefiihrten statistischen Angaben beziehen slch auf đen , Štand vor den 9. September 1943. —^r 277 |