DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 50     <-- 50 -->        PDF

he iđci&i," Je n," o


I>r. H. HESMER — Dr. J. MEYER: WALDGRASER. Joci} Uv ^K/f^e^ 1
(Hannover 1940., Verlag Schaper, džepni format, str. 115.) Ac<(^^0^. V^´^J^´^-iVlCci.


Značenje trava za šumsko gospodarstvo vrlo
je veliko. U uzgoju šuma predstavlja često borba
protiv zatravljivanja velik 1 skup posao.
Trave su od važnosti u životu pojedinih šumskih
zadruga, a osim toga one su i vrlo važan
pokazivač (indikator) stojbinskih odnošaja.


Šumske trave mogu biti od znatne direktne,
a još više indirektne koristi . One su od važnosti
za vezanje piesaka. Na sunčanim padinama
one dobro zaštićuju biljke od sunca.
Travnati pokrov štiti tlo od smrzavanja. U jače
osvietljenim sastojinama i na golim sječinama
trave pospješuju raztvorbu humoznih naslaga.
One popravljaju prozraku tla. Dobro
utječu kod izvlačenja hraniva iz dubljih slojeva
tla, jer im žilje prodire dosta duboko u tlo. Vrlo
povoljno djeluju na isušivEinju vlage iz mokrih
tala. One su važan čimbenik u prehrani
divljači. Prema travnatom pokrovu može se sa
priličnom sigurnošću odrediti stanje tla obzirom
na vlagu, hranjivost i đr., a odatle se mogu
povlačiti važni zaključci u pogledu sječa,
načina pomlađenja i t. đ.


štet e od šumskih trava svakako su veće
od njihovih koristi. One su često vrlo štetne za
razvitak pomladka. Gusto zatravnjena ploha
onemogućuje prirodno pomlađenje i iziskuje
predhodnu obradbu tla. Radi toga vještina je
usmjeriti uzgojne mjere oko toga, da se pojavi
pomladak prije nego što otmu mah trave. Trave
mogu biti veoma štetne i inače u šumskim
kulturarha. Takve kulture moraju se više godina
čistiti od trava, ali unatoč tomu ostanu
često rieđke, jer trave lako uguše mladu biljku.
Osim toga trave oduzimlju biljci hranu i vlagu.


U travnatom busenu kriju se miševi i drugi
štetočinje. Trave povećaju opasnost od požara.
One g:uše, pritišću i deformiraju biljku.


Odatle se vidi, da je šumarskom stručnjaku,
a osobito šumaru-uzgajaču veoma potrebno
poznavanje šumskih trava. Ta okolnost ponukala
je autore, da su sastavili i objavili ovu
knjižicu.


U knjižici su opisane najvažnije šumske
slatke trave, t. j . trave iz porodice Grami n
a e, zatim najvažnije kisele trave, u glavnom
Carex-vrste, iz porodice Cyperaceae,
te konačno šumski sitovi i bekice, t. j . vrste iz
roda J u n c u s i L u z u 1 a, iz porodice J u n-
c a c e ae.


Opisi biljaka poredani su prema kvaliteti
staništa. Najprije su uzete u obzir biljke na
boljim, a onda biljke na lošijim i konačno biljke
na najlošijim staništima. U opisima su iztaknute
najvažnije značajke za makroskopsko
prepo2aiavanje. Uz opise nalaze se table sa vrlo
uspjelim fotografijima odnosnih trava i njihovih
karakterističnih dielova. Table su na tvrdom
papiru. Ima ih 64, a na njima je 308 sličica.
Kod opisa biljke navedeni su i najvažniji
ekoložki podatci, kao i podatci, koji se odnose
na šumsko-uzgojne momente.


Na početku knjižice nalaze se opisi građe
trava, te više ključeva za njihovo određivanje.


Knjižica je vrlo koristna, te će dobro doći 1
našim šumarima, koji imaju posla sa šumama
unutrašnjeg diela države, t. j . sa lužnjakovim,
kitnjakovim, grabovim, bukovim, jelovim i
smrekovim šumama.


Dr. M. Anić


Dr. H. MEYER: BUCH DEB HOLZNAMEN


(Hannover 1936., Verlag Schaper, 564 str., veći okt. format).


U stručnoj literaturi nailazi se često na
strane nazive raznog koristnog drveća, a da se
ne zna, o kojem se drveću odnosno botaničkim
vrstama radi. Napose to vriedl za izvanevropske
drveće. Na Zemlji postoji vrlo velik broj
drveća, čija upotreba iz dana u dan sve više
dolazi do izražaja diljem čitavog svleta. Razne
boje, štavila, ulja, papir, medicinske i tehničke
droge 1 L. d. potječu u velikom đielu od drveća,
a u trgovini su poznati pod istim imenom, koje
se upotrebljava za dotično drvo. Iz krugova trgovine
i industrije često se traže razjašnjenja


o tome, na koje se drvo odnosi pojedini strani
naziv. U carinskim uredima nastaju u tome
pogledu također potežkoće, kad se stanovito
drvo ili njegov proizvod, označen u računu izvjestnim
stianim nazivom, treba carinitl. Drvo
i drvni pioizvodi svrctani su u carinskim tarifama
u skupine, pa je stoga potrebno znati, u
koju skupinu pripada takovo drvo ili njegov
proizvod.
Zanima.ije za koristilo drveće postaje prema
tome kako u nauci tako i u praksi sve veće.
S obzirom na to bila je velika potreba, da bi
se izradio popis takovih jiaziva sa uputama, na
koje se drvo oni odnose. Da bi udovoljio toj potrebi,
autor ]e uz silan trud sakupljao punih
20 godina nazive koriš tuog drveća iz čitavog
svleta i utvrđivao, kojem drveću oni pripadaju.
Obuhvatio je pri tome narodne nazive drveća,
kao i nazive, koji se upotrebljavaju u trgovini
i industriji. Dakako, da su pri tome stajale na
putu mnoge potežkoće.


U knjizi »B u c h d e r Ho 1 z n a m e n« sakupio
je autor oko 35.000 naziva koristnog


drveća. Oni su složeni alfabetskim redom. Uz
svaki naziv navedeno je latinsko ime odnosnog
drveta. Osim toga naznačena je porodica, kojoj
dotično drvo pripada, kao i nalazište. Latinski
nazivi vrsta konzekventno su provedeni malim
slovom. Kod četinjavog drveća navedeno je kao
porodica skupno ime »Coniferae«. Nalazišta su
shvaćena u širokom obsegu, t. j . prema kontinentima,
njihovim manjim ili većim dielovima,
pojedinim državama ili si.


Knjiga je priređena za upotrebu onima, koji
se služe njemačkim, englezkim, francuskim i
španjolskim jezikom. U tim jezicima napisan
je predgovor i tumač kratica. Nazivi narodnih
ili trgovačkih imena drveća, koji se upotreb.
Ijavaju u Danskoj, Njemačkoj, Englezkoj,
Prancuzkoj, Nizozemskoj, Portugalu, španjolskoj,
Italiji i u USA, označeni su odnosnim
kraticEuna.


Djelo će svakako pružiti veliku pomoć u
naučnom radu, a poslužit će vrlo dobro i praksi.
U stručnoj štampi ono je vrlo dobro primljeno.
To će djelo poslužiti — kako to autor u
predgovoru iztiče kao vrlo dobra osnova za
daljnje upodpunjlvanje i usavršavanje na tome
polju. Ono bi moglo poslužiti i kao odlična
osnova za njegovu nadopunu drugim dielom, u
kojem bi uz latinski naziv pojedinog drveta bili
navedeni svi nazivi prema pojedinom nalazištu,


t. j . kontinentu ili pojedinom njegovom dielu,
odnosno prema dotičnoj narodnosti. Možda bi
taj obsežnl, a također koristni posao bio obavio
autor, da ga nije spriečila prerana smrt (umro
1935. g.). Dr. M. Anić
320