DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Ra zn o STOGODIŠNJICA UPOTREBE DRVA ZA PROIZVODNJU PAPIRA Danas je drvo glavna sirovina za proizvodnju papira. Prema stanju 1928. god. učešće pojedinih sirovina za dobivanje papira bilo je ovo. drvo 650/0 stari papir 2lo/„ slama 7o/„ krpe 50/0 razno 2o/o Kako je proizvodnja papira i u absolutnom iznosu velika, pokazuju nam ovi podatci o svjetskoj potrošnji tehničkog drva: mil. m3 postotka sirovog drva za građevinarstvo 450 64,8 za proizvodnju papira 100 14,3 za rudarstvo 30 4,3 za željeznice 30 4,3 proizvodnje umjet, prediva 5 0,7 ostalo 85 12,1 700 100,0 Dakle sedmina cjelokupne potrošnje tehničkog drveta upotrebljava se za proizvodnju papira. Misao izkoristiti celulozu drva za proizvodnju papira ove, 1943., godine bilježi stogodišnjicu svog obstanka, a potekla je iz jedne dječačke igre. U području Erzgebirge-a (u Njemačkoj) djeca su pored ostalih igara iz koštica trešanja izrađivala vience. Kako bi pojedinu košticu mogli navezti brusili su njezine strane o kamen tako dugo, dok se nisu spljo štile i time ujedno dobile rupice. Promatrajući, kako kod tog brušenja od bruševlne i vlage brusnog kamena nastaje biela smjesa, koja se brzo sušila u listiće, F. G. K e 11 e r došao je na pomisao, da to svojstvo drvne bruševlne izkoristi za dobivanje papira. Sam Keller, koji se rodio 1816. god. u Hainichen-u u Erzgeblerge-u, bio je, kao i otac mu po zanimanju tkalac. Međutim nametnuta mu misao nije izlazila iz glave i on se dao na posao iztraživanja uz pomoć svoje žene. Izbrusivši na običnom brusačkom kamenu nekoliko centa drveta utvrdio je nedvojbeno, da je drvo odlična sirovina za papir, pa je 1843. godine ispod ruku pronalEizača izišao prvi papir izrađen u 60»/o od drva, a 40% od krpa. Dalnja sudbina Kellera bila je jednaka sudbini gotovo svih pronalazača. Sam siromašan, da izkoristi izum obrati se državi, ali konzervativnost državne uprave i nepokretnost državnog aparata nije našla razumievanja za to veliko iznašašće. Međutim podupro ga je tehnički poslovođa jedne budišinske tvornice papira Heinrich V o 1 k e r i omogućio mu, da na jednom potoku sagradi mlin za drvinu. Ali i tu, je bio slabe sreće, jer mu jedna poplava odnese mlin i tako se nastavi životna kalvarija Kellera sve do pred njegovu smrt. Kratko vrieme pred smrt, nakon što je njegovo iznašašće našlo primjene već u nekoliko tvornica papira, saski kralj podielio mu je odlikovanja i dođielio rentu, koju je uživao do svoje smrti do dana 8. rujna 1895. P. SURADNJA ŠUMARSTVA I PČELARSTVA Naša država obiluje biljem svake vrsti. U nekim predjelima dolazi do izražaja jedna vrst bilja, u drugima druga. Pogledom na pčelarstvo Imade u nekim krajevima u izobilju raznog medonosnog bilja 1 drveća, a u drugima premalo. Pred još nekih 60 do 80 godina nisu se posjednici pčela mogli tužiti na slabu pašu pojedinih krajeva, već su se uglavnom mogli samo hvaliti na prinosu 1 dohođku što su imali od međa i voska, a uz to su se i pčele obilno množile. Danas se je međutim to sve sasvim promienilo. Na žalost imade dosta sela, gradova, dapače i predjela, gdje uobće tako rekuć niti nema pčela. Uz ostalo propale su radi nedovoljne paše. Koliku štetu trpe tim nazadovanjem pčelarstva ne samo pojedini krajevi, nego uobće narodno gospodarstvo radi pomanjkanja dovoljne oplodnje bilja, ne možemo si ni zamisliti ,ako uzmemo u obzir da je korist, koju nam daju pčele oplodnjom biljnoga cvieća deseterostruka, a i veća od one koristi, koju pčele donose u medu 1 vosku. Prema tomu na nama je, da u dvanaesti čas spasimo pčelarstvo takovih krajeva od ogromnih gubitaka naročito u poljodjelskim gospodarstvima. Poznato je, da i pčelinje bolesti ne uništavaju toliko pčehnja družtva u krajevima, gdje je obilna pčelinja paša, a da upravo haraju baš u predjelima sa slabijom pašom. Dakako, da je u krajevima sa slabijom pašom´ potreban naročiti trud i znanje da se naše pčelarstvo održi na doličnoj visini. Odkada su se počele prazne površine pri VPđati raznim kulturama, odkad su se počele 4 ;ine sjeći, krčiti i pretvarati u polja, a isto .0 i razno šikarje i t. đ. od onda je taj ve liki nazadak u pčelarstvu, došao više do izra žaja. A ipak se sustavnim sađenjem medo nosnoga drveća i njegovim zaštićivanjem dade tomu i te kako doskočiti. Učitelji, šumari 1 agronomi su prvenstveno pozvani da se bave pčelarstvom, jer im to nalaže dužnost prema narodnoj zajednici. Ta oni ,su tako blizu prirodi i samome narodu. Nije prema tomu čudo, što su i veliki pčelarski stručnjaci nikli baš iz redova šumara i učitelja. Kao što šuma, tako i pčelarstvo daju uvlek čovjeku nove izvore rada, a uz to i poseban užitak, život pčele nije još posvema iztražen. U tom pogledu ima još mnogo tajni prirode, koje do sada ljudski um nije razodkrio. Svestrana korist 1 uporabivost pčela u narodnom gospodarstvu bezdvojbeno je ustanovljena. Evo učenim i neučenim ljudima pobude za zabavu, razonodu, iztraživanje a i korist. Svatko se može baviti pčelarstvom, samo je jedan uvjet toga rada: čovjek mora imati volju, pa su mu vrata za uspjeh otvorena. Stoga molimo naše šumare i prijatelje šumarstva, da istovremeno surađuju i rade na podizanju pčelarstva, jer je ono od vanrednog značenja po obostranu korist pojedinca i cjeline. Tim povodom našli smo se ponukanim napisati ovo nekoliko riečl, u uvjerenju da će naići na odziv. Središnja pčelarska zadruga u Zagrebuotvorit će najpripravnije u svom glusilu »H r- V at ski pčelar« stavku za raspravljanjesvih pitanja i opažanja, koja zasjecaju u pčelarstvo i šumarstvo, pa molimo cienjenu suradnju, a isto tako pripravni smo u ime toga staviti na razpolaganje svoja sredstva i znanje kako suradnjom, tako i aktivnim suđjelovanjerft bilo u »šumarskom listu«, bilo na drugi način, kako se zato ukaže potreba. 321 |